povodom

Bosna i Hercegovina u velikodržavnim projektima Srbije

Puškar Osman , Edita Hasković

Promatrajući društvenu zbilju na prostoru bivše Jugoslavije, lahko se mogu uočiti manje ili više prikriveni pokušaji političkih naučnih, teoloških i drugih činilaca društva iz zemalja – susjeda Bosne i Hercegovine da se njen prostor što prije podijeli i tako završi borba “za teritorije” u cilju zaokruživanja “nacionalnih država”.

PDF članka

teme

Rezultati općih izbora 2006. na području općine Gračanica

Omer Hamzić

Ovogodišnji opći izbori, po mnogo čemu bili su drugačiji od dosadašnjih, s tim što je nakon prebrojavanja glasova, u ovoj zemlji sve opet ostalo isto – ili malo gore.
Po čemu su drugačiji?

PDF članka

Dinamika i stepen urbanizacije Sjeveroistočne Bosne u periodu od 1948. -1991. godine, sa posebnim osvrtom na općinu Gračanica

Damir Džafić

Urbanizacija, kao “najmasovniji proces savremena čovječanstva,” se u jačoj mjeri javlja s prvom industrijskom revolucijom u zapadnoj Evropi, a kasnije se sukcesivno širi i zahvata sve veći dio ekumene. Upoznavanje pojedinih prostora prema stepenu urbanizacije ima višestruku korist, jer u pravilu, viši stepen urbanizacije odgovara višem stepenu ekonomskog razvoja nekog prostora, i obrnuto.

PDF članka

Turbe Ibrahim-bega Gazibegovića, istaknutog vojskovođe u pokretu Husein-kapetana Gradaščevića

Omer Hamzić, Muniba Čičkušić, Rusmir Djedović

U našim grebljima i mezaristanima još uvijek se mogu naći nišani koji nas podsjećaju na poznatije ličnosti iz okruženja, iz bliske i dalje prošlosti našeg kraja. Nažalost, malo se čini na njihovom otkrivanju, revitalizaciji, identifikovanju. Još uvijek je to u domenu ličnog entuzijazma ili zainteresiranosti pojedinaca.

PDF članka

Osnivanje i razvoj preduzeća “Variplast” Gračanica

Omer Hamzić

Počeci preduzeća za preradu plastike, trgovinu i uvoz-izvoz “Variplast” Gračanica sežu u daleku 1983. godinu, kada je pod tim istim nazivom u jednoj garaži u Malešićima utemeljena mala samostalna zanatska radnja za izradu vrećica (poznate “tregerice”) od PE (polietilenske) folije. Prethodno je iz te garaže “istjeran” stari dotrajali “Fićo”, za kojeg se i danas tvrdi da je to bio automobil generacije “koja je upamtila Drugi svjetski rat”. Razvojni put ove firme poklapa se sa ekspanzijom male privrede u Gračanici, posebno prerade plastike, po kojoj je Gračanica bila, prije ovog, posljednjeg rata “rame uz rame” Staroj Pazovi, čiji se privatni biznis isticao za primjer u nekadašnjoj državi.

PDF članka

zavičaj

Zavičajna zbirka kao historijski izvor lokalne historije

Galib Šljivo

Odavno je poznat značaj proučavanja lokalne historije. Jedno od glavnih dostignuća na planu historiografije još od XVII stoljeća jeste priznanje da moramo, da bi smo razumjeli sukobe i političke promjene, da poznajemo lokalne i regionalne prilike bar u istoj mjeri kao i centralne, odnosno opće.

PDF članka

Čipka-kera neprolazna ljepota

Svetlana Bajić 

Neka djela stvorena u domenu tekstilnog stvaralaštva i danas se doimaju kao svojevrstan spomenik-vizija, ne samo znanih i neznanih pojedinaca, nego i cijelog bosanskog naroda. Stvaralački zanos naših, uglavnom bošnjačkih žena, koji je od davnina bio naglašeno prisutan na bosanskohercegovačkim prostorima, proizveo je jednu vrlo specifičnu kulturu rijetke ljepote, naglašene raznovrsnosti i neizmjernog bogatstva keranu čipku (“kere”). U njima je satkana, slobodno se može reći, neka vrsta kolektivne nade kao snažna i nepokolebljiva protivteža tamnoj strani istorije, koja se na ovim podnebljima pojavljivala u dugim razdobljima razaranja i patnji, a posebno u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća.

PDF članka

Nastanak naselja i naziva Piskavica

Izet Spahić

U historijskim dokumentima Piskavica se prvi spominje u Opširnom popisu Zvorničkog sandžaka 1604. godine, kao mezra, u blizini tvrđave Sokol, koja je pripadala nahiji Sokol.

