povodom

Soko grad kao palimpsest za rekonstrukciju pamćenja o Bosni

Atif Kujundžić

Osim imena i živog konteksta koji više o njemu svjedoči nego što to ime pronosi, Bosni su dovedeni u pitanje svi oblici kontinuiteta opstojnosti. Pokušaji svojatanja Bosne, posežu i za prisvajanjem živog konteksta odrednicama o hrvatskom cvieću i srbima muhamedanske vere. Fašistoidno velikodržavlje bosanskih susjeda nije se ustezalo od genocida prema živoj supstanci koja se po Bosni imentuje. Čak, genocidi nad bošnjačkim narodom imaju kontinuitet i predstavljaju konstantnu odliku i oblik njihovoga fašističkog posezanja za Bosnom.

PDF članka

Obilježavanje narodnog i državnog identiteta u Bosni i Hercegovini

Dr. Omer Ibrahimagić

Za državu Bosnu i Hercegovinu, koja je nakon punih 480 godina obnovila svoju državnost, a nakon 529 godina i međunarodno-pravno priznata, pitanje obilježavanja narodnog i državnog identiteta možda je sada u drugom planu zato što imamo mnogo prečih poslova oko reintegracije Bosne i Hercegovine, uspostavljanje institucija na nivou države, reforma ekonomije itd. Odgovor na ovo pitanje mora imati jedno filozofsko obrazloženje utemeljeno u historiji Bosne, njenom političkom i kulturnom životu, tradiciji, koja je puno drugačija u odnosu na naše susjede i uopće na ostale zemlje Balkana. Za razliku od tih zemalja, Bosna je oduvijek bila multikulturna i multikonfesionalna zajednica, u kojoj se vjekovima izgrađivala specifična duhovnost, jedno slojevito i sedimentirano bosansko društvo. Kada se bilo koji od tih sedimenata zapostavljao i negirao, dolazilo je po pravilu do potresa koji su ugrožavali izvorni identitet bosanskog društva, pa i same temelje Bosne i Hercegovine.

PDF članka

Kalendar obilježavanja značajnih događaja na nivou opštine Gračanica

(Ovo je dokument Odbora za obilježavanje značajnih događaja i ličnosti Općinskog vijeća Gračanica, koji je poslužio kao podloga za javnu raspravu i obrazloženje Odluke o utvrđivanju značajnih datuma na nivou općine Gračanica. Općinsko vijeće Gračanica tu je odluku donijelo 5.4.2001. godine, ali u nešto izmijenjenom obliku. Nije prihvaćen prijedlog da se nekadašnji Dan opštine, odnosno Dan oslobođenja 7. april obilježava kao Dan antifašizma, već kao Dan oslobođenja Gračanice u Drugom svjetskom ratu. Ostali datumi prihvaćeni su kako su dati u tom prijedlogu. n.p.)

PDF članka

zavičaj

Inicijative: čuvanje kulturno-historijskih spomenika i njihova zaštita u općinama Gradačac, Srebrenik i Gračanica

Sadik Šehić

U okviru programskih sadržaja iz projekta «Ljudska prava i pravo na informaciju», Centar za promociju civilnih inicijativa i Foruma građana Gradačac bili su organizatori Okruglog stola na temu «Ugroženost kulturno-historijskih spomenika općine Gradačac». Uz finansijsku podršku Olaf Palme centra i uz tehničku i organizacionu podršku d.o.o. «Ammar» Gradačac, skup je održan 28.4.2001. godine u Gradačcu. Imajući u vidu tematiku i učesnike ovog skupa, predmet interesovanja i inicijative koje su pokrenute u raspravi proširile su se i na općine Srebrenik i Gračanica, koje tekođe imaju značajne kulturno-historijske spomenike, prepuštene zubu vremena i propadanju.

