povodom

Povodom Rezolucije o obnovi kulturno-istorijskog naslijeđa

(koju je usvojila Skupština Tuzlanskog kantona 5.9.2001. godine)

Omer Hamzić

Kulturno-istorijsko naslijeđe predstavlja ogledalo historije ovog podneblja u kojem se mogu vidjeti tragovi postojanja i načini opstanka povijesne duhovnosti koje je ovaj narod u različitim historijskim vremenskim intervalima ostavio za sobom i u nasljedstvo za dalju brigu obavezao sve buduće generacije, od kojih smo i mi jedna generacija koja treba da odigra svoju ulogu u očuvanju naslijeđa koje nam je povjereno. Dejtonskim mirovnim sporazumom, između ostalog, ustanovljena je i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Prema našim saznanjima, ta je Komisija uz podršku UNESCO-a, pristupila izradi Nacrta zakona o zaštiti kulturnog naslijeđa u Bosni i Hercegovini. Međutim, zbog poznatih političkih blokada i raznih opstrukcija, još uvijek se ne zna kada će uslijediti njegovo donošenje. Bez okvirnog zakona na nivou države i entiteta to pitanje nije moguće kvalitetno rješavati ni na nivou Kantona. Zato i dalje ostaje nedefinisan status određenih institucija kulture, a ne znaju se ni trajni izvori finansiranja njihove djelatnosti. Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa kao jedina ustanova iz te oblasti na području Tuzlanskog kantona održava se u životu više zahvaljujući entuzijazmu njegovih 5 uposlenika, nego ozbiljnoj društvenoj potpori koju u svakom slučaju zaslužuje. Sudbina Zavoda samo je ilustracija teškog stanja u čitavoj toj oblasti.

PDF članka

zavičaj

Gračanički sportisti dobili krov nad glavom

(Povodom izgradnje i puštanja u rad prve sportske dvorane u Gračanici)

Omer Hamzić

Prva utakmica u novoizgrađenoj sportskoj dvorani u naselju Luke u neposrednoj blizini Druge osnovne škole odigrana je 28. oktobra 2001. godine. Svečanost puštanja u upotrebu tog objekta, uz brojne zvanice i visoke goste, obavljena je 9. novembra 2001. godine. Gračanica je dobila fiskulturnu salu standardnih dimenzija: 60×31 metra sa svim pratećim sadržajima (četiri svlačionice, ofis, kafeterija, mokri čvorovi, ostava za rekvizite, vlastita kotlovnica). Može primiti više od 1000 posjetilaca…

PDF članka

Stećci u okolini Gračanice

Edin Šaković

Svjedoci čovjekovog življenja na ovome području u srednjem vijeku su skoro isključivo ostaci materijalne kulture, jer oskudni pisani izvori ne daju o tome gotovo nikakve podatke. Najizrazitiji primjer materijalnih spomenika srednjovjekovne Bosne su stećci. Lokaliteti sa stećcima u okolini Gračanice slabo su istraženi. U najpoznatijem kataloškom pregledu stećaka kojeg je sastavio Šefik Bešlagić nije evidentirana niti jedna nekropola sa ovog područja. Gračanici najbliža evidentirana je ona u Donjim Srnicama . Također, ni u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine (izd. Zemaljski muzej, Sarajevo 1988.) se ne spominje ni jedan lokalitet sa stećcima na području općine Gračanica.

PDF članka

Familije useljene u Džakule u periodu od 1930. do 2000. godine

Fikret Ahmedbašić

U periodu između 1930. i 2000. godine u selu Džakulama izumrlo je ili se trajno iselilo 17 familija. To su familije Jašarevića, Okića, Huskanovića, Bešića, Biberkića, Spahića, Husića, Faćića, Piskića, Softića, Dželilovića, Hamzića, Drndića, Džambića, Begovića, Okanovića i Turnadžića. U istom vremenskom razdoblju zabilježeni su i slučajevi useljavanaj u ovo selo. Od 1930. Do 2000. Odine u Džakule su usečlile skljedeće familija: Suljkanovići, Kaltići, Alići, Bećirovići, Osmići, Hasići (dvije familije), Okanovići, Hodžići, Mrkonjići, Omerovići, Halilovići, Emini i Mašići.

