povodom

Povodom Okruglog stola „O književnom djelu Zlatka Dukića“

Redakcija

U pripremi ovog broja našeg časopisa imali smo namjeru da redovnu rubriku „Riječ“, popunimo odlomcima iz nekih neobjavljenih rukopisa književnika i publiciste Zlatka Dukića, našeg stalnog saradnika iz Tuzle i da uz te tekstove, kako je i uobičajeno, priložimo informaciju ili neki pregledan siže o njegovom književno-publicističkom opusu. Ali odmah u startu, suočili smo se sa činjenicom da „tako nešto“ nije napisano i da se tim golemim književnim, pa i publicističkim opusom niko do sada na ovaj način nije bavio. Kao redakcija, imali smo dvije mogućnosti: ili objaviti Dukićeve neobjavljene tekstove bez ikakvih propratnih objašnjenja, informacija i komentara i tako učiniti presedan i odstupanje od koncepcije i profila spomenute književne rubrike ili potpuno odustati od našeg plana i potražiti neke druge sadržaje za književnu rubriku našeg časopisa, za što opet nismo imali dovoljno vremena. U traženju rješenja, ipak smo odlučili da ne odustajemo od Dukića. Pozvali smo nekoliko autora da za naš časopis napišu svoje viđenje tog golemog književno-publicističkog opusa ili pojedinih njegovih segmenata. Tako se rodila ideja o nekom okupljanju ili okruglom stolu na kojem bi se govorilo o književnom djelu Zlatka Dukića. U međuvremenu, tu je ideju podržao i načelnik Općine Gračanica Nusret Helić. To bi bio odgovor na pitanje otkuda Okrugli sto o Zlatku Dukiću u Gračanici, koje se u nekim slučajevima postavljalo ne baš s dobrom namjerom.

Nakon izvršenih organizacionih i drugih priprema Okrugli sto pod naslovom „O književnom djelu Zlatka Dukića“, održan je 14. 11. 2007. godine u Gračanici. Skup je „uklopljen“ u program manifestacije „Dani knjige“ u organizaciji Bosanskog kulturnog centra u Gračanici. Svoje referate su prezentirali: mr.sc. Omer Hamzić, književnik Atif Kujundžić, dr. Srđan Vukosavljević i mr. sc. Anisa Avdagić. Odlomke iz Dukićeve proze govorio je mladi glumac iz Tuzle Irfan Kasumović. Više diskutanata upotpunilo je sadržaj ovog skupa.

Budući da ovaj broj našeg časopisa tematski vezujemo za ime Zlatka Dukića, odlučili smo da ga „otvorimo“ sa jednim njegovim aktuelnim komentarom (rubrika „Povodom“, u kojoj se susrećemo za novinarom Zlatkom Dukićem), u rubrici „Riječ“ donosimo odlomke iz njegove neobjavljene proze (odlomak iz romana, jednu kratku priču, te prikaze nekoliko knjiga), kojom ilustrujemo njegovo književno stvaralaštvo. Referate i odabrane diskusije sa Okruglog stola „O književnom djelu Zlatka Dukića“ objavljujemo u posebnom dodatku ovog broja našeg časopisa.

Komentatorov komentar komentarisanja komentatorovih komentara

Zlatko Dukić

Osim što je manje-više jasno, dakle “do bola” evidentno, da je komentar kao novinarski žanr uglavnom uredno protjeran iz naših medija, izgleda da je to i jedino jasno u novonastaloj slici. Sve drugo je drastično nejasno. Pogotovo to zašto se desila ova “čistka” i, konačno, šta joj je cilj (zatupljivanje?), a šta posljedica (zadovoljavanje postojećim, netalasanje, dakle nerazmišljanje o onome što nam rade i o onima koji nas rade?). Ni mnogo prilika, ni mnogo prostora za upuštanje u ovu temu, osim za nagađanje o svemu tome, u nas danas, jednostavno, nema. Najmanje ih je u novinama. O elektronskim (lokalnim) medijima – da se i ne govori…

PDF članka

teme

Struktura stanovništva gračaničke općine i njena izmjena u drugoj polovini 20. i početkom 21. stoljeća

Damir Džafić

Struktura (sastav) stanovništva je posljedica njegovog ukupnog prirodnog i mehaničkog kretanja, ali je istovremeno i faktor koji utiče na ta kretanja. Struktura stanovništva se formira pod uticajem bioloških, socijalnih, kulturnih i drugih faktora, a promjene u strukturi stanovništva odraz su promjena tih faktora. Osnovni ciljevi izučavanja strukture stanovništva su: deskripcija, utvrđivanje tendencija u promjenama, uzroci promjena i faktori koji utiču na promjene, proučavanje zakonomjernosti i stvaranje mogućnosti za prognoziranje promjena i budućih struktura, proučavanje veza i međuzavisnosti struktura i kretanja stanovništva itd. Zbog toga “struktura stanovništva predstavlja važnu i složenu problematiku čije proučavanje omogućuje da se uoče karakteristike i izvuku zaključci o sadašnjem stanju i potencijalnim mogućnostima stanovništva u ekonomskom razvoju.”