PDF članka

Kulturno-historijsko naslijeđe i promišljanja oko formiranja društava za zaštitu kulturno-historijske baštine – primjer Gračanice

Omer Hamzić

Zaštita kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa jedna je od obaveza koja je zapisana i u Dejtonskim papirima. Sprovodi se onako kako se sprovode i mnoge druge odredbe tog temeljnog dokumenta ove države. Nije potrebno ponavljati činjenice o genocidu, kulturocidu, urbicidu i užasnoj devastaciji kulturno-historijskog naslijeđa u minulim vremenima, a posebno u posljednjem ratu za BiH. Bar sada je jasno i ko je to i zašto je to činio. Kako popraviti što se popraviti može, kako zaustaviti dalje propadanje i devastaciju kulturno-historijske baštine ovog naroda u uslovima opšte materijalne bijede koja pritišće najšire slojeve ovog društva? To je isuviše teško i ozbiljno pitanje, da ne kažemo, u našim uslovima nerješivo.

PDF članka

Rezultati arheoloških istraživanja na lokalitetu “Stara džamija” u Sokolu – SO Gračanica

Muzej istočne Bosne Tuzla

Lokalitet “Stara džamija” se nalazi u okviru aktivnog seoskog muslimanskog groblja, lociranog u samom centru sela Soko, u neposrednoj blizini srednjovjekovnog grada Soko. Džamija se vodi u zemljišnim knjigama kao vlasništvo vakufa džamije u Sokolu. U periodu od 11. do 21. juna 1984. godine ekipa Muzeja istočne Bosne Tuzla, u sastavu: Veljko Milić, kustos arheolog kao rukovodilac radova, Branko Belić, kustos arheolog Muzeja u Doboju, Aleksandra Popović, student arheologije i Savo Vujić, tehničar, je obavila arheološka istraživanja na lokalitetu “Stara džamija”.

PDF članka

Etnografska istraživanja u selu Sokolu kod Gračanice

Salih Kulenović

Ovaj rad napisan je na osnovu prikupljene terenske građe u selu Sokolu i široj okolini Gračanice u periodu od 1972. do 1974. godine. U navedenom periodu prikupljena je, sistematizovana i arhivisana građa o porijeklu stanovništva, cjelokupnoj narodnoj privredi, narodnoj arhitekturi i nošnji; a iz duhovne kulture obuhvaćeni su karakterističniji narodni običaji i vjerovanja. Pošto se u ovome području osjećaju savremeni uticaji u narodnom životu i kulturi stanovništva, prikupljena građa je značajan dokumenat o kulturnom nas-Ijeđu naroda okoline Gračanice.

PDF članka

Svadbeni i drugi veseli narodni običaji na području Sokola

Faruk Delić

(Uključujući se u Asocijaciju «Soko», ovim svojim o očuvanju kulturno-historijskog naslijeđa na području sela Soko, želim dati skroman doprinos ukupnim nastojanjima da taj korisni projekt uspije)

Narodne svadbene i druge običaje bošnjačkog stanovništva ovog kraja obrađivao je dr. Salih Kulenović u svom posebnom istraživanju o etnografskim karakteristikama Sokola (koje objavljujemo u ovom broju «Glasnika») i u svojoj doktorskoj disertaciji «Gračanica i okolina – antropogeografske i etnološke odlike». Međutim, ja sam se zanimao za neke detalje koji nisu u dovoljnoj mjeri obrađeni u našoj etnološkoj literaturi, pa ni u spomenutim istraživanjima našeg eminentnog etnografa. Čini se da ima i nekih sitnijih razlika u odnosu na slične običaje Bošnjaka muslimana u drugim bošnjačkim naseljima gračaničke opštine i šire.