PDF članka

Ahmet Durić – jedna partizanska priča

Omer Hamzić

Pripadao je, kako se to ranije govorilo, generaciji naprednih gračaničkih omladinaca, koji su se u uzburkanom vremenu pred Drugi svjetski rat zanosili uvjerenjem da mogu promijeniti svijet, da izopačenosti jednog društvenog sistema mogu ispraviti i usmjeriti u nekom humanijem, pravednijem smjeru. Pripadao je grupi gračaničkih omladinaca koji su poticali iz uglednih ulemanskih, posjedničkih, jednom riječju, dobro stojećih građanskih familija, koji svojim porijeklom nisu imali takozvani “klasni pedigre” (što bi se reklo, nisu bili socijalno ili klasno ugroženi), ali su u tadašnjem lijevom političkom pokretu, koji je predvodila KPJ, vidjeli izlaz iz opće društvene hipokrizije, siromaštva i bijede najširih društvenih slojeva u neko novo i pravednije društvo. Drugim riječima, oni su te ideje prihvatali iz čistog uvjerenja, vjerujući u svoje mladalačke ideale, iskreno i bez ostatka, “od volje, a bez nevolje”.

PDF članka

prošlost

O službovanju dr. Muhameda Hadžijahića i Gradačcu i jednom njegovom do sada manje poznatom rukopisu

Sadik Šehić

Sređujući biblioteku, rukopise i knjige, koje namjeravam pokloniti biblioteci svog rodnog zavičaja u Bosanskoj Krupi, pronašao sam jedan do sada gotovo nepoznat rukopis prof. dr. Muhameda Hadžijahića pod naslovom “Ajanske borbe u Mostaru do 1833. godine”, na koji ovim kratkom osvrtom i podsjećanjem na neke detalje o njegovom službovanju u Gradačcu želim skrenuti pažnju naše stručne i šire javnosti.

PDF članka

Ajanske borbe u Mostaru do 1833. godine (odlomak)

Muhamed Hadžijahić

Odlomak iz rukopisa “Ajanske borbe u Mostaru do 1833. godine” koji je pronađen u biblioteci Sadika Šehića među knjigama i rukopisima njegovog rahm. oca Huseina. Koliko se zna, rad pod navedenim naslovom do sada je objavljen samo u jednom njemačkom časopisu u Minhenu pod naslovom “Die Kämpfe der Ajane in Mostar bis zum Jahre 1833.”, Südost-Forschungen, XXVIII, München, 1968., 123 – 181; zahvaljujemo gospodinu Sadiku Šehiću iz Gradačca, koji nam je omogućio da ovaj odlomak objavimo u izvornom obliku.

PDF članka

O bosanskim muhadžirima, povratnicima iz Turske u vrijeme austrougarske uprave

Mina Kujović

Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. godine izazvala je jak pokret iseljavanja muslimanskog stanovništva u Tursku i druge krajeve pod njenom upravom, naročito u Sandžak i Makedoniju. Tačan broj iseljenih, nažalost, nije nikada utvrđen. Računa se da je tokom austrougarske uprave iz Bosne i Hercegovine u Tursku odselilo oko 140.000 Bošnjaka. Bio je to ne samo izraz neprihvatanja novog stanja, nego i znak duboke duhovne povezanosti tog stanovništva sa Turskom.

PDF članka

Gračanlije u Prvoj proleterskoj

Omer Hamzić

U ovom radu govori se u Gračanlijama iz stroja Prve proleterske brigade, one koja je formirana, kako su nas učili, “u malom bosanskom gradiću Rudom, 22. decembra, 1941. godine.” To smo slavili kao Dan armije, kojoj je pjesnik nekada ushićeno nazdravljao: “Stupaj, slavne zastave razvij, ponosna čelična zbita…” Tada smo slavili i tu vojsku i njenog vrhovnog komandanta Tita. Danas je sve manje njegovih saboraca među živima i sve manje sjećanja na njih. Odlaze tiho, zaboravljeni i ostavljeni od historije, koja se tako grubo poigrala sa idealima za koje su se borili i ginuli. Ovaj rad je samo jedan skroman pokušaj da se to “zaboravljanje” zaustavi. Odlazak četvorice omladinaca iz Gračanice, u grupi sa još desetak svojih vršnjaka “u šumu”, takoreći iz školske klupe u Sarajevu, jednog tmurnog i maglovitog martovskog jutra, 1942. godine, može se tretirati i kao neki romantični čin ili avantura još uvijek nedozrelih dječaka, ali mu se ne može oduzeti njegova suština: svjesno opredjeljenje za antifašizam i pravi izbor u haosu Drugog svjetskog rata. Do toga, naravno nije dolazilo ni slučajno, ni spontano, već duboko osmišljeno, isplanirano i organizovano. “Glavne konce” vukla je KPJ kao jedina, tada relevantna, politička snaga na strani antifašizma, u ovoj zemlji. Riječ je, dakle, o likovima četvorice Gračanlija iz Prve proleterske: Hazimu Vikalu, Hajrudinu Mehinagiću, Salihu Osmanbegoviću i Ekremu Duriću. Od njih četvorice, Hazim Vikalo je poginuo nekoliko mjeseci nakon stupanja u Brigadu, dok su ostala trojica predeverali čitav ratni put jedinice i kao mladi prekaljeni ratnici (sa ožiljcima i posljedicama lakših i težih ranjavanja), nakon završetka rata, nastavili svoj životni put kao visoki vojni rukovodioci Jugoslovenske narodne armije.