PDF članka

Likovi zavičaja: Faruk Mujić – najteži završni račun jednog privrednika

Omer Hamzić

Uzvišeni Allah samo znade o čemu je razmišljao u trenutku posljednje svoje odluke, 23. jula 2001. godine, svodeći «bilans stanja» i «bilans uspjeha» vlastitog života, tražeći izlaz u bezizlazu, nesreća, slom? Nema definicije, samo pitanja – bez odgovora, čuđenje. Sudbina, kažu, golema nevolja sa sobom, posljednji obračun – prije ništavila – i opet pitanje s kime?

PDF članka

prošlost

O razvoju gradskog naselja Gračanica u XV i XVI vijeku

Dr Jusuf Mulić

Ovaj rad posvećujem Velikom Gračanliji mome dragom prijatelju, rano preminulom prof. dr Mustafi Beganoviću.

Još prije početka velike ofanzive na Bosansko Kraljevstvo, u proljeće l463. godine, Osmanlije su zaposjeli župe sa lijeve bosanske strane Drine (Zvornik, Srebrenica, Šubin i Kušlat), preimenovali ih u nahije i priključili Smederevskom sandžaku u sastavu Rumelijskog beglerbegluka. Ove četiri bosanske nahije prvi put su popisane u okviru popisa Smederevskog sandžaka, koji je obavljen neposredno nakon njegovog osnivanja l459. godine, ali taj popis ni do danas nije pronađen. Drugi popis Smederevskog sandžaka obavljen je l476/l477. godine.

PDF članka

Urbani razvoj Gračanice u XVI i XVII vijeku.

(Odlomak iz knjige «Tuzla i njena okolina u 16. vijeku», «Svjetlost», Sarajevo 1975. str. 157-158, naslov redakcijski)

Dr. Adem Handžić

Paralelno sa opisanim gradskim naseljima razvijala se i Gračanica. Međutim, dok su ta druga naselja (Zvornik, Srebrenica, Gornja i D. Tuzla) nastavila svoj razvitak na već stečenoj varoškoj osnovi, Gračanica nije imala tu tradiciju, ona se razvila u kasabu iz jednog rudarskog sela. Dotle je predstavljala samo veće selo gdje se kopala željezna ruda i talilo željezo i kao takvo spadalo je u carski has. Status kasabe dobila je nešto prije 1548, kada se ona u popisu iz te godine izričito navodi kao kasaba. Muslimanski džemat – tj. gradsko povlašteno stanovništvo (čaršija) koje se sastojalo od tri mahale, nazvane po njihovim još živim osnivačima – iznosio je ukupno 97 kuća . Karakteristično je da se iz naziva ni jedne te mahale ne razabire i postojanje džamije, a niti su bili zabilježeni među stanovništvom vjerski službenici.

PDF članka

Vrijeme nemira u Bosni u prvoj polovini XIX stoljeća i Husein-beg Gradaščević

Prof. dr. Galib Šljivo

Burna je historija Bosne i Hercegovine u prvoj polovini XIX stoljeća. Bilo je to vrijeme kad su stanovnici Bosne otvoreno izražavali svoje nezadovoljstvo položajem u Osmanskom carstvu. U prvom redu bili su nezadovoljni odnosom osmanske vlade prema Bosni, a posebno valijama koje je sultan postavljao da upravljaju njihovom domovinom. Bili su nezadovoljni čestim pozivima da učestvuju u ratovima izvan granica Bosanskog ejaleta i na kraju, ništa manje, bili su ogorčeni sve češćim sakupljanjem zahire za osmansku vojsku. Zbog učestalog uzimanja prehrambenih proizvoda stanovnici Bosne su sve više siromašili, a zbog odvođenja Bošnjaka na daleka ratišta sa kojih se mnogi više nikad nisu vratili u Bosnu, smanjivao se natalitet, kakav je bio u redovnim godinama, jer su mladi Bošnjaci ginuli na dalekim ratištima, a tako je opadao broj onih koji su zasnivali porodicu. Sultan nije bio dovoljno obaviješten o takvom raspoloženju Bošnjaka. Iz učestalih nastupa austrijskog internuncija na Visokoj Porti više se znalo o sporovima na austrijsko-osmanskoj granici, za koje su okrivljivani Bošnjaci, nego o unutrašnjim prilikama iz izvještaja valija. Mnoge valije, štaviše, nisu poznavali ni bošnjački jezik, ni običaje, niti su mogli razumjeti ljubav Bošnjaka za domovinu, za Bosnu.