PDF članka

Neke posebnosti sokolskih izvora

Osman Čajić

U brdskom, trebavskom dijelu opštine Gračanica veliki je broj prirodnih izvora. Zbog složene geološke građe terena, tektonike, topografskih uslova i specifične «geološke prošlosti» ovog područja na mnogim mjestima stvorili su se uvjeti da podzemna voda na svom složenom putu «kroz podzemlje» nađe izlaz na površini. Zanimljivo je da od deset najjačih izvora na području općine Gračanica (Vrela Soko, Ilidža, Bjelivoda, Banja, Birkovac, Vrela u Stjepan Polju ispod Golaća, Višnjevača, Zmajevac, Škahovica, izvor u Delićima), čak je pet locirano na liniji poluprečnika manjoj od 1,5 kilometra (Vrela, Ilidža, Škahovica, Zmajevac i izvor u Delićima), a na samo dva kilometra od Vrela je takođe jak izvor Jake vode u Vranovićima.

PDF članka

Likovi zavičaja: Abdulaziz Ahmedbegović, zvani Zijo – skica za portret jednog Bošnjaka

Omer Hamzić

Na svojoj bogatoj životnoj stazi promijenio više država i sistema, prodeverao dva rata, putovao svuda po svijetu i opet ostao na svom mjestu. Ugledni Sokoljanin, uvažen komšija, vjernik, svjetski putnik, proputovao 26 zemalja svijeta, dugogodišnji predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Gračanica, mladi musliman u mladosti, mladi musliman danas – u zrelom dobu. Napredni poljoprivredni proizvođač nekad – i sad. Rođen je 1926. godine u Sokolu, u uglednoj porodici Ahmedbegovića, koja po porodičnom predanju vuče porijeklo iz Anadolije. Završio je nižu Behrambegovu medresu u Tuzli i višu Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, kasnije pohađao orijentalistiku, ali državnu službu nikada nije mogao dobiti – iz političkih razloga.

PDF članka

prošlost

Srednjovjekovni grad Sokol (prilozi za studiju)

Dr. Salih Jalimam

Srednjovjekovni grad Sokol se javlja u historiji tridesetih godina 15. vijeka, pred kraj srednjeg vijeka, desetak godina prije no što će biti ugušen samostalni društveni i politički razvoj Bosne i Hercegovine. Njegova bliža i dalja okolina, može se, međutim, pratiti tokom dužeg vremena, čak i iz prethistorije, što samo pojačava pretpostavku da su ovdje znaci života bili stariji i trajniji. Ovo je pokušaj da se, prema literaturi i malom broju historijskih izvora, identifikuje, koliko se može, srednjovjekovni period historije grada Sokola.

PDF članka

Sokograd kod Gračanice

Adem Handžić

(Izvod iz materijala za istraživački projekt «Gračanički kraj u tursko doba», koji je rahm. dr. Adem Handžić vodio prije dvadesetak godina po narudžbi Opštine Gračanica. Materijal se nalazi u Zavičajnoj zbirci Gračanica. n. p.). Gospodar grada Sokola bio je knez Radivoj 1429. godine (kada se prvi put i spominje u historijskim izvorima n.p.). Spominje se i 2. 6. 1449. prilikom vjenčanja Radivoja sa Katarinom, kćerkom Nikole od Velike u Požeškoj županiji.

PDF članka

Oblik i arhitektura staroga grada Sokola

Edin Šaković

Selo Soko smješteno je na padinama koje se spuštaju prema izvorišnom dijelu rječice Sokoluše, na nadmorskoj visini od oko 400 metara. U sredini naselja, odnosno te zavale, uzdiže se kameniti brežuljak na kome je smješten grad, od podnožja do vrha visok nekih 40 metara. Južna i jugoistočna strana tog brežuljka su kamenite i vrlo strme, mjestimično čak i okomite. Na jugozapadnoj strani brežuljak se spušta umjereno strmo do jedne manje zaravni, a potom vrlo strmo do podnožja, tako da ni sa te strane pristup gradu gotovo nije moguć. Sjeverozapadna i sjeverna strana nisu tako strme i obrasle su drvećem i grmljem. Na sjeveroistočnoj strani nalazi se jedan strmi odsjek visine nekih 7 metara, a zatim jedan manji prijevoj kojim se brežuljak veže za susjedno brdo. Brežuljak na kojem je podignut grad znatno je niži od svih uzvišenja koja ga okružuju (Karačevac, Guvna, Bušište, Rajčevac itd.). Ovakav položaj je u srednjem vijeku bio povoljan, jer je grad bio skriven od pogleda iz daljine, ali je u vrijeme masovnije upotrebe vatrenog oružja (osmansko doba) postao nepovoljan, jer je neprijatelj sa tih uzvišenja mogao ugroziti unutrašnjost grada.