PDF članka

Bitka na Visu – usmena historija

Edin Šaković

Bitka na Visu predstavlja jedan od najznačajnijih događaja iz perioda odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.-1995. na prostorima općine Gračanica i šire regije, ali ujedno i jedan od najznačajnijih historijskih datuma u našoj lokalnoj povijesti uopće. Danas, kada obilježavamo trinaestu godišnjice od oslobađanja Visa, najdominantnije kote na Trebavi i jednog od najzloglasnijih agresorskih utvrđenja u ovom dijelu Bosne, prezentiramo projekt pod radnim naslovom “Bitka na Visu – usmena historija”. Nosioci projekta su Redakcija Časopisa za kulturnu historiju – „Gračanički glasnik“ i Bosanski kulturni centar u Gračanici.

PDF članka

zavičaj

Sjećanje na vašer u Gračanici šezdesetih godina 20. stoljeća

Fikret Konjić

Tradicija održavanja vašera u Bosni i Hercegovini je veoma duga i proteže se u daleku prošlost, u vrijeme srednjeg vijeka, pa i ranije. Robna razmjena kao najstariji oblik trgovine obavljala se na određenim lokacijama u naseljenim mjestima. Sa pojavom novca kao sredstva za plaćanje, trgovina i razmjena dobara dobila je organizovaniji oblik. U većim naseljima i na raskrsnicama značajnijih puteva počinju se organizovati redovni pazari, određuju se stalni pazarni dani (najčešće sedmični), kao i proljetni, ljetni i jesenski vašeri (godišnji pazari). Kako je svako veće naseljeno mjesto nastojalo da ima svoj vašer, interes trgovaca bio je da se ne poklapaju datumi njihovog održavanja. Birali su se uglavnom značajni datumi iz tradicionalnog narodnog ili vjerskog kalendara tako da se nadaleko znalo kada se u kojem mjestu održava vašer.

PDF članka

Bajrići iz Donje Lohinje

Rusmir Djedović

Naselje Lohinja koje se naslanja na grad Gračanicu sa istočne strane postoji još od srednjeg vijeka. Redovno se spominje od 16. stoljeća (1528., 1533., 1548. godine), zatim kroz cijeli osmanski period, a naseljeno je muslimanskim i nemuslimanskim stanovništvom. Tek iza Drugog svjetskog rata se razdvaja na dva dijela (naselja), Donju i Gornju Lohinju.

PDF članka

Likovi zavičaja – prvi komunisti Gračanice: Velimir Šuput, Kemal Prohić, Mustafa Ustavdić

Omer Hamzić

Velimir Velo Šuput je rođen je 1918. godine u Kotorskom kod Doboja. Majka mu je umrla osam dana poslije porođaja, pa je odrastao kod djeda i bake u Gračanici. Njegov ujak Dimitrije Jovanović, koji je za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata i Oktobarske revolucije, proveo u Rusiji skoro 4 godine, postao je ubijeđeni komunista, pa je ljubav prema toj zamlji prenosio i na svog mladog sestrića. Bio je pekar, a kasnije gostioničar, prilično imućan.

PDF članka

prošlost

Mjesto i značaj Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni i njenoj teritorijalnoj organizaciji

Nedim Rabić

Gradačac spada u one gradove u Bosni i Hercegovini, čija starija prošlost nije dovoljno istražena. Zato nema ozbiljnijih historiografskih radova iz tog perioda. Djela kao što su npr. “Visoko i njegova okolina” Pave Anđelića ili u našem bližem susjedstvu “Modriča i okolina” Milenka S. Filipovića, o Gradačcu ne postoje. Ipak treba izdvojiti jadan vrijedan rukopis Muhameda Hadžijahića i Teufika Imamovića kao pokušaj izrade monografije Gradačca. O periodu prahistorije i antike u njemu je napisana tek jedna i po stranica (sa velikim proredom), a o srednjem vijeku jedva pet – i to je sve što je do sada napisano o Gradačcu iz tog perioda. Članci u periodičnim časopisima koji se konkretno odnose na ovu problematiku ne postoje. Kao što se može zaključiti, zanimanje za Gradačac iz predosmanskog perioda pokazao je jedino Hadžijahić.

