povodom

U bosanskom ratu (1992.-1995.) nije bilo pobjednika, poraženih je mnogo

(Prije deset godina ovdje je počeo rat)

Omer Hamzić

Deset godina je prošlo od početka i 5,5 godina od završetka rata na ovim prostorima. Svi mi, koji smo proživjeli i preživjeli ratnu dramu BiH,  ovu desetogodišnjicu dočekujemo sa pomiješanim osjećanjima. Nakon toliko smrti, krvi, laži, licemjerja, zločina,  toliko herojstva, patnje i razočarenja – najviše. Na spisku poginulih lica u ovom ratu s prostora Gračanice, koji objavljujemo u ovom broju našeg časopisa, nalazi se i ime moga sina Edina. Ubijen je granatom, u skloništu. Jedno ime među hiljadama. Imao je samo 18 godina… Pokušavam izbjeći patetiku, potisnuti emocije, promisliti hladne glave, progovoriti o žrtvama za Bosnu, za domovinu, za progres, za demokratiju, za pravdu. Izraziti golemo razočarenje, nakon svega…

PDF članka

Politika u kulturi, ne-kultura u politici

Zlatko DUKIĆ

Još kaskamo za vremenom koje, ma kakvo da bilo, bar nije toliko patilo od nesistema u kulturi i od neimanja razloga za ponos stvaralaštvom i rezultatima u književnosti, slikarstvu, kiparstvu, muzici… Bagatelizacija ove društvene sfere, primitivno se «opravdala» i na prizeman način, «alibijem» u vidu tvrdnje «Nema narod šta jesti, kakva još kultura?!» Takvo stanje ćemo imati sve dotle dok kulturne «šnitove» – dakle: politiku, njene tokove, sadržaj i novac – određuju oni koji su nestručni, površni, mediokriteti. Takvo stanje će biti sve dotle dok se to ne počne glasno govoriti, i na način – recimo nekog ozbiljnije pripremljenog foruma i stručnog razgovora kvalifikovanih i kompetentnih učesnika. Tuzlanski kanton možda nije najdrastičniji primjer takvog n e – s t a n j a, ali je poučno iskustvo nepostojanja sistema, plana, programa, koncepcije… Sve se, uglavnom, svodi na improvizaciju i na trud entuzijasta, zaljubljenika i «fanatika», za koje nije sigurno da će dugo izdržati u žilavoj borbi sa paraderima, račundžijama, stranačkim aparatčicima i podobnicima…

PDF članka

zavičaj

Završena privatizacija državnih preduzeća u Gračanici

Mr. Meho Bajrić

Abstrakt: Krajem 2001. godine završen je proces privatizacije svih 23 državna preduzeća na području gračaničke općine. Zahvaljujući povoljnom ambijentu privatne inicijative, po kojoj se općina Gračanica razlikuje od ostalih na području Tuzlanskog kantona, ovaj složeni proces završen je relativno brzo, efikasno i bez većih socijalnih potresa. U ovom prilogu donosimo osnovne podatke o toku privatizacije pojedinačno za svako privatizirano državno preduzeće, na području Gračanice.

PDF članka

Razvoj proizvodnje pilećeg mesa na području gračaničke općine: prošlost, sadašnjost, budućnost 

Dvadeset godina «Kokaprodukta»: to je danas potpuno privatizovana firma sa jasnom perspektivom razvoja

Omer Hamzić

Na području gračaničke općine peradarstvo se počelo razvijati 1976. godine u okviru tadašnje mješovite firme «Trgoprodukt», koja je, pored poljoprivrede, u svom sastavu imala i trgovinu, transport i još neke djelatnosti. Nakon izvršenih ulaganja u prve neophodne objekte (inkubatorska stanica, roditeljska farma itd.), 1. 4. 1982. godine, peradarstvo se izdvaja u poseban privredni subjekt i registruje pod firmom «Kokaprodukt». To je danas najveći peradarski repro-centar takozvane «teške linije» u BiH, a proizvodnja pilećeg mesa značajan privredni resurs na području općine Gračanica.

PDF članka

Osnivanje i razvoj gračaničkog «Eurogalanta»

Omer Hamzić 

«Eurogalant» je jedno od mlađih i uspješnih privatnih preduzeća u Gračanici. Zvanično je počelo sa radom 2.4.1997. godine kao mala radionica u zakupljenom prostoru jedne birtije na kraju grada, u početku sa svega dvije polovne mašine i 6 zaposlenih radnika. Danas zapošljava stotinjak ljudi i radi u vlastitom pogonu od 1.300 kvadratnih metara kao moderna evropska firma, orijentisana ka zapadnom tržištu. U prilogu se traži odgovor na pitanje, u čemu je tajna uspjeha ovog gračaničkog preduzeća.

