povodom

Tema broja: 2000 godina od Batonovog ustanka

Ove godine se navršava ravno dva tisućljeća od završetka velikog ustanka iliro-panonskih naroda protiv rimskih osvajača. Taj događaj, koji se naziva još i Panonsko-dalmatinski ustanak ili Veliki ilirski ustanak, antički su pisci nazvali Bellum Batonianum, Batonovim ili Batonskim ratom, po imenu dvojice vrhovnih vođa ustanka. To je prvi historijski dokumentiran rat na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, ali i prvi u historijskim izvorima zabilježen čin herojskog otpora stranim osvajačima na našim prostorima. Batonov ustanak, kojeg su rimski pisci nazvali “najvećim od svih vanjskih ratova poslije Punskih”, nije samo predstavljao teško iskušenje za rano Augustovo carstvo – štaviše, njegove posljedice po dalji razvoj rimske vanjske i unutarnje politike su toliko značajne i duboke da ih na ovome mjestu nemamo prostora elaborirati.

PDF članka

Neka razmišljanja povodom zlatnog jubileja Gračaničke gimnazije

Dr. sc. Omer Hamzić

Gračanička gimnazija ove godine obilježava 50 godina svog postojanja i rada, ove godine takoreći ulazi u neko svoje zlatno zrelo doba. Pedeset godina u historijskom trajanju je tren, u realnom životu dvije trećine prosječnog ljudskog vijeka. Gračanička gimnazija, to je 50 generacija, koje je “proizvela” u jednom burnom historijskom razdoblju u koje je, barem kako se nama danas čini, stalo previše historije, kako za Gračanicu, tako i za BiH i šire okruženje, pa i svijet.

PDF članka

prošlost

Breuci – najstariji imenom poznati stanovnici sjeveroistočne Bosne

Edin Šaković, prof.

Breuci predstavljaju, zasigurno, jednu od najznamenitijih iliropanonskih etničkih skupina, ali je o njima do danas malo toga napisano. Jedan od razloga je svakako i nedodostatak relevantnih historijskih izvora. Podatke o Breucima nalazimo tek kod nekoliko antičkih pisaca, a i oni su, uglavnom, fragmentarne naravi. Prostor na kome su živjeli možemo nazrijeti iz zapisa koje donose znameniti antički geografi Strabon i Ptolemej, te poznati rimski učenjak Plinije Stariji. O ratovanju Breuka i njihovom junačkom otporu Rimljanima pišu Velej Paterkul i Dion Kasije. Breuke još izričito spominje i Gaj Svetonije Trankvil, u biografiji cara Tiberija, kao i kasnoantički epitomator Rufije Fest, u svom brevijaru.

PDF članka

Baton breučki – predaja i kazna

Dr. sc. Salmedin Mesihović

U prvoj godini dana od izbijanja Velikog ilirskog ustanka, ustanici su postigli značajne uspjehe, kako na vojnom, tako i na političkom planu. To se osobito ogledalo u uspostavi saveza panonskih i dinarskih naroda pod vodstvom dvojice Batona, Dezitijatskog i Breučkog. Međutim, u zimu 7/8. god. n. e. započela je razgradnja tkiva otpora Velikog ilirskog ustanka 6.–9. god. n. e. Stalni surovi pritisak Rimljana na ustaničko područje, sustavna razaranja i pustošenja, posebno polja, te sprečavanje obrade zemlje uopće, kao i odvlačenje sa zemlje u borbe velikog broja muškaraca, doveli su do pojave gladi koja je zavladala ustaničkim područjem. Izazivanje gladi unutar ustaničkih redova bilo je i, vjerovatno, jedan od osnovnih ciljeva strategije pustošenja i iznurivanja glavnog rimskog vojskovođe Tiberija, budućeg cara. Rimska zapovjedništva su tako nastojala da u okviru pokreta svojih trupa izvrše što je moguće veće razaranje logističke podrške ustanika i onemoguće primarno snabdijevanje ustanika–i to ne samo ratnika. Jedna godina u kojoj se ne bi obnovile zalihe za zimu, stvorila bi ustaničkim redovima tešku i složenu situaciju, čak i u dubokoj pozadini.

