povodom

Optimalna organizacija teritorije i vlasti Bosne i Hercegovine

Prof. dr. Omer Ibrahimagić

Pogled na historijsku retrospektivu Bosne i Hercegovine pokazuje da je ona od srednjovjekovne države do danas, bila školski primjer decentralizirane države. U vrijeme bosanskih banova i kraljeva Bosna (kako je tada nazivana država) bila je podijeljena na tzv. Kraljevu zemlju i tzv. Zemlje oblasnih bosanskih plemića.

PDF članka

zavičaj

Geotermalna energija sa potencijalom termomineralnih voda Gračanice

Amir Baraković

Intenzivan razvoj proizvodnje i potrošnje energije u svijetu, koja se još uvijek podmiruje iz konvencionalnih, uglavnom neobnovljivih izvora energije, u većini zemalja svijeta nameće potrebu dugoročnog planiranja, iznalaženja i korištenja novih izvora energije. Pri tome se vodi računa da su ti izvori obnovljivi i da ne zagađuju životnu okolinu.

PDF članka

Dosadašnja istraživanja u oblasti vodosnabdijevanja i mogućnost dobijanja novih količina pitke vode na području općine Gračanica

Fuad Alić

Opština Gračanica prostire se na 219,5 km2 u sjevero-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno na krajnjem zapadnom dijelu Tuzlansko-podrinjskog kantona. Graniči se sa jugoistoka opštinom Lukavac, sa juga opštinom Maglaj, sa zapada opštinom Doboj, sa sjevera opštinom Gradačac i sa istoka opštinom Srebrenik. Zahvata, dakle, dolinu Spreče i dijelove planine Trebava kao veće geografske cjeline u takozvanom peripanonskom priposavskom pojasu. Na tom prostoru danas živi 56.040 stanovnika u 14.011 domaćinstava. Gradsko područje Gračanice sa prigradskom mjesnom zajednicom Pribavom, koju pokriva gračanički vodovodni sistem, broji preko 19.000 stanovnika.

PDF članka

Neke perspektive vodosnabdjevanja općine gračanica

Rusmir Djedović

Područje općine Gračanica, pa samim tim i teritorija grada Gračanica, zbog prirodno-geografskih uvjeta (geoloških, geomorfoloških, hidrografskih i klimatskih), ne odlikuje se većim prirodnim potencijalima za vodosnabdijevanje. U prošlosti se stanovništvo snabdijevalo vodom iz prirodnih izvora (izvori, bunarevi, rijeke i potoci). Gotovo je redovno svaka mahala, kako na selu, tako i u gradu, imala po jedan ili više prirodnih izvora ili javnu česmu. Gračanica je još u doba osmanske uprave imala svoj gradski vodovod. Do prije pedesetak godina, pored brojnih izvora i bunareva, korito rijeke Sokoluše bilo je pregrađeno sa desetak manjih brana (jazova) na području grada iz kojih je voda proticala kroz mahale i kućna dvorišta.

PDF članka

Razvoj prostornog urbanističkog planiranja grada i općine Gračanica

Rusmir Djedović

Uređenje teritorije grada ili nekih njegovih dijelova u smislu planiranja njegove upotrebe i željenog razvoja ima dugu historiju. Organizovanu građevinsku akciju, istina vrlo aproksimiranu, u odnosu na suvremene smišljene zahvate u teritorijima gradova, imamo u Gračanici još krajem XVII stoljeća. Na tadašnjem neizgrađenom gradskom zemljištu, koje je obuhvatalo riječnu terasu dna doline rijeke Sokoluše, Ahmed-paša Budimlija je izgradio osnovne urbane sadržaje i time utemeljio gračaničku čaršiju.1 Lokacijom svojih građevina, on je odredio mjesto i usmjerio pravac razvoja čaršije kao i smjer glavne čaršijske ulice, koji je zadržan i danas. Time je praktično sve do danas određena i namjena navedenog dijela grada, za poslovne i javne funkcije. Možemo slobodno reći da gračanička čaršija, kao historijsko-urbano jezgro grada, ostaje kao jedan od osnovnih elemenata za trajno očuvanje u svim budućim planovima uređenja teritorije grada.

PDF članka

Neke narodne igre, običaji i vjerovanja s područja Gračanice

Fikret Hasanbašić

Najomiljenija čobanska igra bila je nekada igra piriza, možda i zato što je u njoj sudjelovalo više učesnika. Rekviziti u igri su: piriz – komad drveta, dužine od 5 – 7 centimetara i debljine 4 – 5 centimetara i drvena palica (pala) dužine do 60 centimetara.

PDF članka

Zaboravljeni seoski prizori i običaji

Ibrahim Hasanbegović

(Odlomci iz rukopisa “Osmo Muhtarov”)
Iz neobjavljenog rukopisa pod naslovom “Osmo Muhtarov”, u kojem je autor na svoj način, sa dosta autobiografskih elemenata, opisao sudbinu jedne seoske porodice – od početka austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, pa do početka Titove epohe – donosimo kraće inserte o nekim našim zaboravljenim običajima i prizorima, iz seoskog ambijenta u kojem se kreće Osmo Muhtarov, njegov glavni junak.