PDF članka

Prva organizacija KPJ u Gračanici i njeno antifašističko djelovanje u toku Drugog svjetskog rata – od osnivanja, u proljeće 1941., do raspuštanja, u jesen 1944. godine

Omer Hamzić

Dugo vremena poslije Drugog svjetskog rata postojanje i djelovanje partijske ćelije u Gračanici nije se ni spominjalo. Ni danas nemamo relevantne i na činjenicama zasnovane ocjene o realnoj političkoj snazi i uticaju komunista i socijalista u Gračanici, te njihovim stvarnim učincima na lokalnoj političkoj sceni između dva svjetska rata i u toku samog rata. O prvoj partijskoj ćeliji u Gračanici mišljenja su bila podijeljena: od potpunog minimiziranja i negiranja njenog postojanja, pa do pretjerivanja i glorifikacije uloge i zasluga njenih članova, ali i onih koji su bili u njihovoj blizini. Zvanična ocjena o tome se nije saopštavala iz više razloga, čak ni poslije kampanje prikupljanja izjava i sjećanja iz NOB-a i revolucije, od 1965. do 1970. godine. Pri tome je deblji kraj izvlačila historija kao nauka da bi što bolje prolazila aktuelna politika i ideologija. U slučaju Gračanice, bilo je i nekih lokalnih specifičnosti. Memoarska knjiga Todora Vujasinovića, prvog komandanta ustaničkih snaga na Ozrenu, pod naslovom „Ozrenski partizanski odred“, pojavila se 1952. godine, kao prva publikacija te vrste u Bosni i Hercegovini. Kako se njen autor i u ratu i poslije rata nalazio na visokim državno-partijskim funkcijama, knjiga je doživjela veliku popularnost, pa je štampana u još dva izdanja. Čitala se i tumačila kao jedina istina o ratu na ovom prostoru. Služila je kao glavni dokaz revolucionarne, komunističke prošlosti Ozrena i tako „zaklonila“ (prikrila) njegovu ulogu u četničkom pokretu tokom Drugog svjetskog rata, iako to možda ni sam autor knjige nije želio. Preuveličavanje partizanstva i zamagljivanje četništva na Ozrenu odvijalo se paralelno sa preuveličavanjem ustaštva u Gračanici i njenoj okolini. Tako se stvarala svijest o partizanskim zaslugama Ozrena i ustaškoj krivici Gračanice. Negativne reperkusije u društveno-ekonomskom razvoju Gračanice, bile su posljedica tih stereotipa.

PDF članka

riječ

Plava koverta

Zlatko Dukić

Dočekala ga je nestrpljiva, nervozna, sva usplahirena. Pogledom je pitala šta je uradio, da li je uspio… Riječi nisu bile potrebne, a nije se ni usuđivala da ih prevali preko jezika… Po natuštenom izrazu njegovog lica, lako i brzo je zaključila da, ponovo, s ljekarima nije dobro prošao…

PDF članka

Golootočki sužanj

Zlatko Dukić

Nikad se dotad Doktor nije osjećao bjednije i jadnije. Tih nekoliko podrumskih sati, koliko je proteklo od njegovog dovođenja do svitanja, bio je samom sebi jedna vrsta inspiracije, koja je bila dovoljna samo za povraćanje. Mučnina, koja se u njemu naglo nakupila i gusto koncentrisala, imala je izgled, ukus i miris posve iracionalne, dotad nepoznate, potpuno nerealne, bezmalo zrakoprazne nemoći i beznačajnosti. Ostavljen u mračnoj, memljivoj i vlažnoj podrumskoj prostoriji, dimenzija – metar i po sa dva, sam i bačen, odjednom je bio prisiljen na to da samom sebi prizna da je načisto s tim kako se počinje rušiti sav njegov dotadašnji svijet. Sve ono u šta je vjerovao, za šta se zalagao, čemu se posvećivao.

PDF članka

Koloristički i estetski uzleti u slici i voluminozni zahvati vitaliteta u skulpturi Boška Kućanskog

Atif Kujundžić

Sve je prejako i sve prelijepo na slikama Boška Kućanskog u ciklusima Djevojke mlade i lude i Somnambulne jahačice, ali i inače. Slike su rađene kombiniranim tehnikama, za Kućanskog prepoznatljivim crtežom i bojama. Dakako, i njihova nominacija je takva. Sama eksplikacija doživljaja u sliku javlja se kao nužnost umjetničkog iskaza. To što Kućanski želi reći, ne može drugačije naslikati, jer, uistinu, to tako izgleda u našem ambijentu, životima i poimanju. Zato se hiperbola, kao figura i mogućnost pretjerivanja u postupku i izrazu javlja radi dosezanja estetske mjere koja će u igri, adekvatno odgovoriti stvarnosti i životu, estetski iznivelirati umjetnički doseg kao odgovor stvarnosnom izazovu.

PDF članka

Nove knjige

Zlatko Dukić, Noć puna mraka (roman), PrintCom, Tuzla 2006.

Rukopis romana Noć puna mraka. samim svojim naslovom ne ukazuje da se radi o futurističkom i intrigantnom štivu, ali se već na početku vidi da, autorskim poimanjem i sadržaja i strukture teksta zavređuje posebnu pažnju. Ako se, pri tome, doda i činjenica da je autor romana Zlatko Dukić jedan od veoma intrigantnih novinarskih i književnih stvaralaca, u prostoru bosanskohercegovačkog ambijenta, realno je pretpostaviti da je riječ o tekstu, koji će svojom dubioznošću prodrijeti do osjetljivih segmenata jednog društvenog realiteta i nastojati da ih secira do najsitnijih detalja i strukturno (ne)razobliči.