PDF članka

Posljedice Batonovog ustanka: odrazi na tlu sjeveroistočne Bosne

Doc. dr. Bego Omerčević

Slom Batonovog ustanka, 9. god. nove ere, označio je definitivno pokoravanje ilirskih i panonskih plemena, prvenstveno onih koja su živjela u unutrašnjosti bosanskohercegovačkih prostora. Osim toga, taj događaj predstavljao je značajnu prekretnicu u daljnjem životu stanovnika Ilirika. Nakon što su Rimljani definitivno zagospodarili cijelim prostorom današnje Bosne i Hercegovine, prve decenije njihove uprave obilježene su nastojanjima carskih vlasti da se uspostavi trajni mir i sigurnost, a time osiguraju i prijeko potrebni uslovi za nesmetanu eksploataciju zatečenih materijalnih dobara i iskorištavanje domaće radne snage.

PDF članka

građa

Prepiska oko izgradnje željeznice u Gračanici 1895. – 1898.

Mina Kujović, prof.

Okupacija Bosne i Hercegovine, 1878. godine i uspostava austrougarske vlasti ubrzo je dovela do krupnih promjena, kako političkih tako i ekonomskih, a naročito su promjene bile izražene u saobraćaju. Već u prvoj deceniji austrougarske uprave skoro cijela zemlja je bila povezana mrežom cestovnih makadamskih puteva i uskotračnim željezničkim prugama. Jedna od tih pruga bila je i uskotračna željeznička pruga Doboj – Karanovac–Simin Han, koja je izgrđena 1886. godine u dužini 66,70 km. Ovom prugom je tuzlanski bazen povezan sa glavnom saobraćajnicom Bosanski Novi–Sarajevo, kojom su mogli da se prevoze putnici, ali i različite vrste robe, zbog čega je pruga i napravljena.

PDF članka

Prvi folkloristi muslimani u Bosni

Alija Nametak

Ako gledamo na pojedine zbirke narodnih pjesama kako su kronološki izlazile iz štampe, onda je kod muslimana u Bosni i Hercegovini najstarija zbirka Koste Hörmanna (Sarajevo, 1888. i 1889.) Međutim, ima podataka da su i nešto prije bilježene pjesme, a neke od njih su kasnije objavljene štampom, naročito kako je poraslo interesiranje za bosansku aljamiado književnost, nakon što je pruski konzul u Sarajevu, Dr. Otto Blau, objavio Bosnisch-turkische Sprachdenkmäler. U tom djelu nema nijedne narodne pjesme na “bosanskom” (srpsko-hrvatskom) jeziku, zapisane arapskim slovima, ali se takvih pjesama nalazilo, i još ih se uvijek usput nađe, u raznim rukopisnim knjigama, pisanim ponajviše turskim jezikom, na praznim listovima na kraju rukopisa.

PDF članka

zavičaj

Počeci i razvoj gimnazije u Gračanici

Dr. sc. Omer Hamzić

Osnivanje gimnazije u Gračanici, bez sumnje predstavlja prekretnicu u razvoju školstva i uopće društvenih djelatnosti na ovom prostoru. U simboličnom značenju to je bio veliki kulturni i civilizacijski iskorak i, za lokalne prilike, kamen međaš koji razdvaja dva vremenska perioda: stagnacije i napretka.

PDF članka

Gore dole oko Gračanice

Salih Avdić

Na srez Gračanicu došao sam 25. decembra 1945. godine i preuzeo dužnost učitelja u osnovnoj školi u Klokotnici. Prije toga nikada u svom životu, nisam bio u tom kraju, niti sam živio na selu. Ali, valjalo se privikavati i zarađivati za život. Zamolio sam tadašnju učiteljicu Ržehak Francisku da mi izdiktira imena viđenijih ljudi u selu. Od njih sam počeo i zaista sam, u razgovoru sa njima, mnogo saznao o ljudima i prilikama. U to vrijeme se u školama predavala vjeronauka kao obavezan predmet. Svako, ama baš svako dijete je na tom polju više znalo od mene, bar što se tiče učenja i pisanja arapskog pisma. Prvi put sam kao dječak sa 14 godina vidio džamiju prolazeći kroz Mostar i onda nije nikakvo čudo što sam na tom polju bio toliko “pismen”.

PDF članka

Likovi zavičaja : Asim Dževdetbegović – posljednji predsjednik Gračaničkog sreza

Dr. sc. Omer Hamzić

Sjećam se kad su nas kao osnovce, negdje u trećem razredu osnovne škole (1959.), iz predmeta Poznavanje prirode i društva, učili ko su nam sve bili predsjednici i to na svim nivoima tadašnje vlasti, a bilo ih je otprilike, na broju, kao i danas, samo što smo tada imali mnogo veću državu od današnje. Osim navedene, ima još jedna razlika: u ono vrijeme djeca su morala pamtiti imena tih nepoznatih ljudi, danas ih ne moraju pamtiti ni odrasli, akamoli “školčad”, kako su nas tada zvali. Da skratim: predsjednike smo imali na sljedećim nivoima: opština, srez, republika, država SFRJ.