PDF članka

riječ

Nekoliko riječi o pričama Fikreta Konjića

Omer Hamzić

Prozni tekstovi – priče – Fikreta Konjića, koje objavljujemo u ovoj rubrici, zanimljivi su po tome što se doimaju kao diskretni prelazi između dokumentarističkog i lirskog.

PDF članka

Tri priče

Fikret Konjić

Edina

Svitalo je. Pramenovi jesenje magle još su se vukli uz obronke brežuljaka, koji su se nastavljali na posavsku ravnicu. Sa grana drveća kapale su kapi nalik kišnim. Adnan s naporom otvori oči i u polumraku jesenjeg praskozorja poče da razaznaje konture improvizovane spavaonice, u koju je polako ulazilo jutro. Njegovi drugovi takođe su počeli da se meškolje, a neki su već, sjedeći na spužvama, koje su im bile ležajevi, počinjali svakodnevni ratni, jutarnji ritual. Kroz svijest mu sijevnu saznanje da tog jutra preuzimaju liniju od neke srebreničke jedinice. Ispravi se i protrljavši snene oči, teškom mukom u rancu pronađe peškir, četkicu i nešto što je ličilo na pastu za zube. Stresajući se od rane oktobarske hladnoće i ostataka sna u tijelu, obavi na brzinu “jutarnju vojničku toaletu” i poče da pakuje ranac i rezervnu municiju.

PDF članka

Dovište na Ratišu kao motiv usmenog narodnog stvaralaštva

Rusmir Djedović, Omer Hamzić

Jedan od najznačajnijih kulturno-historijskih fenomena šireg prostora oko susjednih općina Gračanica, Srebrenik i Lukavac je, svakako, i višestoljetna tradicija održavanja dova-molitvi na planini Ratiš. Te se dove po tradiciji održavaju na najvišem vrhu planine Ratiš, na samoj tromeđi spomenute tri općine, koji se u narodu i naziva Dovište. To je mjesto okupljanja brojnih vjernika iz ovog dijela Bosne, koji dolaze da se mole na Ratišu svakog ponedjeljka u razdoblju između Jurjeva (6. maj) i Aliđuna (2. avgust).

PDF članka

Marija Babović Bosanka –  mali portret umjetnice

Omer Hamzić

Marija Babović Bosanka, davno afirmisana i internacionalno poznata slikarka, likovni pedagog, pjesnikinja, učiteljica, rođena je maja 1930. godine u Karanovcu kod Gračanice, nižu gimnaziju završila u Doboju, učiteljsku u Tuzli, a višu pedagošku u Sarajevu. Više od dvadeset godina radila je kao učiteljica, potom nastavlja kao slobodni slikar – umjetnik. Danas živi i radi u Gračanici i Tuzli.

PDF članka

Nove knjige

Gračanica – općina, grad, ljudi (fotomonografija), pripremili i uredili Atif i Željko Kujundžić,Omer Hamzić i Rusmir Djedović; izdavač Općina Gračanica, 2006. godine

Malo je, nažalost, većih gradova, a pogotovo opština u zemlji Bosni i Hercegovini, koje se, uz ostalo, mogu pohvaliti i ljudima, čija je izrazita vrlina svijest o tome da je i potrebno, ali i moguće na jednom mjestu skupiti sve ono što je biljeg jednog, ma koliko dugog vremena. Još manje je primjera, čija odlika je transparentno hrabar pokušaj sveobuhvatnog “slikanja” jedne sredine i ostavljanje trajnog biljega onoga (i o onome) što je ona od pamtivijeka. Konačno, na prste jedne šake se, u ratom prekopanoj i poraćem rastrzanoj zemlji u kojoj živimo, mogu nabrojati opštine koje su tu obavezu (dužnost) shvatile krajnje trezveno i ozbiljno, pa to – uspjele materijalizovati.