PDF članka

Ibrahim Đonlagić, Dogovor (rasprava), Maunagić d.o.o. – mauna-Fe, Sarajevo 2006.

Neveliki dvodijelni rukopis autora Ibrahima Đonlagića, naslovljen kao Dogovor, nema teorijskih ambicija i više poprima smisao jednog praktikuma, čija bi zadaća bila da svoje korisnike i najširu javnost opomene i metodološki educira u traženju bezbolnog puta izlaska iz ozbiljne bosansko-hercegovačke krize, koju detektira kao zabrinjava­juću rezultantu evidencije čitavog registra socijalno-ekonomskih indikatora, kao što su: … pad broja stanovnika; pad broja zaposlenih; rast vanjskog duga; rast unutarnjeg duga; rast budžetskog deficita; rast trgovinskog deficita; rast broja krivičnih i prekršajnih djela; rast broja neriješenih krivičnih i prekršajnih djela.

PDF članka

Dr. Amir Baraković, Opća geologija (udžbenik), Rudarsko-geološko-građevinski fakultet Tuzla, 2007.

Ovo je nešto izmijenjeno i dopunjeno autorovo izdanje prvog cjelovitog i sveobuhvatnog udžbenika „Geologija“, koje je izašlo na bosanskom jeziku 2000. godine. Namijenjeno je prvenstveno studentima rudarsko-geoloških i prirodno-matematičkih fakulteta kao i studentima građevinskih, šumarskih i poljoprivrednih fakulteta na kojima se izučava geologija. Knjiga (obima 372 stranice) obuhvata standardno geološko gradivo koje se na predavanjima i uz pomoć literature može proširivati u skladu sa brzim napretkom geologije kao nauke. Pišući ovaj udžbenik, autor je nastojao gradivo povezati tako da se dobije zaokružena i povezana cjelina prilagođena nastavnom planu i programu iz predmeta „Opća geologija“, koja se sluša na Rudarsko-geološko-građevinskom i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

PDF članka

Grupa autora, Svevremeni Šop, Zbornik radova sa skupa „Međunarodni susret s bosanskim filozofom Nikolom Šopom (1904. – 1982.)“, Rim, 9. 12. 2005., uz 25. obljetnicu smrti Nikole Šopa, Kreševo, 2007.

Zahvaljujući Književnoj fondaciji/zakladi „Fra Grgo Martić“ iz Kreševa, koja ove godine dodjeljuje istoimenu književnu nagradu, štampani su i uvezani i prigodan Zbornik radovi sa Međunarodnog susreta o bosanskom filozofskom pjesniku Nikoli Šopu, koji je održan u Rimu 9. januara 2005. godine. „Susret je idejno osmislila i organizirala Fedora Ferluga – Petronio, redovni profesor hrvatskog i srpskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Udinama, koja već dugo vremena proučava književno stvaralaštvo tog izuzetnog pjesnika (rođen u Jajcu, 1904., umro u Zagrebu 1982. godine), čija je stota obljetnica rođenja obilježena 2004. godine i kojeg se može smatrati vrhunskim predstavnikom metafizičkog pjesništva ne samo bosanske i hrvatske književnosti nego jednim od vodećih metafizičkih pjesnika u europskim okvirima.“

PDF članka

Dr. Izudin Kešetović, dr. Dženan Đonlagić, Javne finansije, „Grin“, Gračanica 2007.

Knjiga pod naslovom „Javne finansije“dr. sc. Izudina Kešetović, profesora na Ekonomskom fakultetu u Tuzli i dr. sc. Dženana Đonlagića docenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu namijenjena je studentima ekonomskih i pravnih fakulteta, kao i drugih fakulteta iz oblasti društvenih nauka, u okviru nastavnih predmeta na dodiplomskom i postdiplomskom studiju. Pri tome se misli na postojeći koncept nastavnih disciplina finansija, javnih finansija, finansija i finansijskog prava.

PDF članka

Amir Mašić, Uz malo rime pogodi ime (pjesme), Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Gračanica 2007.

Ovom zbirkom dječjih pjesama Amir Mašić ulazi u zrelu fazu svog stvaralaštva. Rođen je 1944. godine u Brčkom, od svoje druge godine živi u Gračanici i radi kao učitelj. Do sada je objavio pet knjiga poezije: „Bosna se porobit ne da“, „Tamo pod suncem“, „Na trenutak prošlost nek se vrati“, „Ti si vječna sevdalinko“ i „Čarobni svijet knjige“. Svojom najnovijom, šestom po redu, poetskom zbirkom, autor pokazuje da sve bolje „razaznaje“ jezik metafore za djecu, koju u obilju donosi u svojim pjesmama. Dok čitamo tu poeziju imamo osjećaj kao da negdje iz daleka čujemo Vivaldijeva „Četiri godišnja doba“. Ti stihovi zrače humanošću i emocijama… Kao da nas pjesnik poziva za „svoj pjesnički stol da s njim u društvu, i s djecom, popijemo poslijepodnevni čaj.

