povodom

Postdejtonski dani teku –  Šta nam to rade i šta nam se to dešava?

Zlatko Dukić

Bosna i Hercegovina boluje od hronične dejtonske bolesti, koju niko stvarno i ozbiljno ne liječi, a kojoj lijeka – s ovakvim odnosima u zemlji i svijeta prema nama – teško da će uskoro biti i, konačno, kojoj je zasad izvjesna jedino sudbina da bude – moneta za potkusurivanje računa velikih i moćnih (Evrope i Amerike) u sređivanja balkanskih, evrojugoistočnih ievropskih (ne)prilika.

PDF članka

teme

Prirodni resursi područja Ćetovulja kod Gračanice

Rusmir Djedović

Ovaj rad je izvod iz šireg teksta koji je urađen kao osnova za izradu Elaborata pod nazivom “Iskorištavanje prirodnih resursa  bazena Ćetovulja kod Gračanice”, a za potrebe općine Gračanica, početkom 2007. godine. Navedeni elaborat treba da posluži za izradu detaljnih studija za sprovođenje jednog dugoročnog projekta razvoja sjevernog, najnerazvijenijeg dijela općine Gračanica.

PDF članka

O fosilima na području sela Piskavica kod Gračanice

Izet Spahić

Fosili su veoma značajni za razumijevanje geološke istorije, naročito za praćenje nadiranja i povlačenja mora, kojih je bilo za svaku oblast po nekoliko puta, njegovu salinizaciju i desalinizaciju. Fosili prate, uglavnom, sedimentne stijene, rijetko metamorfne (gdje su teško prepoznatljivi) a u vulkanskim ih uopšte nema, izuzev okamenjenih ljudskih tijela u antičkom gradu Pompeji podno živog vulkana Etna na Siciliji.

PDF članka

Neke razvojne karakteristike seoskih naselja gračaničke općine

Damir Džafić

Uopćeno se, pri tipologiji naselja, polazi od njihove podjele na dva osnovna tipa i to: seoska i gradska naselja, a svaki od tih tipova ima niz podtipova, kategorija, varijeteta, kao i prijelaznih formi u kojima su istovremeno sadržana svojstva i sela i grada. Pri tome se daju različite i mnogobrojne definicije i kriteriji tipologije kako gradskih tako i seoskih naselja, te ukazuje na njihove međusobne razlike. Za ovu priliku navodimo definicije za koje smatram da na najbolji način postavljaju razlike između seoskog (ruralnog) i gradskog (urbanog) naselja: Selo je “manja ljudska naseobina u kojoj pretežno žive poljoprivrednici…, društvena podela rada je razvijena, a retke su ekonomsko-političke, kulturne, obrazovne i zdravstvene institucije…, ređe je naseljeno od grada, u njemu je manje stanovnika…, u njemu preovladava tradicija, nesklono je novotarijama, pa je u njemu malo elemenata urbane kulture.” Grad je “kompaktno izgrađeno veće naselje u čijim sekundarnim i tercijarnim djelatnostima radi veći dio aktivnog stanovništva, i to ne samo za vlastite potrebe nego i za potrebe stanovništva šireg prostora.”

PDF članka

„Print-tel info servis“ Općine Gračanica, uspostava i funkcionisanje

Omer Hamzić

Da bi se obezbijedilo kontinuirano, sveobuhvatno i objektivno informisanje građana i javnosti o radu općinske uprave (termin općinska uprava u ovom slučaju obuhvata Općinsko vijeće i njegove organe, instituciju načelnika i sve općinske službe), te stalna komunikacija između građana i organa lokalne vlasti s ciljem da se kontinuirano ostvaruje demokratska kontrola te iste vlasti kao servisa građana, u Općini Gračanica pristupilo se izradi Komunikacijske strategije, kojom je uspostavljen međusobno povezan i funkcionalan sistem internog i eksternog informisanja, kadrovski osposobljen i tehnički podržan računarskom mrežom i odgovarajućim softverom, tako da funkcioniše kao višekanalni info servis, preko kojeg se ostvaruje: međusobna komunikacija između ključnih segmenata općinske uprave (interno informisanje) i komunikacija organa općinske uprave sa građanima (eksterno informisanje). Višekanalni komunikacijski sistem uspostavlja se u okviru Projekta razvoja općina (MDP), kojeg finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), a implementira ga švajcarska nevladina organizacija Intercooperation sa sjedištem u Bernu.