PDF članka

Prilog historiji agrarnih odnosa u Gračanici i njenoj okolini od 1920. do 1929. godine

Mina Kujović

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1918. godine, Bosna i Hercegovina je imala preko 88% seoskog stanovništva koje je isključivo zavisilo od poljoprivredne i stočarske proizvodnje. Zemljišni odnosi , odnosno neriješeno agrarno pitanje bilo je za novostvorenu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), u čiji je sastav Bosna i Hercegovina ušla kao autonomna pokrajina, postalo pitanje broj jedan. Bosanskohercegovačko seosko stanovništvo, većinom pravoslavno, nadalo se da će nova država konačno riješiti njihov problem, te da će postati i faktički vlasnici zemlje koju generacijama obrađuju.

PDF članka

Formiranje 212. oslobodilačke brigade krajem 1993. godine

Omer Hamzić

Krajem 1993. godine u jeku najtežih borbi, opšte neimaštine i iscrpljenosti ratom, mnogih razočarenja i osjećaja bezizlaza – u Komandi Operativne grupe 2 Gračanica (OG-2) počinje se razmišljati o reorganizaciji postojećih vojničkih sastava i stvaranju pretpostavki za preduzimanje ofanzivnih dejstava na mnogo širim prostorima u odnosu na «zadatu» zonu odgovornosti. Radilo se o potrebi promjene dotadašnje «domobranske» filozofije ratovanja, koja u nastavku rata za Bosnu i Hercegovinu nije mogla dati očekivane rezultate. Razmišljalo se o pokretnoj, dobro obučenoj i opremljenoj jedinici koja će biti sposobna da vodi borbu u svakom kutku Bosne i Hercegovine, odnosno tamo gdje bude najpotrebnija. Razmišljalo se o nekoj novoj proleterskoj, oslobodilačkoj… Vrijeme je brzo pokazalo ne samo operativno-taktički već i strateški značaj formiranja takve jedne jedinice – i to za mnogo širi prostor od zone odgovornosti gračaničke operativne grupe.

PDF članka

riječ

Iz književne zaostavštine Ahmeda Muradbegovića

Jedna malo poznata novela

Sadik Šehić

Ahmed Muradbegović, liričar, novelista, romansijer, dramski pisac, reditelj i publicista, kontroverzni i osporavani dramaturg, majstor pisane riječi, daljnji potomak legendarnoga Huseinbega Gradaščevića – Zmaja od Bosne, o kojem je napisao i jednu dramu, rođen je 3. marta 1898. u Gradačcu, umro 15. marta 1972. godine u Dubrovniku. Ušao je u književnost odmah poslije Prvog svjetskog rata zbirkom “Haremska lirika” (1921.), pjesmama koje i pored motivskih osobitosti i neke orijentalne slatkoće ne mogu ipak zatajiti da su nastale u sjeni Kranjčevićeve, Dučićeve i Nazorove poezije, te pripovijetkama i dramama, kojima je unio, u ono vrijeme neke nove, moderne elemente u književni izraz svoje književne sredine.

PDF članka

Ljubav u paklu

Ahmed Muradbegović

1.

-Ručak, sonorni glas sredovječne žene zagrmio je iz kuhinje.

Grobna tišina u stanu direktora Poljoprivrednog instituta za agrotehniku i napredno stočarstvo napukla je na jednome kraju, kao žica na gitari, da na drugome odjekne, kao zvuk kontrabasa, kad ga vjetar dodirne:

-Odmah, dušice! Sad ću ja…

-Ne odmah, nego smjesta, jer ja znam to tvoje »odmah«. Već treći put pogrijavam juhu zbog toga.

PDF članka

U tmini bosanske prošlosti obasjan je “1001 dan” (“1001 dan/days”)

Atif Kujundžić

Svein Monnesland, profesor slavistike u Institutu za istočnoevropske i orijentalne studije Univerziteta u Oslu, voli Bosnu i Hercegovinu na najproduktivniji način. To što zna o Bosni i Hercegovini vrijedi mnogo više od mnogih naših bosanskih ljubavi prema Bosni. Vrijedi, jer to što zna, profesor Svein Monnesland, zajedno sa Matjažom Vipotnikom ugradio je u prelijepu i jedinstvenu knjigu o Bosni i Hercegovini koju je naslovio:”1001 DAN/DAYS”.