PDF članka

teme

Nad jednom postdejtonskom “utakmicom”: Nekultura – Kultura 14:0

Zlatko Dukić, knjiž.

U sve neravnopravnijoj utakmici dva “tima” – Kulture i Nekulture – ova potonja odavno ubjedljivo vodi, uspijevajući svake izadejtonske godine zabiti po jedan efektan gol. Slabašna, anemična, zaboravljena i ustranu tisnuta Kultura ne uspijeva još postići ni počasni pogodak, što se svakodnevno vidi, bespomoćno prihvata i ne nudi ni nagovještaj želje (mogućnosti) da se tu nešto izmijeni. Naprotiv, dosad više nego ubjedljiv rezultat u korist Nekulture može biti samo još ubjedljiviji

PDF članka

Bibliografski rad Mustafe Ćemana

Amir Brka, knjiž.

U kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine nije mali broj poslenika koji su tiho i neumorno, takoreći iz drugoga plana, inicirali i katalizirali duhovni progres, ne težeći nikada isticanju sebe i svojih napora radi slave ili probitka. No, svako je društvo, ako pretendira na to da se smatra kulturnim i civiliziranim, dužno uočiti njihova pregnuća i posvetiti im zasluženu pažnju. Jedan od takvih je i Mustafa Ćeman, bibliofil i bibliograf, koji nas svojim dugogodišnjim uspješnim radom obavezuje da o njemu kažemo više nego što je do sada, obično u sporadičnim natuknicama, rečeno.

PDF članka

riječ

Reprint prva dva broja lista “Glas gimnazijalca” (1960. godine)

PDF članka

Osvrti, prikazi i recenzije

Vedad Spahić, Prokrustova večernja škola, bosniaARS, Tuzla 2008. (Akademik Esad Duraković)

Ova knjiga svjedoči o naučnoistraživačkoj konzistentnosti i kompetentnosti, te o kritičarskoj inventivnosti autora čiji rad pratim od vremena njegovih postdiplomskih studija. Taj rad predstavlja značajan prilog razvoju bosanskohercegovačke književnohistorijske misli, u prvome redu, dakako, svojim kvalitetom, ali ugodno iznenađuje i značajna produktivnost ovoga autora, za koju se danas i ne može reći da je karakteristika univerzitetskih nastavnika. Upravo u skladu s tim, rukopis Vedada Spahića priredio mi je iznimno zadovoljstvo – da već u ovoj fazi upoznam autorova najnovija i krajnje seriozna promišljanja književne povijesti i historije književnosti Bošnjaka od najstarijih vremena, te da i sam stvaralački komuniciram sa Spahićevim nadahnutim, ali i erudicijski utemeljenim književnokritičkim tekstovima.

PDF članka

Husnija Kamberović, Mehmed Spaho (1883. – 1939.) – politička biografija, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo 2009. (Prof.dr. Omer Ibrahimagić)

Pred sobom imamo izvanrednu, jedinstvenu studiju (političku biografiju) Mehmeda Spahe, najistaknutije političke ličnosti iz reda Bošnjaka u prvoj po­lovini XX stoljeća, autora dr. Husnije Kameberovića. Studija je napisana na temelju provjerljivih pisanih izvora, bez pretenzije da se daje konačna ocjena o političkom djelovanju Mehmeda Spahe. Tako mo­žemo očekivati i druge autore koji će pisati o ovoj veoma zanimljivoj, politi­čkoj ličnosti u jednom od najdramatičnijih perioda bh. historije, u vremenu između dva svjetska rata, koja je obilježena stvaranjem prve južnoslovenske države u kojoj je bh. imala centralni geografski položaj koju je zapljuskivao sa svih strana velikosrpski i velikohrvatski nacionalizam s pretenzijama da je sebi prisvoje ili između sebe dijele.

PDF članka

Grupa autora, Publicističko-historiografsko djelo Alije Galijaševića, Zbornik radova sa Okruglog stola, Tešanj, 13. 12. 2008. godine, Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, 2009. (Amir Brka, knjiž.)

Knjigama koje su posvećene kulturnoj i ukup­noj tešanjskoj povijesti, publikovanim u godinama poslije rata, nastojalo se, uz ostalo, razmaknuti vrata kroz koja se ranije ulazilo u znanje i razumi­jevanje tešanjske prošlosti. Ranije su ta vrata bila tek odškrinuta, i vodila su prema jednom veoma ograničenom broju tema o kojima su neke spoz­naje, ili neke zablude, uvijek iznova opetovane, pretvarajući se u stereotipe čiju je vjerodostojnost nužno propitivati.