PDFčlanka

zavičaj

O prosvjetnim prilikama na području sreza Gračanica od 1945. do 1955. godine

Salih Avdić

Na dužnost učitelja u gračanički srez upućen sam krajem 1945. godine. Međutim ja sam počeo raditi nešto ranije, još dok je trajao rat, prvo na zbrinjavanju ratne siročadi u Bosni, a kasnije – u dječjim domovima u Beogradu, Kneževcu na Tisi, zatim Kasindolu kod Sarajeva i Sarajevu. Bilo je tu još dosta i drugih poslova kao što je otpremanje djece u Bugarsku, formiranje dječjih domova po Vojvodini i dr.

PDF članka

Serhatlije – mala etnološka skica

Fikret Ahmedbašić

U nedostatku pisanih tragova, vjerodostojnost nekih kazivanja o porijeklu imena naselja Serhatlije teško je provjeriti. Prema kazivanjima učitelja Rukiba Džananovića i još nekih starijih mještana ovog naselja, ime najvjerovatnije potiče od riječi perzijsko-arapskog porijekla „serhat“, koja je u naše krajeve prenesena preko turskog jezika u značenju: krajina, pogranični kraj, granica, kako piše i u Rječniku turcizama Abdulaha Škaljića (izdanje 1989., str. 560). Budući da se ne zna da li je kroz to naselje „prolazila“ neka granica u prošlosti, ima mišljenja da je naselje dobilo ime po najbrojnijoj familiji Serhatlića (serhatlija – graničar, krajišnik), za koju se smatra da je autohtona na tom prostoru, jer se ne zna ni kada su ni otkuda su doselili.

PDF članka

Likovi zavičaja: Alija Gazibegović – primjer predanosti poslu i zadatku

Omer Hamzić

Pripadao je generaciji Titovih omladinaca i nepokolebljivih boraca za neko novo, bolje, naprednije, ljudskije življenje na ovim prostorima, generaciji zanesenjaka i sanjara, koji su doživjeli da dosanjaju svoj san o slobodi i pravdi, koji su doživjeli da vide i osjete plodove svoje borbe i svog mukotrpnog rada i koji su, nažalost, doživjeli rušenje tih svojih ideala na najgori mogući način. Iako je bio svjestan da se to, nažalost nije moglo zaustaviti, Alija Gazibegović je, kao i mnogi drugi istinski sljedbenici Josipa Broza, do kraja ostao u njegovom stroju.

PDF članka

prošlost

Povijesni pregled arheoloških istraživanja u okolini Gračanice

Edin Šaković

Prirodno-geografski uvjeti gračaničkog kraja izuzetno su povoljni za nastanjivanje i život ljudskih zajednica. Zato je ovaj kraj i bio naseljen još od najranijih vremena. O tome svjedoči veći broj arheoloških nalaza i nalazišta širom tog prostora. Iako je tek manji dio istražen, ipak se, na osnovu rezultata istraživanja u proteklih stotinjak godina najstarija prošlost gračaničkog kraja može osvijetliti barem u okvirnim crtama. Utvrđeni i u stručnoj literaturi evidentirani arheološki lokaliteti postali su poznati uglavnom na osnovu slučajnih nalaza, sačuvanih zahvaljujući savjesnosti pojedinaca koji su o svojim nalazima blagovremeno obavještavali muzejske ustanove i stručnjake. Ovi su potom izlazili na teren radi rekognosciranja, a u nekim slučajevima kasnije su poduzimana i sistematska istraživanja. Nažalost, tokom vremena veliki je broj nalaza izgubljen i uništen zbog neznanja pronalazača, nedovoljno razvijene kulturne svijesti ili težnje za materijalnom dobiti. Cilj ovog rada je da na osnovu publiciranih radova, kao i neobjavljene dokumentacije prikaže historijat arheoloških istraživanja i uopće ukaže na pronalaske tragova najstarije prošlosti gračaničkog područja. Osim toga, u radu su prezentirani i podaci o nekim arheološkim lokalitetima koji do danas niti su istraženi, niti su poznati u arheološkoj literaturi.