PDF članka

Nove knjige

Ekrem Durić, Moje godine u Vijetnamu, Glavni odbor Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog antifašističkog rata Sarajevo, 2001.

General u penziji Ekrem Durić, jedan je od trojice Gračanlija, koji su kao đaci Šerijatske gimnazije i pripadnici ilegalnog antifašističkog pokreta u Sarajevu, početkom 1942. godine stupili u NOB-u i to u redove Prve proleterske brigade na području Foče. U svojoj vojnoj i diplomatskoj karijeri, između ostalih odgovornih dužnosti, u periodu od februara 1976. do decembra 1978. godine, bio je jugoslavenski ambasador u Vijetnamu. Tokom te svoje diplomatske misije iz dana u dan je pedantno bilježio sve što se dešavalo u toj zanimljivoj zemlji, davao svoje kratke ocjene i analize mnogih događaja i pojava da bi dvadesetak godina kasnije sve to pretočio u knjigu koja se sastoji iz četiri dijela. Prvi dio čine uvodne napomene u kojima se razmatra osnovni motiv autora zbog kojeg se odlučio na pisanje, drugi dio se odnosi na sam Vijetnam, treći dio je diplomatski dnevnik, a četvrti analiza vojne vještine, strategije i taktike, te organizacije oružanih snaga Vijetnama.

Annemarie Schimmel, Odgonetanje božijih znakova, fenomenološki pristup islamu, prevod s engleskog Fikret ef. Pašanović, El-Kalem Sarajevo, 2001.

Annemarie Schimel je, kako napisa prof.dr. Enes Karić u pogovoru ove knjige, spisateljica bez premca na području islamskih studija danas u Njemačkoj i na evropskom Zapadu. Ona pripada onom dobroćudnom dijelu orijentalizma, orijentalizmu koji nije teorija gospodarenja, podvrgavanja i podjarmljivanja islamskog Istoka od strane Zapada. Do sada je napisala 80 knjiga, koje su uglavnom rezultat njezinog širokog interesovanja za islam, počevši od studija jezika (napisala je nekoliko udžbenika za arapski jezik), do proučavanja imena, naziva, pojmova (dva velika zbornika muslimanskih arapskih i muslimanskih turskih osobnih imena i prezimena). Kao dobar poznavalac svjetskih religija i civilizacija, ova Njemica bavila se teologijom islama «da bi preko teologije stigla do filozofije islama, a iz ove dospjela do samoga sufizma. U sufizmu je Annemarie Schimel pronašla najljepšu poeziju – vječnu pjesan islama», piše dr. Karić.

Zlatko Dukić, Zna li ovo Maršal (roman), Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla, 2001.

Roman “Zna li ovo Maršal” je deseta knjiga proze, kojom Zlatko Dukić, trenutno najplodniji tuzlanski pisac, prozaist, novinar i publicista, ulazi u zrelo doba svog književnog stvaralaštva. Iza njega je, dakle, značajan stvaralački opus, ali još uvijek nedovoljno valoriziran, jednim dijelom čak ignorisan, ponekad namjerno prećutkivan. Još uvijek nemamo ozbiljnije kritičke analize toga opusa, u kojem je, ako ništa upisano jedno vrijeme, jedan vremenski insert Tuzle i njezine okoline na prelazu 20. u 21. stoljeće. Pitanje glasi: zašto?

Atif Kujundžić, Metafizički putnik (pjesme), ITD «Sedam», Sarajevo, 2001.

Svoju duhovnu poziciju Atif Kujundžić eksplicira u prvoj pjesmi ove knjige. Ona je nedvosmislena: Kujundžić ne pripada recentnom Zeitgeistu.

Ispred čiste Vjere u Jedinog Boga,
Filozofski pravci, škole i pogledi
lepršaju kao smeće u vjetru koji je
pokrenuo Njegov svemoćni Dah.

PDF članka

Listovi gračaničkog kalendara od 13.5 2001. do 10.11.2001.

Omer Hamzić

22.5.2001.

Otvoren novi most na Spreči kod Karanovca

Pošto je zbog tehničkih nedostataka ili nečega drugog prvi postdejtonski most na Spreči kod Karanovca morao biti demontiran, izgrađen je novi i pred mnoštvom zvaničnika i gostiju pušten u saobraćaj. Sa sličnim ceremonijalom puštana su i njegova dva prethodnika. Valjda ovaj neće doživjeti njihovu sudbinu.

PDF članka