PDF članka

Likovi zavičaja: Hadži hafiz Hasan ef. Hadžefendić i muhtar Ibrahim Šako iz Malešića

Edhem Mulabdić

(Dva zapisa iz “Narodne uzdanice” književnika Edhema Mulabdića: nekrolog kadiji Hadži hafiz Hasan ef. Hadžefendiću iz Gračanice i muhtaru Ibrahimu Šaki iz Malešića)
Muslimansko kulturno-prosvjetno društvo “Narodna uzdanica” u toku svog postojanja i kulturnog djelovanja izdavalo je redovne godišnjake-kalendare, u kojima su svoje radove s područja islamskih znanosti, nacionalne i kulturne historije, književnosti i drugih oblasti objavljivali najpoznatiji bošnjački alimi i znanstvenici. “Narodna uzdanica”, kao društvo sa načelno prohrvatskim opredjeljenjem (za razliku od društva “Gajret”, oko kojeg su se pred Drugi svjetski rat okupljali prosrpski orijentirani Bošnjaci-muslimani) nastavilo je svoje postojanje i djelovanje i u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Iz kalendara “Narodne uzdanice” za 1945. godinu, koji je štampan u Sarajevu krajem 1944., prenosimo dva nekrologa našeg poznatog književnika Edhema Mulabdića o dvije interesantne ličnosti s područja Gračanice, koje su živjele i djelovale u periodu između dva svjetska rata: H. hfz. Hasan-ef. Hadžiefendiću, vrhovnom šerijatskom sucu, rodom iz Gračanice i Ibrahimu Šaki, muhtaru iz sela Malešići kod Gračanice. Radi autentičnosti, zapise objavljujemo u izvornom obliku, dosljedno poštujući osobenosti tadašnjeg pravopisa i Mulabdićevog stila i jezika, uz napomenu da je samo naslov redakcijski. (Edin Šaković)

PDF članka

prošlost

Gradačac – grad na serhatu

Sadik Šehić

Neko je pisao da Rimljani udariše temelj Gradačcu. Možda je i to moglo biti. Historičari pišu njegove zgode i nezgode od 1634. godine, jer tad se i prvi put spominje u pisanim dokumentima, a prije toga njegova je prošlost zastrta velom, koji, čini mi se, uskoro neće biti skinut.

PDF članka

Putopisne bilješke i zapisi o gračaničkom kraju

Dr. Salih Jalimam

U tekstu koji slijedi putopisni zapisi i opisi ponuđeni su in extenso, a namjera je da se slika gračaničkog kraja u dugom historijskom nizu predstavi na jedan neobičniji način. Želja je da se potaknu nova istraživanja kao i da se historičari upoznaju sa slikom koju su o ovom interesantnom prostoru ostavili brojni putopisci.

PDF članka

Značaj vakufa u razvoju gračaničke čaršije

Edin Šaković

Tokom osmanske vladavine u Gračanici je, kao i u drugim bosanskim gradovima, osnovan veliki broj vakufa. Pojedinci su svojom inicijativom i vlastitim sredstvima, motivirani različitim interesima, ovdje podizali džamije, medrese, mektebe, hanove, te ostavljali svoju imovinu za izdržavanje tih ustanova. U ovom radu, uz prikupljene podatke o vakufima u Gračanici, od 16. do kraja 19. stoljeća, učinjen je pokušaj da se ukaže na ulogu i utjecaj njihovih zadužbina na razvitak kasabe Gračanice u jedno značajno i razvijeno urbano, privredno, ali i kulturno središte.

PDF članka

Tragom dokumenta: nacionalistički ispad nekih Srba u Gračanici 1894. godine

Mina Kujović

Skoro čitavo 19. stoljeće u Bosni i Hercegovini je, kao uostalom i u cijeloj Evropi, obilježeno kao period nacionalnog razvitka i formiranja nacionalne svijesti kod pripadnika pojedinih dijelova njenog stanovništva. Vjerska podjela i vjerska pripadnost vremenom je determinirala i nacionalnu pripadnost bosanskohercegovačkog stanovništva koje je bilo istog etničkog porijekla i govo­rilo istim jezikom. U tome se i ogleda posebna specifičnost nacionalnog razvitka u Bosni i Hercegovini.