PDF članka

Zlatko Dukić, Novinar (roman), PrintCom, Tuzla 2006.

Čovjeku od radoznalosti i ukusa veoma je zabavno da se suoči s knjigama Zlatka Dukića, najplodnijeg pisca u Bosni i Hercegovini. Namjerno kažem knjigama iz jednostavnog razloga što su danas žanrovske definicije veoma rastegljive i klasičnoj teoriji književnosti nepoznate. Među dvadeset njegovih ostvarenja, ima i romana rađenih prema standardnim kriterijumima, ali i knjiga s inovativnim svojstvima. Ova posljednja, koja opravdava ocjenu iz početne rečenice prikaza, nazvana je Novinar – roman iz iskustva, što bi moglo da navede na pogrešan zaključak kako je to neka vrsta autobiografske kopije. Treba, međutim,odmah poreći takvu pretpostavku, mada tekst jeste novinarskog karaktera, dobrim dijelom i po prosedeu, ali i po tematskom odabiru.

PDF članka

Zlatko Dukić, Drugo stanje (roman), PrintCom,Tuzla 2007.

Zlatko Dukić je pisac posebnog senzibiliteta, pero koje je više od tri decenije prisutno na bosanskohercegovačkoj književnoj sceni, sa mnoštvom knjiga iza sebe i, vjerujem, mnoštvom ispred sebe. Iako već dokazan kao dobar i veoma plodan pisac, on se već godinama čitaocima predstavlja sa sve boljim i boljim naslovima, dokazujući da svoju priču još nije ispričao do kraja, da tu ima još mnogo čega dobrog da se kaže. Njega i ne treba posebno predstavljati, jer ko se imalo razumije u savremene književne tokove, teško da nije naišao na njegovo ime. Dukić živi ovdje, sa nama, i pomno prati i pretače u literaturu sve ono što nam se dešava u ovo smutno i kokuzno vrijeme. Sve naše ratne, poratne i tranzicijske muke obilježio je romanima. A to, priznaćete, ne može svako. Pojavu, zbivanje, neki društveni lom – sve to Dukić „začas“ smjesti između korica novog romana.

PDF članka

Faruk Hadžić, Muhamed Buljubašić, Kazivanje o Grapskoj 1548. – 2007., Planjaks, Tešanj 2007.

Strašni, a ponekad i nevjerovatno neljudski su pokušaji uništenja Zemlje Bosne, Bosanaca i bosanskog duha, kojim je Bosna i Hercegovina izložena stoljećima, pa i milenijima. Jedno od naselja koje simbolizira stradanje Bosne u najnovije doba, dakle krajem 20., a na pragu 21. stoljeća je Grapska kod Doboja. Često su stradanja Bosne i Bosanaca ostala nedovoljno poznata ili čak potpuno nepoznata. Takođe je duga i bogata kulturna historija brojnih kutaka Bosne i Hercegovine vrlo slabo istražena i do danas je ostala malo poznata u nauci i javnosti. Zato je potpuno u pravu poznati historičar Enes Pelidija, kada u recenziji knjige o kojoj namjeravamo dati nekoliko podataka, između ostalog kaže: „O prošlosti Bosne i Hercegovine, te njenih brojnih mjesta do druge polovine 20. stoljeća veoma se malo i nedovoljno znalo.“

PDF članka

Fikret Ahmetbašić, Uloge kratkotrajnih krugova (pjesme), BZK „Preporod“, Gračanica 2007.

Ahmetbašić pripada onim pjesnicima koji kreiraju vlastitu formu koja prirodno proizlazi iz njegovog pjesničkog svijeta i iz potrebe da se izrazi. Mada se na prvi pogled čini banalan, pjesnik se nameće slikama, neusiljeno, spontano i iskreno. Ahmetbašić nije od onih pjesnika u čiji svijet ulazimo tek nakon mnogih čitanja i iščitavana. On je pitak, prohodan i surovo jasan, oslobođen stega svega i ničim sputan. To je ono oslobođenje što nam ga donosi djetinje iskrena poezija, koja nam omogućava da živimo i u ovakvom nesavršenom svijetu kakav je naš. Ne treba se zato Ahmetbašić pitati u jednoj svojoj pjesmi: „Da li hod ima smisao?“ On je prohodao u nama, otvarajući vrata jednog drugog svijeta.

PDF članka

Alaga Dervišević, Bošnjaci u dijaspori: historija, problemi, analize i perspektive, Knjiga prva, Bosanska riječ, Sarajevo, 2006.