PDF članka

Stara džamija u Sokolu

Edin Šaković

Iznad prijevoja prema srednjovjekovnom gradu u selu Sokolu nalazi se zgrada stare džamije, koja je po narodnom predanju nekada bila kršćanska bogomolja. To predanje spominje i pravoslavni svećenik iz Boljanića, Mitar Popović u jednom svom članku iz 1896. godine. U jednom izvještaju Odbora Islamske vjerske zajednice Gračanica iz 1967. godine također se navodi to predanje . Dr. Salih Kulenović je prilikom etnografskih istraživanja u Sokolu, 1972. godine, zabilježio jednu verziju prema kojoj je prvobitna zgrada džamije bila drvena, pa je nakon jednog požara u kome je stradala ponovo sagrađena, ovaj put od kamena . Narodnu tradiciju po kojoj je ova džamija ranije bila crkva bilježi i Đuro Basler .

PDF članka

Džemat mustahfiza tvrđave Sokol u turskom popisu iz 1533. godine

Adem Handžić

(Preuzeto iz knjige «Dva prva popisa Zvorničkog sandžaka (iz 1519. i 1533. godine», Građa, Knjiga XXVI, Odjeljenje društvenih nauka knj. 22, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Srpska akademija nauka i umetnosti, dešifrovao, Preveo i obradio Adem Handžić, Sarajevo 1986. godine, str. 199 – 205, napomene i naslov: redakcijski)

PDF članka

Tvrđava i naselje Sokol u prvim turskim defterima (iz 1528. i 1548. godine)

Adem Handžić

(Iz istraživačkog projekta «Gračanički kraj u tursko doba», koji je po narudžbi Opštine Gračanica, vodio rahm. dr. Adem Handžić. Materijal se nalazi u Zavičajnoj zbirci Gračanica)

PDF članka

Soko, tvrđava slobode

Omer Hamzić

1.Predanje

U neka davna, pradavna vremena tri djevojke, tri sestre međusobno su se hvalisale: najstarija – da će izgraditi grad ljepši od svih gradova, srednja – da će načiniti grad srebrnog sjaja, a najmlađa da će imati grad sokolovog leta. Tako nekako nastadoše tri srednjovjekovna bosanska grada u ovom kraju: Gračanica, Srebrenik i Soko. Od njih ostadoše samo stare zidine i predanje iz kojeg tek ponešto saznajemo o životu naših dalekih predaka na ovim prostorima.

PDF članka

Odabrani historijski zapisi o starom gradu Sokolu kod Gračanice

Priredio: Omer Hamzić

(Budući da stari grad Soko nije bio predmet interesovanja ne samo naših historičara i arheologa, nego ni nadležnih državnih institucija i službi, u historijskoj literaturi ima vrlo malo radova o ovom lokalitetu. Tek poneki zanimljiv podatak možemo naći u historijskim tekstovima, koji se bave sasvim drugim temama. Iz njih smo izdvojili one dijelove koji će možda poslužiti kao osnova za neka buduća istraživanja ovog historijskog lokaliteta)

PDF članka

Soko u Drugom svjetskom ratu: «Pjano je pokretač i organizator zelenog kadra u srezu gračaničkom»

(Iz knjige «Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji», Gračanica 1988. godine, Odlomci iz poglavlja «Zeleni kadar u borbi protiv NOP-a», str. 235-242)