PDF članka

Privredne prilike na području gračaničkog sreza u periodu od 1945. do 1952. godine

Omer Hamzić

Period od 1945. do 1952. godine obilježen je kao vrijeme obnove i izgradnje, i obično se označava kao administrativni period socijalizma. U tom periodu potpuno je izmijenjen društveno-politički sistem, ukinuto privatno vlasništvo, izvršena nacionalizacija, centralizovana državna uprava. Veliki društveni napori usmjereni su na obnovu ratom opustošene zemlje i uspostavljanje novog socijalističkog sistema, sa dominantnom ulogom državnih organa i centralističkim direktivnim planiranjem u privredi. Do kraja 1946. godine privatno vlasništvo potpuno je ukinuto u industriji saveznog i republičkog značaja, u bankarstvu, saobraćaju i trgovini na veliko. Podržavljeno je i oko 70% preduzeća lokalne privrede. Uvedeno je racionirano snabdijevanje stanovništva, prisilni otkupi poljoprivrednih proizvoda, organizovane seljačke radne zadruge itd. Tako su se stvarale pretpostavke za razvoj državnog, odnosno društvenog sektora takozvane narodne privrede i osnova za izgradnju socijalističkih društvenih odnosa u zemlji.

PDF članka

riječ

Tri pjesnika i jedan esej

Omer Hamzić

U ovoj rubrici donosimo mali izbor pjesama iz pjesničkog opusa troje gračaničkih pjesnika: Nisvete Kantardžić Emine, Safeta Begovića i Muhameda Dautovića. Riječ je o pjesničkim individualnostima koje se po nekim specifičnim motivima izdvajaju od ostalih članova književne radionice gračaničkog “Preporoda”. Možda je to specifična aroma gračaničke čaršije, posebni osjećaj vjere, prolaznosti života itd.

PDF članka

Nove knjige

Husnija Kamberović: Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878 do 1918.-Zagreb-Sarajevo, 2003, str. 551

U bogatoj historiji historiografije Bosne i Hercegovine, kroz brojne knjige, rasprave, studije i članke vidljivo je da su istraženi, proučeni i interpretirani brojni problemi i pitanja iz njene prošlosti, prema naučnim i stručnim standardima vremena u kojima su nastajali.

Izet Mašić, Korijeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini, “Avicena” Sarajevo, 2004.

Podjela historijske materije po sadržini, to jest prema pojedinim stranama ili aspektima ljudskog života i djelovanja danas je veoma razuđena. Govori se o postojanju nekih “posebnih historija”, kao na primjer: prava, privrede, umjetnosti, književnosti, trgovine, medicine, farmacije itd. Te posebne “stručne” historije u Njemačkoj se nazivaju fachwissenschaften. Posebno je pitanje koliko se historija kao jedinstvena nauka “gubi” u mnoštvu “stručnih” historija i koji se odnosi uspostavljaju između njih, sa stanovišta općeg pristupa, metodologije istraživanja, definisanja istraživačkog problema itd.

200 hadisa, (izabrao i preveo) Fikret ef. Pašanović, “Grin” Gračanica, 2004.

Prema rječniku Abdulaha Škaljića, hadis je arapska riječ, u značenju govor, izreka Muhameda a.s. U širem smislu, u islamskoj terminologiji hadis je isto što i sunet, dakle sve ono što je Muhamed a.s. govorio, radio, preporučio ili odobrio da se radi.

Nisveta Emina Kantardžić, Samoća u snu, pjesme, Nik “Kujundžić”, 2004.

Nisveta Emina Kantardžić, bistro i životno, pjesmom prati svoj hod. Baš, kao što pjesma prati svaki Život – opstajući mu osnovom i potkom u cijelome njegovome tijeku. To je mudrost s kojom se čovjek mora roditi. Mudrost koju sopstvenim življenjem mora produbiti, učiniti sopstvenom Vjerom, stvarnom i neprijepornom.

Hasan Gazibegović, Familija Gazibegović u prostoru i vremenu, “Grin” Gračanica, 2004.

Nakon nedavne pojave knjige “Durakovići iz Malešića – rodoslov”, Himze Durakovića, ova knjiga je druga po redu “porodična knjiga”, koja se bavi, generalno rečeno, rodoslovljem.

Ivo Mijo Andrić, Atif Kujundžić, Velimir Milošević, Majci, ocu i životu (pezija) Nik “Kujundžić”, Lukavac, 2004.

(zabilješka jednog od tri autora)
Pjesme obuhvaćene ovom knjigom, trojica autora ispisivali su u dugom nizu godina svoga pjesničkog rada. I objavljivali su te pjesme u različitim povodima, listovima, časopisima i knjigama.

PDF članka

listovi

Listovi Gračaničkog kalendara od 29. 10. 2003. do 30. 4. 2004.

Omer Hamzić

29. 10. 2003.
Nastavlja se regulacija Sokoluše

U prisustvu predstavnika investitora JP za “Vodno područje slivovi rijeke Save” i Direkcije voda Tuzla, korisnika Općine Gračanica i izvođača radova, Rudnik željezne rude Vareš predao je dio završenih radova na regulaciji korita rijeke Sokoluše – dionice most “Skver” – most “Rampa”, u dužini od 217 metara. Ukupna vrijednost izvršenih radova iznosi 315.738,69 KM. Dogovoreno da se angažuje isti izvođač na preostalom dijelu navedene dionice, u dužini od 40 metara.

PDF članka

dodatak

Glosar novih autora

PDF članka