PDF članka

prošlost

Novovjekovna diplomatička analiza (XIX i XX vijeka) prve latinske isprave o gradu Sokolu kod Gračanice

Doc. dr. sc. Ivan Balta

Latinska bosanska isprava iz 1429. godine ima sva diplomatička obilježja bosanske srednjovjekovne isprave, od protokola, teksta do ehatokola. U ispravi se prvi put spominje mjesto Sokol ili Soko (latinizirano: Solyomkew alio nomine Zokol) u blizini grada Gračanice. Upitno je datiranje isprave, s obzirom na napis u ispravi: feria quinta post festum Sacratissimi Corporis Christi, jer taj datum je svake godine pomičan i računa se prema Uskrsu (Pascha). Taj datum je 1429. godine bio 27. maja, 1893. godine 2. juna, a 2002. godine 31. maja, te se ne može uvijek uzimati, kako su neki historičari bilježili, 2. juna.

PDF članka

Analiza dokumenta o prvom spomenu srednjovjekovnog grada Sokola kod Gračanice 

Prof. dr. Salih Jalimam

Ovo je kraća interpretacija i analiza dijelova dokumenta o prvom spomenu srednjovjekovnog grada Sokola kod Gračanice, koji će, vjerovatno, i u budućim vremenima biti istraživan i komentarisan. To je, zasada, najstariji poznati pisani dokument s područja današnje općine Gračanica, čiji su historijat i postojanje usko vezani za taj lokalitet.

PDF članka

Formiranje 111. gračaničke brigade – istinski spoj vojske i naroda

Osman Puškar

U odbrani Gračanice i njezine okoline (1992.-1995.) najvažnije mjesto ima 111. gračanička brigada, koja je nastala transformacijom Odreda Teritorijalne odbrane i dijelova teritorijalnih jedinica rejonskih štabova Gračanica, Orahovica, Malešići i Soko. Formirana je 1. 9. 1992. godine i pronijela slavu Gračanice na mnogim bosanskim ratištima: od Gradačca, Brčkog, Ozrena, pa do Olova, Vareša, Vijenca. Od formiranja, pa do 7. 3. 1993. godine komandant Brigade bio je Tarik Nuhanović, a zatim Smajl Mešić (do 31. 1. 1994.) i Džemal Jukan do kraja rata. Glavni zadatak Brigade bio je da zaštiti i očuva slobodnu teritoriju gračaničke opštine. Kao posadna jedinica, držala je liniju dugačku preko 35 kilometara na Spreči i Trebavi.

PDF članka

Spisak poginulih boraca, pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i spisak poginulih civila u toku rata za Bosnu i Hercegovinu (1992.–1995.) na području općine Gračanica

Iako je prošlo punih 10 godina od početka rata za Bosnu i Hercegovinu, Gračanica još uvijek nije dobila svoju «knjigu mrtvih». Ne ulazeći u uzroke takvog stanja, «Gračanički glasnik», evo, po prvi put objavljuje cjelovite spiskove poginulih branitelja, pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i spiskove ubijenih civila na području općine Gračanica. Bez obzira što smo uložili velike napore da bismo kompletirali ove spiskove, svjesni smo činjenice da oni nisu potpuni, mada su najpotpuniji do sada napravljeni. Stoga vas molimo za razumijevanje zbog eventualnih nedostataka ovog priloga.

PDF članka

riječ

Derviš Sušić «se vratio» u Tuzlu – ostade izgovorena riječ 

Zlatko Dukić

Nad događajem i povodom događaja za pamćenje: najzad je, 4. aprila 2002. godine, Narodna i univerzitetska biblioteka u Tuzli dobila ime koje odavno čeka – ime Derviša Sušića. Ništa prirodnije, ništa logičnije i, naročito, ništa ljepše (ljudskije), od toga se nije moglo dogoditi: na dan kad se Tuzla s ponosom – a o okrugloj, desetoj godišnjici – sjetila 4. aprila 1992. godine i s u d b o n o s n e odluke tadašnje Skupštine opštine o dizanju ustanka protiv dolazeće fašističke agresije i na ovaj dio Bosne i Hercegovine (u prevodu: odlučeno je da se policiji na raspolaganje, sve s oružjem, stave svi Tuzlaci od petlje!), ovdašnjoj Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci dato je ime Derviša Sušića. Partizana, revolucionara, pisca, umjetnika, velikog čovjeka, stvaraoca koji je u Tuzli zaorao mnogu brazdu…

PDF članka

Tisak u Gračanici tokom agresije 1992.-1995.