Bosansko-hercegovačka historiografija, osobito ona sa kraja prošlog i početka ovog stoljeća je postigla zapažene rezultate u izučavanju naše historije, ali joj nedostaju istraživački radovi koji se odnose na bošnjačke iseljenike. Kad je riječ o iseljavanju Bošnjaka, uglavnom, je pisano o njihovom iseljavanju u Tursku nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine. Knjiga Bošnjaci u dijaspori je jedna od rijetkih koja se odnosi na istraživanje bošnjačke dijaspore, odnosno Bošnjaka koji su posljednjih decenija napustili Bosnu i Hercegovinu iz raznih razloga, a najviše zbog ratnih i poratnih dešavanja nakon 1992. godine.

PDF članka

Jiri Kudela – Branka Dimitrijević, Karel Parik 1857. – 1942. – Čeh koji je gradio,evropsko Sarajevo (monografija), Ambasade Češke republike u Bosni i Hercegovini i Muzeja Sarajevo, 2007.

Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, 1878. godine, Česi i Bosanci i Hercegovci su živjeli gotovo četrdeset godina u zajedničkoj državi Austro-Ugarskoj Monarhiji. U Bosnu i Hercegovinu su dolazili, osim čeških vojnika, češki činovnici, tehnički stručnjaci, učitelji, ljekari, muzičari, zanatlije i kvalificirani radnici. Među njima su bili i brojni arhitekti koji su projektirali niz reprezentativnih zgrada po cijeloj Bosni i Hercegovini i, često, kao službenici Građevinskog odjeljenja Zemaljske vlade, nadzirali njihovu gradnju.

PDF članka

Osman Hadžić, Klokotnica, BZK Preporod, Doboj Istok, 2007.

Naselje Klokotnica, koje se nalazi u općini Doboj Istok je srediste i najveće naselje te općine. Ujedno, to je vjerovatno i najstarije naselje tog područja, a sa istim nazivom i na istom teritoriju zasigurno postoji jos od srednjeg vijeka.

PDF članka

listovi…

Listovi Gračaničkog kalendara od 4. 5. 2007. do 25.11.2007.

Omer Hamzić

9. 5. 2007.
Gračanica proglašena Evropskim gradom u BiH za 2007. godinu

Centralnu manifestaciju obilježavanja Dana Evrope u Bosni i Hercegovini pod nazivom “Bosna i Hercegovina za Evropu”, Evropski pokret u Bosni i Hercegovini ove godine organizovao je u Gračanici. Osim Gračanice, pokrovitelji manifestacije bile su općine Zenica, Žepče i Zavidovići, zatim Radio Federacije Bosne i Hercegovine, a manifestaciju je podržala i ambasada Slovačke Republike u Sarajevu.

PDF članka

dodatak

Okrugli sto “O književnom djelu Zlatka Dukića”

Kultura je kontinuitet života i rada i jedina stvarna povijest čovječanstva. Prema tom kontinuitetu smo obavezni kao prema instanci kojoj ćemo htjeli ili ne htjeli položiti račune.
Prihvatimo li barem ovlaš i makar općenito, kako je čovjek u jednakoj mjeri rezultanta nasljednih osobina, odgoja, obrazovanja i društvenog miljea kao njegov kontekst, dobijamo mjeru bitnu za živi kontekst i, ne može nam, nikako, biti neinteresantno zašto je neko pisac, novinar, slikar, glumac, klavirist, zašto je neko umjetnik, nasuprot svim mogućim praktičnim i produktivnim opcijama života i stjecanja.
Dakle, zašto je i kakav jeste bilo ko od nas i, zašto je takav kakvoga ga vidimo, Zlatko Dukić, čovjek, novinar, spisatelj? Usprkos svim očiglednostima, odgovor nije ni najmanje jednostavan. Zapravo, ne postoji čovjek koji živi i radi pola stoljeća, a da ne zavrjeđuje uvid, čak temeljno skeniranje koje će iscrtati konfiguraciju njegove pojave i njegovoga djela, koji ne zaslužuje toliko ljudske pažnje svojih suvremenika.
Časopis za kulturnu historiju Gračanički glasnik nakon dvanaest godina kontinuiranog izlaženja i 24 broja na preko 4.000 strana teksta, drži se čak obaveznim da učini takav zahvat prema nekim pojavama. Ovaj put, u fokusu je čovjek, novinar i književnik Zlatko Dukić.
(Iz izlaganja književnika Atifa Kujundžića na Press konferenciji, 13. 11. 2007. u Tuzli povodom organizovanja Okruglog stola „O književnom djelu Zlatka Dukića“)