PDF članka

Gračanica – općina, grad, ljudi (fotomonografija), pripremili i uredili Atif i Željko Kujundžić,Omer Hamzić i Rusmir Djedović; izdavač Općina Gračanica, 2006. godine

Danas se više nego ikad ukazuje nužna potreba da kroz fotografsko-dokumentarnu građu ne samo odškrinemo vrata prošlosti, nego i da spoznamo sadašnjost kao i ono što nam u budućnosti neumitno predstoji. Stoga nije čudo što se u posljednje vrijeme pojavljuje sve više publikacija o gradovima, naseljima i ljudima širom Bosne. Slobodno mogu reći da Gračanlije u tome mogu u dobroj mjeri služiti za primjer. Niti jedna općina na teritoriji Tuzlanskog kantona nije toliko uložila u sopstveno proučavanje i očuvanje identiteta kao grad i općina Gračanica.

PDF članka

Hazim Hodžić, Tajna čarobne kutije (priče i pjesme za djecu), PrintCom d.o.o., Tuzla 2006.

Knjiga priča i pjesama za djecu Hazima Hodžića, lijepo i zagolicljivo naslovljen kao “Tajna čarobne kutije” prva je Hodžićeva knjiga za djecu, ali čitanje ne upućuje na to, prije uvjerava da je riječ o pričama i pjesmama pjesnika i pripovjedača čije se pero odavno umače u izvor na kojem gdječiji duh (i onih koji su duhom bliski djeci iako su odrasli) utažuje žeđ za znanjem i ljepotom.

PDF članka

60 godina od završetka Drugog svjetskog rata: kako se sjećati 1945. godine, Zbornik radova, izd. Institut za istoriju u Sarajevu, Sarajevo 2006, str. 250.

Iz bića historijske nauke proizilazi, kako je davno uočeno, da se istraživanje prošlosti ne može izvoditi bez uvažavanja i novih iskustava, pozitivnih ili negativnih, sadržanih u protoku vremena, prisutnih u svijesti savremenika, pa i historičara kao čeda svoje epohe. Historičari su proizvodi i zatočenici vremena, okruženja i prostora u kojima žive.

PDF članka

Nihad Halilbegović, Bošnjaci u Jasenovačkom logoru, Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo 2006.

Nakon nekoliko zapaženih knjiga i publicističkih radova, među kojima ističemo naslove “Ali Riza ef. Prohić – život i djelo”, “Mama, moram im glavu dati – stradanje vojnika regruta u bivšoj JNA i njihovo spašavanje”, Nihad Halilbegović, pravnik i publicista, Gračanlija u Sarajevu, društveni radnik i neumorni istraživač prošlosti Bosne i Hercegovine, objavljujući knjigu “Bošnjaci u Jasenovačkom logoru”, nije samo skrenuo pažnju na to, još uvijek nedovoljno istraženo područje, već je u znatnoj mjeri proširio naša saznanja o do sada nepoznatim ili malo poznatim činjenicama o stradanju muslimana Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu i uopće o njihovoj poziciji u općem antifašističkom, bolje reći antiustaškom frontu – o čemu se nekada dosta špekulisalo, a i danas špekuliše kako u aktuelnim političkim konfrontacijama, tako i u savremenoj historiografiji.

PDF članka

Salih Kulenović, Rusmir Djedović, Edin Mutapčić, Srebrenik – historijsko-etnografske skice, Centar za kulturu Srebrenik, 2006.

Iako na prvi pogled skromnog naslova – “Historijsko-etnografske skice…”, ova knjiga trojice, po mnogo čemu različitih autora, predstavlja značajan iskorak u istraživačkom naporu koji čini Centar za kulturu Srebrenik u posljednje vrijeme s ciljem da potakne, stručno valorizuje i – učini dostupnim brojne činjenice iz prošlosti svoga zavičaja, odnosno okruženja.

PDF članka

listovi

Listovi gračaničkog kalendara od 29. 5. do  27.10. 2006. godine

Omer Hamzić

29. 5. 2006.
Sedamnaesta sjednica Općinskog vijeća: Odluka o općinskim priznanjima, uskraćeno saglasnost za povećanje cijena vode i komunalnih usluga, miris gračaničkih lipa opet “zasmrdila” lokalna politika i politikantstvo

Na svojoj 17. sjednici, održanoj 29. 5. 2006. godine Općinsko vijeće usvojilo je Odluku o dodjeli općinskih priznanja, te nekoliko izvještaja o radu javnih službi i preduzeća u 2005. godini: JP “Komus”, JP “Vodovod i kanalizacija” i JU “Bosanski kulturni centar”. Vijeće nije prihvatilo ponuđeni Prijedlog odluke o utvrđivanju cijena usluga odvoza i deponovanja smeća niti Prijedlog odluke o utvrđivanju cijena vode i kanalizacije, što će se negativno odraziti na poslovanje i jednog i drugog preduzeća. Prihvaćena je informacija o higijensko-epidemiološkoj situaciji na općini Gračanica u 2005. godini i informacija o stanju sporta na općini Gračanica, sa ponuđenim prijedlozima mjera za poboljšanje stanja u tim oblastima.

PDF članka

dodatak

Glosar novih autora

PDF članka