Atif Kujundžić

Ratno raspoloženje na prostoru ex-YU, početkom devedesetih godina, eskaliralo je prvo u medijima. Udarni val agresorskog nasrtaja kretao se od sjevera prema jugu. Srpsko opstruiranje federalnih funkcija SFRJ objelodanjeno je u saveznim organima vlasti, a Jugoslavenska armija, pod komandom brižljivo kadrovski srbiziranog vrha, pokazala je svoje lice tokom petnaestodnevnih oružanih sukoba u Sloveniji, 1991. godine. Može se reći da su Slovenci, prije svega medijskim sredstvima, najurili Jugoslavensku armiju iz svoje zemlje, oštro razobličavajući njezinu upotrebu radi postizanja velikosrpskih ciljeva. U nastavku medijskih i brižljivo režiranih oružanih sukoba u Hrvatskoj, Jugoslavenska armija je uvijek bila samo na strani srpskog življa kojeg je prethodno naoružala, a sa kojim se zajedno utvrđivala za borbu protiv jedinica Zbora narodne garde i dr. i potom povlačila, isti evakuirajući u Bosnu i Srbiju.

Uz kontinuitet velikosrpske medijske harange, Jugoslavenska armija je naoružavala bosanske Srbe i navlačila svoje potencijale i efektive na teritorij Bosne i Hercegovine. Kada je dovršila taj posao, medijska agresija nastavljena je ukupnom snagom združenih oružanih moći: Jugoslavenska armija, plus naoružani i od Srpske demokratske stranke organizirani srpski živalj protiv Bosne i Hercegovine i svih koji nisu Srbi. Suprotstavljanje oružanoj agresiji, podrazumijevalo je i suprotstavljanje medijskom pogromu i medijsko pokrivanje sopstvenog prostora. Tako su se pojavili i BILTEN i BILJEG vremena, kao otjelotvorenje pisanih medija – tiska – štampe u malom bosanskom gradu Gračanica. U ovom tekstu o njima je riječ.

PDF članka

Nove knjige

Prof. dr. Galib Šljivo, Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran, (historijska monografija) Planjaks, Tešanj, 2001.

Autor ovog djela, profesor Opće historije novog vijeka i savremenog doba na Filozofskom fakultetu u Tuzli, poznati je naš historičar, koji se već dugo vremena bavi proučavanjem historije Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću. Do 1976. godine radio je kao gimnazijski profesor u Orašju. Nastavničku karijeru nastavlja na Višoj pedagoškoj školi u Banja Luci. Za profesora Opće historije novog vijeka i savremenog doba i Metodike nastave historije u zvanju redovnog profesora univerziteta izabran je 1991. godine. Bio je osnivač i direktor Instituta za istoriju u Banja Luci u periodu od 1979. do 1992. godine, kada mu je zbog novonastalih političkih okolnosti spriječen svaki rad.

Prof. dr. Galib Šljivo, Orašje 1863.-1994. godine, Doprinos Bošnjaka i Hrvata odbrani u ratu 1992-1995. godine, (historijska monografija), Orašje, 2001. godine

Prof. dr. Galib Šljivo, naš poznati historičar, univerzitetski profesor, uvaženi pedagog do sada je objavio 10 knjiga i preko 50 obimnih naučnih radova, pretežno iz historije BiH u 19. stoljeću, što je na neki način uže područje njegovog naučnog angažmana i rada. Iz tog obimnog naučnog opusa izdvajamo sljedeće historijske monografije: «Omer-paša Latas u Bosni i Hercegovini 1850.-1852.», «Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima», «Bosna i Hercegovina 1788.-1812.», Bosna i Hercegovina 1813.-1826.», «Bosna i Hercegovina 1813.-1826.» (drugo izdanje), «Bosna i Hercegovina 1827.-1849.», «Bosna i Hercegovina 1849.-1853», «Bosna i Hercegovina 1854.-1860.», «Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadransko more».