Pozdravna riječ, Nusret Helić, načelnik općine Gračanica

Dozvolite mi da vas sve skupa pozdravim, da našim gostima zaželim dobrodošlicu i da izrazim svoje zadovoljstvo što se ovaj Okrugli sto organizuje ovdje kod nas u Gračanici, u prvom redu zato što poštujem i cijenim književno stvaralaštvo i ukupan društveni angažman književnika i novinara Zlatka Dukića. Drago mi je da je Gračanica, evo, zahvaljujući ljudima okupljenim oko časopisa „Gračanički glasnik“ i uz podršku BKC-a, domaćin ovom skupu i što baš na ovakav način i na ovom nivou otvaramo priču o velikom spisateljskom opusu Zlatka Dukića, koji nesumnjivo to zaslužuje.
Ovaj Okrugli sto upotpunjuje i znatno obogaćuje ovogodišnji program manifestacija povodom mjeseca knjige u Gračanici. Naša je želja da slične skupove organizujemo i u narednom periodu s ciljem da, s jedne strane, što više približimo književno stvaralaštvo naših poznatih pisaca čitalačkoj publici, a s druge, da podstaknemo i potpomognemo stručnu valorizaciju tog stvaralaštva. Na taj način želimo se odužiti našim književnicima i umjetnicima, odati im zasluženo priznanje i podstaknuti kritičku misao uopće, a ujedno obogatiti takozvanu kulturnu ponudu u našem gradu. Trudimo se, dakle, da i u oblasti kulture i kulturnog stvaralaštva gradimo imidž Gračanice koji ona ima u oblasti biznisa i poduzetništva. Imamo materijalne i kadrovske kapacitete i sigurni smo da ćemo u tome uspjeti. Još jednom želim puni uspjeh ovog skupa.

Zlatko Dukić (i) književnik i novinar

Omer Hamzić

Zlatko Dukić pripada mlađoj generaciji bosanskohercegovačkih pisaca, koja se pojavljuje na društvenoj sceni devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme (ne)demokratskih promjena i raspada jugoslovenske države. U želji da utiču na što bržu pluralizaciju društvenih odnosa, neki pisci iz te generacije „ulaze“ u novine i brzo postaju ugledni komentatori aktuelnih društvenih zbivanja, ogledajući se u skoro svim žanrovima novinarske analitike (stvaralaštvo novinarskog mišljenja) i novinarske beletristike: političke analize i komentari, kritički osvrti i kulturološki eseji, putopisi i feljtoni, crtice i reportaže itd. Rasipajući po novinama “svoj talent književnika“, ti su pisci bili uvjereni da će nakon rušenja komunističkog totalitarizma „osvanuti“ demokratija.

PDF članka

Zlatko Dukić, novinarska i spisateljska pojava – fenomenološka skica

Atif Kujundžić

Ključ razumijevanja i stvarnu intenciju spoznavanja pojave i djela, novinara i književnika Zlatka Dukića, nudi i već ovlašna fenomenologijski orijentirana recepcija, koja uvažava osobenosti i autonomiju djela i autora. Dukićevo književno djelo i doista, rijetka inventivno-kreativna i humanistička energija ovoga autora, neporecivo su jedno ili dijelovi istog do mjere, pa ih je najcjelishodnije i tumačiti jedno drugim. To biva i osnovnim kriterijem razaznavanja njihove međusobne uvjetovanosti i višeslojne strukture koja ima prirodno i produženo uporište u ambijentu koji ih /i autora i djelo/ producira, a u kojemu oni, povratno djelujući, bivaju značajan korektiv sadržaja, smisla i slike.

PDF članka

Neposredno i književno iskustvo kao demijurg dramskog teksta Zlatka Dukića

Srđan Vukadinović

U cjelokupnom čovjekovom iskustvenom bivstvujućem toku postoji neposredno i stvaralačko iskustvo. Kada je u pitanju nastanak dramskog teksta, dominantno i opredjeljujuće je književno iskustvo. Književne forme, a pogotovo dramski tekst, su neprestana reciklaža ideja, motiva, sižea, mitova. Reciklažu ideja konstituišu u književnoj formi teksta neposredni iskustveni događaji pretočeni u umjetničku viziju njihovog doživljavaoca, koji je nužno u većini slučajeva, mada to ne mora biti i pravilo, i autor dramskog teksta. Spoj neposrednog i književnog iskustva je perpetum mobile vječne književne mašine koja se podjednako napaja i hrani i životom, a i samim sobom. Jedan je način na koji neposredno iskustvo ulazi na stranice dramskog teksta, odnosno takve književne i teatarske forme. Sasvim je drugi način na koji se iskustvo pretočeno u književno, sa književnih stranica, može vratiti životu. Ono se obično vraća životu kao propitivanje stvari i pojavnosti na koje treba odgovoriti. Pisac drame sa svojim junacima dijeli uvjerenja kako neposrednog, tako i književnog iskustva. Spoj neposrednog i književnog iskustva daje strukturnu crtu obilježja i prepoznatljivosti određenog teksta.

PDF članka

Iskazati činjenje: performativnost (jezika) u pričama Zlatka Dukića

Anisa Avdagić

Svaki iskaz, prema Austinovoj teoriji performativa, istovremeno je i čin, jer eksplicitno ili implicitno upućuje na kontekst, ili se sastoji od učinaka na sagovornika. Savremeno razumijevanje pojma performativa prošireno je s pojedinačnih iskaza na performativnu prirodu pripovjednog teksta, na učinke književnosti. Šta književnost, šta priče mogu činiti, obećati? Koje obećanje mogu održati, a koje će iznevjeriti?