PDF članka

Jedan pogled na historiografsku literaturu o srednjovjekovnom gradu i staroj džamiji u Sokolu kod Gračanice

Omer Hamzić

Srednjovjekovni grad Soko podignut je najvjerovatnije još u 14. stoljeću. Bio je u posjedu bosanske kraljevske dinastije Kotromanića. Sastojao se od nekoliko kula i drugih zgrada opasanih velikim bedemom. Padom pod osmansku vlast, oko 1520. godine (ili 1512.), postaje utvrđenje sa stalnom posadom osmanske vojske (mustahfiza), zapovjednikom (dizdarom) i artiljerijom. Godine 1840. tvrđava je napuštena i prepuštena zubu vremena.

PDF članka

Hasan-aga Beširović Pećki – legenda sa ljute krajine, suborac Husein-kapetana Gradaščevića

Sadik Šehić

„…Pričaju da je neki sultan pozvao nekoliko krajiških prvaka u Stambol i naredio da svaki sa sobom ponese po torbu krajiške zemlje. Naredio je da tu zemlju prospu po jednoj odaji i prekriju ćilimom. Sjedeći u drugoj odaji vijećao je s Krajišnicima o prilikama na Krajini, pa kako je u to doba vladao mir s Austrijom, savjetovao im je da i oni budu mirni i da ne upadaju preko granice i ne haraju. Krajišnici su prihvatili savjet sultanov i čvrsto obećali da će se držati sklopljenog mira. Onda ih sultan prevede u onu odaju po kojoj je bila razasuta krajiška zemlja i počasti ih čibukom i kahvom. Čim su sjeli na krajišku zemlju, odmah se uzjoguniše i otkazaše posluh. Razjaren sultan uvidi da je s ovim svojeglavim ljudima suvišno svako savjetovanje i otpusti ih.“

PDF članka

Prilog poznavanju kulturnih, vjerskih i školskih prilika na području današnje općine Doboj Istok tokom tridesetih godina 20. stoljeća

Rusmir Djedović

Od najstarijih vremena naselja današnje općine Doboj Istok pripadala su administrativno-političkoj upravi, čije je sjedište bilo u gradu Gračanici. Radi se o Gračaničkom kadiluku, zatim kotaru i na kraju srezu, koji je približno obuhvatao teritoriju između rijeke Tinje na istoku i Bosne na zapadu, Spreče na jugu i vrhova Trebave na sjeveru.

PDF članka

O svečanom otvaranju Ahmed-pašine džamije u Gračanici nakon temeljite rekonstrukcije 1916. godine

Mina Kujović

Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu je u periodu od 1895. do 1918. godine odobravala sve kulturne i bilo kakve druge manifestacije i priredbe u Bosni i Hercegovini. Organizator manifestacije ilipriredbe je bio u obavezi da Vladi dostaviscenarij priredbe odnosno sadržaj govora koji je predviđen za neku manifestaciju (političku ili vjersku) kako bi dobio odobrenje. Kotarski uredi su bili obavezni da, nakon završenih manifestacija ili priredbe, Zemaljskoj vladi dostave izvještaj o tome kako je sve proteklo.

PDF članka

riječ

Skica za portret sugrađanina: Nijaz Omerović, akademski slikar

Atif Kujundžić

Nijaz Omerović, po obrazovanju jeste akademski slikar i profesor likovnog odgoja, ali je čovjek širega zamaha, zainteresiran za strip, film, poeziju, prozu, publicistiku, kulturni i politički angažman, čovjek s izraženom potrebom da se u pobrojanim i drugim opcijama iskaže, s jasnim osjećanjem kako ima što reći. U njegovom radu i rezultatima vidimo kako je riječ o čovjeku obrazovanom za umjetnost i pedagoški rad, ali uočavamo i kako je njegovo djelo angažirani odgovor na aktualna pitanja umjetnosti i suvremenog života općenito.