Šapat provincije, Zajednički radovi autora Udruženja pisaca i likovnih umjetnika (U.P.I.L.U.) Doboj Istok i Bošnjačke zajednice kulture (B.Z.K.) «Preporod» Gračanica, Izdavač Bošnjačka zajednica kulture «Preporod» Gračanica, 2001. godine

Gotovo nevjerovatno odzvanja činjenica da se u ovaj karavakat tranzicije duha neki ljudi, u tišini provincije, kolektivno plemene umjetnošću. Kao u ona stara, nedopričana, pastoralna vremena, u kojima se umijeće življenja mjerilo voljom ljudovanja, u svakodnevlju i u umjetnosti. Dok se naše društvo rasipa po šavovima materijalističkih interesa, u kojima duhovnosti sve manje traga ima, neki su se ljudi otisnuli na putovanje u posve drugom pravcu. Ti ljudi nalikuju na magelane naše duhovnosti, koji po bespuću tragaju za novim kontinentom, na kome će bosanski duh imati zraka da svije svoje gnijezdo. Društvo ne može opstati na premisama materijalnog interesa, jer se društvo imanentno tvori od kulture i duhovnog naslijeđa. Ljudi često zalutaju u vrtlog materijalizma, ali ih spašavaju oni koji vide i osjećaju i dublje i dulje.

Sadik Šehić Huseinov, Pisma i zapisi, Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla, 2001. godine

Autor ove knjige je rođen 10. aprila 1936. godine u Bosanskoj Krupi, po struci je ekonomista, živi i radi kao penzioner u Gradačcu. Prve svoje književne radove objavio je u časopisu «Razvitak», koji je izlazio u Sisku, još daleke 1954. godine. Od tada, pa do danas, bavi se pisanjem proze, poezije, književnom historijom, izučavanjem prošlosti gradačačkog kraja itd. Riječ je, dakle, o književniku, publicisti i historiografu, velikom entuzijasti, koji je više od tri decenije vrlo aktivan na takozvanoj kulturnoj sceni, prije svega svog grada Gradačca, ali i šire.

Seada Delić, Plavi san (pjesme), Bošnjačka zajednica kulture «Preporod» Gračanica, 2001.

Zbirka sadrži 43 pjesme nejednake dužine, slobodnog stiha i slobodnog pogleda u najskrovitije predjele ljudske duše koju ispunjava jedan jedini osjećaj: ljubav. Ovo je prva knjiga pjesama kojom Seada Delić pokušava da nam dočara, da nam «naslika» i s nama «odsanja» svoj plavi san. Daruje nam svoje tople, iskrene, pomalo melanholične stihove, svoje slike i crteže, koji nam upotpunjuju štimung dok čitamo ovu dopadljivu poeziju. Ima u tim njenim stihovima prepoznatljive ženske nježnosti (ljubavna pjesma koju ispjeva žena uvijek je nešto drugo, nešto posebno), ali i upečatljivih, lirski obojenih slika iz kojih naslućujemo još jednu sklonost ove pjesnikinje, još jednu ljubav i – talenat slikara…

PDF članka

listovi

Listovi gračaničkog kalendara od 10. 11. 2001. do 1. 5. 2002. godine

 Omer Hamzić

29. 11. 2001.

Sedamnaesta sjednica Općinskog vijeća: ponuda kulturnih sadržaja dobila pozitivnu ocjenu

Pored nekoliko zakonskih projekata s kantonalnog nivoa (o RTV TK, o lokalnoj samoupravi) i nekoliko odluka od značaja za općinu (iz oblasti urbanizma, o statusu «Gradske apoteke» i dr.), vijećnici su raspravljali i «o stepenu razvoja kulturnog stvaralaštva i realizaciji programa kulturnih manifestacija na području općine Gračanica u 2001. godini». U okviru pet kulturnih manifestacija: «Dani BKC» (mart, april i maj), «Kulturno ljeto», «Festival humora i satire» i «Revije filmova sa Sarajevskog filmskog festivala» (do kraja godine slijedi i manifestacija «Gračanička zima»), izvedeno je nekoliko pozorišnih predstava, više kulturno-umjetničkih programa ovdašnjih škola i kulturno-umjetničkih društava, zatim likovne izložbe, promocije knjiga i nastupi domaćih pisaca, filmske predstave itd. U njihovoj realizaciji učestvovali su: Bosanski kulturni centar, KUD «Adem Alić», Bošnjačka zajednica kulture «Preporod» kao i drugi stvaraoci iz oblasti kulture na području općine Gračanica. U narednom periodu gračanička publika očekuje još kvalitetnije kulturne sadržaje, uz primjedbu vijećnika da ih valja «dislocirati» i na teren.

PDF članka