Esad Tihić, Omer Hamzić

Proces osipanja i raslojavanja mjesnih jedinica DOMDO pukovnije ubrzan je poslije odlaska nekih njenih oficira – domaćih ljudi iz Tuzle, Bijeljine, Brčkog, Gradačca i Gračanice – u jedinice NOVJ, posebno u ranu jesen 1943. godine poslije oslobođenja Tuzle i drugih gradova u sjeveroistočnoj Bosni. Udaljena od Hadžiefendića i drugih pronjemački orijentisanih oficira, čiji je štab prestao da funkcioniše oslobođenjem Tuzle, ova vojna formacija na području gračaničkog sreza nije predstavljala ni posebnu vojničku ni političku snagu.

PDF članka

Sokol-kula

(Prilog je preuzet iz knjige «Sedma srpska brigada», Zbornik sećanja, knjiga prva, Stručna knjiga Beograd, 1988. godine, str. 356-358)

Miloš Četniković

Zakoračismo i u februar ratne, 1945. godine. bijemo se s Nemcima, ustašama i domobranima za Gračanicu, nedaleko od Doboja. Na putu prema Gračanici je selo Sokol, a u njemu srednjevekovna Sokol-kula, razvalina. Treća četa Trećeg bataljona Sedme srpske brigade opkolila je grupu ustaša i domobrana u toj kuli, podignutoj na usamljenoj steni pored samog sela Sokol. Moglo joj se prići samo sa njene severne strane, kosom na kojoj se nalazilo i selo. Stena s kulom je dominirala celom okolinom.

PDF članka

Ratni putevi i stranputice viteza Pjanića – neka obilježja sela Sokola u Drugom svjetskom ratu

Omer Hamzić

Tokom Drugog svjetskog rata selo Soko držalo je takozvanu sjevernu liniju odbrane Gračanice, a najvažnije uporište branilaca na toj liniji bila je srednjovjekovna tvrđava, koju narod i danas jednostavno zove jedmostavno gradina. Nisu ovo staro naselje bez razloga zvali sjeverna kapija Gračanice. Sve dok se držao Soko, Gračanica je, kažu, mogla mirno spavati.

PDF članka

Zapis o Sokolu

Osman Puškar

Možda postoje određena, mjesta, određeni gradovi i sela u kojima se u nekim vremenskim periodima određeni događaji ponavljaju ili toliko liče jedni na druge da se ne mogu ni po čemu razlikovati iako vremenski mogu biti udaljeni mnogo više od jednog običnog ljudskog pamćenja. Je li to slučaj i sa starim gradom Sokolom? Stoje argumenti i za i protiv. Možda je to samo zla kob ili sreća ljudi koji žive na ovom prostoru: da dožive vrijeme koje iznenada stane, pa se ponovo «trzne», da bi opet počelo nešto što liči na prošlost. Pravo pitanje je zapravo – šta je s tim ljudima? Da li oni dugo, sporo i plitko misle, pa ih događaji zateknu ili bljesnu iz prošlosti «onako iz inata». Jedno je sigurno: Bosni i njenim ljudima sve se dešava polahko, završava krvavo, pa ni Sokoljani nisu izuzetak.

PDF članka

riječ

Gračanica (zapis)

Ćamil Sijarić

Da bi se jedan grad dobro vidio i upoznao, rečeno je da u njemu treba pojesti »tuzluk« soli i vreću hljeba! Kad svratimo na jedan ili dva dana, to je jedva dovoljno da vidimo ulice, krovove, dimnjake, neki ćošak, nekog čovjeka, nešto tako što ne znamo ni šta je – i ono što je duša grada, što je njegovo lice i naličje, što je njegovo ruho, njegov stas, njegovo držanje i vladanje, ostane nam daleko; isto onako kao čovjek s kojim smo se uzgred pozdravili i produžili. Ali Gračanica je grad takav pokraj kojeg se ne može produžiti, a da se u njemu ne zastane i ne ostane. I kad bi bila čovjek, a ne grad, taj bi čovjek – pozdravljajući se, u svojoj ruci dugo zadržao vašu ruku i pitao vas i za zdravlje, i za ženu, i za djecu, i sreću vam na kraju poželio.