PDF članka

Tri novele

Nijaz Omerović

Mit o doktoru Faustu, koji je potpisao ugovor sa nečastivim pregazio je mnoga stoljeća i ostao slavan i poznat do danas. Faust je podjednako snažno inspirirao Lessinga, Goethea, Clingera, Lenoa, Gunoa, Lista, Ari Chefera i Rembrandta koji je naslikao Faustov portret, lice blještavo obasjano svjetlošću, u trenutku meditacije u polutmini svoje laboratorije. Upravo ta tmina možda simbolički najrječitije govori o tamnoj strani tog saveza, kojeg su potpisali čovjek i đavo.

PDF članka

Nove knjige

Zlatko Dukić, Tajkun, roman, Denfas Tuzla 2006. (Roman „Tajkun“ ili pripovijest o tri vraška druga)

Još jedno prozno štivo u vidu, po obimu nevelikog romana (svega 165 stranica) pod naslovom „Tajkun“, u bogatoj spisateljskoj produkciji tuzlanskog književnika, publiciste i novinara Zlatka Dukića, duboko je zadrlo u društveno tkivo ove zemlje i na poseban, neko je već napisao „dukićevski“ način, razgrnulo našu neveselu stvarnost u svim njenim tamno-sivim tonovima i odvratnim manifestacijama jedne opće društvene iščašenosti koja nam se svakodnevno još uvijek itekako obija o glavu. Nakon iščitavanja romana i nehotice nam se učini da je sve to prepisano (reklo bi se, „skinuto“) iz dnevnih novina ili domaćih printanih ili elektronskih magazina, koji su puni „mnogih nestašluka“ sličnih „nestašlucima“ opisanim u ovoj knjizi. Što se tiče aktuelnosti, dakle, nema nikakve zamjerke.

PDF članka

Nijaz Omer(ović), Čekajući Mesiha – traktat o zavjeri (esejistika), Kulturna zajednica Bošnjaka „Preporod“, Gračanica, 2006.

Akademski slikar Nijaz Omerović već nekoliko decenija djeluje kao umjetnik-slikar, pisac (član udruženja pisaca Bosne i Hercegovine) i istaknuti kulturni i društveni radnik. Posljednjih godina pojavljuje se i kao istraživač-publicista. Kao svestrani i već afirmirani stvaralac iz Gračanice, ovoga puta čitalačkoj publici ponudio je jedno zanimljivo djelo. Radi se o knjizi pod nazivom “Čekajući Mesiha”, sa podnaslovom “Traktat o zavjeri”. To je prva knjiga planirane trilogije koja obrađuje položaj čovjeka između dobra i zla kao dvije nepomirljive suprotnosti univerzuma. Druga knjiga, koja je već u štampi, govori o đavolu, a treća obrađuje temu pakla.

PDF članka

Grupa autora, Veliki vakifi Bosne – zbornik radova, Bosanska zajednica kulture „Preporod“, Općinsko društvo Tuzla, 2006.

Zbornik radova koji su prezentirani u okviru Ciklusa tribina «Veliki vakifi Bosne» u organizaciji Bosanske zajednice kulture «Preporod», Općinsko društvo Tuzla čini sadržaje ove nevelike publikacije pod istoimenim naslovom. Publikacija je štampana uz Godišnjak Općinskog društva «Preporod» Tuzla za 2005. godinu i u našoj javnosti prošla dosta nezapaženo iako donosi vrijedne radove 6 autora, od kojih su neki već afirmisani kao istraživači sa područja kulturne historije Bosne i Hercegovine. To su: prof. Jasna Hadžiselimović („Svrha imetka u islamu“, „Stanje vakufa u Bosni i Hercegovini“, „Ferhat-paša Sokolović – Ferhadija u Banjaluci“), mr. Kemal Bašić („Gazi Husrev-beg – život i djelo“, „Ferhat-paša Sokolović, život i djelo“, prof. Midhat Spahić („Vakufnama Tahira-hanume Tuzlić), Ismail Hadžiahmetović („Prve muslimanske ustanove za zbrinjavanje učenika u Bosni i Hercegovini“, Azra Arnaut („O Adem-agi Mešiću bosanskom vakifu“) i Rusmir Djedović („Doprinos Tur Ali-bega i njegovih potomaka u urbanom i teritorijalnom razvoju Tuzle“, „Vakufi u Tuzli od 16. do 20. stoljeća“).