PDF članka

Mladim kolegama preporučujem da čitaju Dukića

Đuro Škondrić

Sesija „O književnom djelu Zlatka Dukića“, održana u Gračanici 14.11. 2007. godine, a u formi okruglog stola, hvale je vrijedan potez Redakcije časopisa „Gračanički glasnik“. Krajnje je vrijeme bilo da se načne tema o novinaru, publicisti i književniku koji nam je podario dvadesetak knjiga, da se književnoj i inoj javnosti da do znanja da tuzlanski kraj ima plodnog i kvalitetnog stvaraoca prema kojem je savremena be-ha književna kritika (ako tako nešto kod nas i postoji ) krajnje indolentna. Nagrada „Skender Kulenović“ koju je Dukić, ovih dana, primio za roman „Ženska voda“ „odjeknula“ je u našoj kulturnoj javnosti kao „incident“ zabilježen u dnevnom tisku u nekoliko redaka, a i elektronski mediji su otaljali svoj dio posla. I nakon toga – muk.

PDF članka

Prepoznavanje spisateljskog dara

Vitomir Pavlović

Pridružujem se disputu o književnom djelu Zlatka Dukića, svjestan da moj prilog neće biti ni učen, ni mudar, ni svečan, ali s mišlju da je njegovo spisateljstvo, praktično, zamamno za razne uglove posmatranja, a da se ne napusti preovlađujuća optika o toleranciji reporterskog i književnog iskaza. Iako sam pomenuo poštapalicu »praktično«, vidjećemo da je tu riječ i o teoriji, ali ne toliko o teoriji književnosti, koliko o teoriji žurnalizma. Otuda će biti nužno da se odmah pređe na temu, a to je moguće reminiscencijom ili pozivanjem na rijetku, ali korisnu praksu u jednoj novinskoj kući koje (bez svoje krivice) nema evo već nekoliko godina.

PDF članka

Bibliografija Zlatka Dukića

  1. Sindikat u samoupravnom društvu (sociološko-politička studija), 1975.,
  2. Otkud ja u pola dva (roman) 1989.,
  3. Bumbari (roman) 1990.,
  4. Krilo snova 1991.,
  5. San je bio ljepši (roman) 1993.,
  6. Ratni reporter – šta je to (publicistika, novinarstvo) 1995.,
  7. Iza rata rat (roman), 1996.,
  8. Ni živi ni mrtvi (roman), 1998.,
  9. Crvena rupa (roman), 1999.,
  10. Kičma (roman), 2000.,
  11. Zna li ovo maršal (roman), 2000.,
  12. Tri haška druga (roman), 2002.,
  13. Čekajući trajekt za Ankonu (priče i novele), 2003.,
  14. Orbisovi komentari (publicistika, novinarstvo), 2003.,
  15. Iz pozadine (roman), 2004.,
  16. Pileći dani (roman za djecu), 2004.,
  17. Strah od skakavaca (roman), 2005.,
  18. Noć puna mraka (roman), 2006.,
  19. Tajkun (roman), 2006.,
  20. Novinar (roman), 2006.,
  21. Ženska voda (roman), 2006.
  22. Neki vole da se ne vole (publicistika, novinarstvo), 2007.,
  23. Drugo stanje (roman), 2007.,
  24. Lijevi mangupi i desni varvari (publicistika i novinarstvo), 2007.

Umjesto Rezimea

Redakcija

Svjesni svojih skromnih mogućnosti i dometa, u pripremi ovog Okruglog stola, mi smo sebi postavili dosta skromne ciljeve: prvo, da dođemo do jedne opširnije i pregledne informacije o književnom i publicističkom opusu Zlatka Dukića, jer ako ni zbog čega drugog, ono svojim golemim obimom to zaslužuje, drugo, da otvorimo raspravu o književno-umjetničkim dometima barem pojedinih segmenata književno-publicističkog opusa tog osebujnog autora, treće, da skrenemo pažnju na neistraženost i prećutkivanje tog djela i, konačno, da potaknemo (isprovociramo) proces njegove stručne i objektivne književno-estetske valorizacije. Zajednička je ocjena učesnika ovog skupa da smo te ciljeve ostvarili. U tom smislu, očekujemo da se Dukićem i njegovim književnim stvaralaštvom, nakon ovog skupa, pozabave, kadrovski i materijalno mnogo jače (nećemo reći i pozvanije institucije i pojedinci), makar ovaj naš pokušaj okarakterisali samo kao „incident“. Ako ništa drugo, domet ili rezultat tog „incidenta“, bit će informacija više o fenomenu koji se zove Zlatko Dukić – a koju do sada nismo imali.  Želja nam je da na ovakav način na stranicama „Gračaničkog glasnika“ otvorimo priču i o drugim zaslužnim umjetnicima i književnicima našeg šireg zavičaja, koji nešto znače u književnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine.

Glosar novih autora

PDF članka