PDF članka

Pjesnici Sokola

Hasan Puškar, Lejla Ahmedbegović, Muhamed Dautović

PDF članka

Nove knjige

Atifa Dolinar Terzić, «Sehara moje majke» (pjesme), «Na nebu zasja zvijezda nova» (poezija), Sarajevo, 2000.

Promocija je održana 22. 11. 2000. u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu. Promotori su bili: prof.dr. Lamija Hadžiosmanović, dr. Rasim Muminović, prof. Hatidža Zećo i novinar Aida Omersoftić. Ko je Atifa Dolinar? «Žena koja otkriva sebe u kosmosu i kosmos u sebi na nov način. Rođena u Gračanici, koju je u djetinjstvu i djevojaštvu upisala sa osebujnim folklorom i sredine i vremena da bi, eto, u svojim pjesmama emitirala unutarnji naboj neraskidivog odnosa prema zavičaju, što znači ljubav prema svemu onome što je u pjesmi otkrila i ponos što je i sama dio toga. Jaka Tifina potreba da i druge animira da se prisjete, da ne zaborave što se zaboraviti ne smije, « zapisala je prof. Hatidža Zećo u recenziji knjige «Sehara moje majke».

Nihad Halilbegović, Ali Riza ef. Prohić – život i djelo, «Halkomex» d.o.o. Sarajevo, 2000.

U svojoj prošlosti Gračanica je «dala» četvoricu intelektualaca koji su vrlo uspješno obnašali visoku funkciju vrhovnog šerijatskog sudije Bosne i Hercegovine. (vidi: H. Suljkuć, Gračanlije – vrhovne šerijatske sudije, «Gračanički glasnik» 6, novembar 1998.) Među njima posebno mjesto ima Ali Riza ef. Prohić, koji je dugi niz godina bio na toj dužnosti. Rođen je 1867. godine u Gračanici, pet godina nakon doseljenja njegove porodice iz Užica, poslije završetka škole službovao je u mnogim mjestima, najviše u Sarajevu kao vrhovni šerijatski sudija, penzonisan je 1936, a umro 1942. godine.

Mevludin Spahić, Treće oko (proza), Planjaks, Tešanj, 2001,

Nakon prvog iščitavana ove, četrnaeste po redu, Spahićeve knjige, zaključujemo da je pisac ostao dosljedan sebi «ukalupivši» i ovo djelo u jednu tečnu i preciznu pripovijest, uobličenu u novelističku formu. Tematski gledano, uspio je ispričati jednu ljubavnu priču u nesređenom poratnom ambijentu, u kojem nema iskristaliziranih skoro nikakvih pravnih, moralnih i političkih normi. Kroz život svog glavnog junaka, studenta elektro-tehnike, Spahić pokušava ponovo izgraditi izgubljeni ideal poštenog čovjeka, koji gledajući Spahićevim očima, može biti samo ono što jeste – prije svega slobodan i nesputan okovima (ne)civilizacije jednog, silom prilika destruiranog društva.

PDF članka

Listovi gračaničkog kalendara od 9.11. 2000. do 13.5.2001.

Omer Hamzić

9.11.2000.

Asfaltni put Klokotnica – Lukavica, dužine 4,5 km, zvanično pušten u saobraćaj

To je veliki događaj za stanovništvo Lukavice, Lukavice Rijeke i Sjenine u koju se polahko vraćaju njeni prijeratni žitelji. Asfaltni izlaz u svijet dobio je veći dio Trebave, koji se prostire na teritoriji dvije opštine u Federaciji (Gračanica i Doboj Istok) i opštine Doboj (u Republici Srpskoj). Vlada Tuzlanskog kantona u taj projekt uložila je 1,5 miliona KM.

PDF članka