PDF članka

Ramiz Brkić, Stjepan Polje, „Planjax“, Tešanj 2006.(Knjiga o „mom“ rodnom mjestu“)

Autor se odlučio da obradi naselja Stjepan Polje, pa je o njemu donio podatke koje je mogao naći u literaturi. Kad se rukopis nađe u rukama čitaoca, odmah će uočiti da je autor imao namjeru da, donoseći podatke o geografskom položaju, broju stanovnika, klimi, hidrografiji, predstavi ovo naselje na geografskoj karti Bosne i Hercegovine. Nije se upuštao u detaljnije analize, nego tek toliko koliko je potrebno prosječnom čitaocu.

PDF članka

Vehid Gunić (priređivač), Najbolje sevdalinke, „Bosnia ars“, Tuzla 2006.

Sakupljački rad Vehida Gunića nije proistekao iz osviješćene znanstvene preokupiranosti, ovom poslu je prilazio svojim unutarnjim emotivnim imperativom, samorodnom duhovnom sklonošću koja se u njemu razvijala od najranije dobi, utjecajem i sredine u kojoj se formirao i porodičnog okruženja u kojem je rastao i opće društvene klime u kojoj se sevdalinka njegovala.

PDF članka

Sadik Šehić, Familija Novalići, Eko print Gradačac, 2007.

Šira porodica Novalići, jedna je od mnogih porodica s tegobnim životnim iskustvom stečenim na vjetrometinama ratnih sukoba, dodira i prožimanja civilizacija i kultura. Riječ je, prije svega, o gusto isprepletenim mrežama političkih, vojnih, ekonomskih, etničkih, vjerskih, jezičnih, cjelovitih kulturalnih sukoba, utjecaja i migracija. Usto, prostore na kojima živimo nisu mimoišli ni pomori različitih bolesti, glad, siromaštvo i bijeda.

PDF članka

Nihad Halilbegović: Ferhadija džamija u Sarajevu. Sarajevo: Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2007.

Istaknuti publicist i društveni djelatnik iz Sarajeva, rođeni Gračanlija Nihad Halilbegović, autor nekoliko povijesno i političko-publicističkih djela (uključujući i pionirsko djelo o stradanju Bošnjaka u Jasenovcu), nedavno je objavio još jednu zanimljivu knjigu: monografiju o Ferhadiji džamiji u Sarajevu. Radi se zaista o jednoj lijepoj ideji i još ljepšoj realizaciji.

PDF članka

listovi

Listovi gračaničkog kalendara od 17. 10. 2006. do 02. 05. 2007.

Omer Hamzić

17. 10. 2006.
Otvorena proizvodna hala zajedničke bosansko-holandske firme „Iso Wood“ u Gračanici

Otvaranje je obavljeno u prisustvu holandskog ambasadora i drugih visokih gostiju sa domaće političke scene. Otvarajući ovaj pogon, načelnik općine Nusret Helić je, između ostalog, rekao: „Meni je drago što su naši prijatelji iz Holandije, kao i menadžment projekta pomoći zemljama jugoistočne Evrope, prepoznali Gračanicu kao sredinu od posla i biznisa u kojoj se mogu realizovati ovakvi i slični projekti. Mi u lokalnoj zajednici činimo sve da stvorimo uslove za ovakva i slična ulaganja, da ohrabrimo strane investitore i biznismene, da se slobodnije odlučuju u ulaganja i resurse s kojima mi ovdje raspolažemo. Ova firma može biti primjer kako se na domaćim sirovinama, može doći do proizvodnog programa kojim se ti resursi i te sirovine, u ovom slučaju drvo, finaliziraju i nalaze kupca kako na domaćem tako i na probirljivom ino tržištu.“

PDF članka

dodatak

Kulturno-historijski portreti lokalnih zajednica Evrope: Fleury-les-Aubrais (Francuska)

Priredio: Omer Hamzić

PDF članka

Glosar novih autora

PDF članka