PDF članka

Jakub Džafić, Gdje je čovjek (poezija), BKZ “Preporod”, Općinsko društvo Gračanica, 2009. (Redakcija)

U ovoj zbirci se nalazi  četrdeset i šest pjesama i  svaka od njih na čitaoca ostavlja različit dojam, budeći u njemu drugačije emocije.  Ovaj mladi čovjek ne iscrpljuje svoju inspiraciju na jednoj temi.  On pretače u pjesničke slike u sve sto ga   raduje, rastužuje, muči, tako da se sve njegove pjesme, može reći, stavljaju u jednu impresivnu ispovijest. “Iz procjepa nostalgičnog periferijskog dječaštva, u prepoznatljivom socijalnom i historijskom miljeu, Jakub Džafić je uspio da otme zrnce često nepatvorene lirike naglašeno modernim pjesničkim postupkom, koji, nasreću, nije sam sebi cilj. On u svom osnovnom pjesničkom polazištu ide od doživljenog koje nosi notu gorčine, ali i sa nadom da se svijet može popraviti. Najbolje pjesme ove nevelike zbirke omeđene su nešto tamnijim tonovima i one ujedno kao da odražavaju svu zbilju života koji je ovaj mladi pjesnik iskusio. To je poezija sjetna, lomljiva, često zgusnuta do same boli.

PDF članka

Hajrija Bećirović, Javka zarobljenog u tamnoj čahuri,  (autobiografski zapisi), “Grin”, Gračanica 2009. (Dr. sc. Omer Hamzić)

Za Hajriju Bećirovića neko je napisao da je dobrodušni rob poezije sa neke beznačajne periferije. Dugo godina bio je gračanički mladi pjesnik. Tako su ga doživljavali i kada je bio dobro osijedio. Shvatio je da je ostario tek kada je ostao bez vida i zauvijek utonuo u beskraj tame. Taj dramatski prijelaz sa svjetla u tamu motiv je mnogih njegovih pjesama. Jedan je od rijetkih među nama koji živi i diše poezijom. U njegovim stihovima i drugim spisima prepoznajemo normalnog religioznog čovjeka u godinama – ali za njega se može reći da je i vjernik poezije – ma šta to značilo. On je, od kada ga znam, sa ljudima sa okolnim svijetom komunicirao poezijom. Prema mojim statistikama, do sada je objavio 10 zbirki pjesama, pisao po časopisima i drugim publikacijama (među kojima se izdvaja “Biljeg vremena” i “Gračanički glasnik”), zastupljen je u nekim zajedničkim poetskim zbirkama i antologijama. To je dosta obiman, ali nažalost, nedovoljno valorizovan stvaralački opus. Do sada nije objavljena ni jedna ozbiljnija kritička analiza tog opusa. Čak ni u pokušaju. Sve se svodilo na prigodničarsku besjedu i recenzentske ocjene pojedinih njegovih poetskih zbirki. Htjeli ne htjeli to priznati, pokazuje se da nisu bili u pravu oni koji su bili skloni da zbog ovih ili onih razloga (ponajviše zbog Bećirovićevog načina života, socijalnog položaja i specifičnog shvatanja poezije) kritikuju kritičkiji pristup tom stvaralaštvu.

PDF članka

listovi…

Listovi gračaničkog kalendara od 29. 4. do 29. 10. 2009.

Dr. sc. Omer Hamzić

PDF članka

dodatak

Predstavljamo vam: doktori nauka s područja Gračanice

Prof. dr. sc. Muharem Zildžić: Procjene mogućnosti prevencije komplikacija ulkusne bolesti prema utvrđenim riziko-faktorima (sažetak doktorske disertacije)

Ulkusna bolest danas spada među najčešće bolesti uopšte. Epidemiološke studije pokazuju da 10% odraslog stanovništva u jednom vremenskom intervalu boluje od ulkusne bolesti. Po masovnosti se može svrstati u grupu hroničnih nezaraznih bolesti, kao što je diabetes mellitus i arerijska hipertenzija, međutim ima svoje epidemiološke specifičnosti.

PDF članka

Dr. Husejin Duraković: Matematički model tranzijentnog prenosa toplote i mase kod kombinovanog procesa kontaktnog i konvektivnog sušenja papira (Rezime doktorske disertacije)

Na papirnom stroju PS-1, u Tvornici papira “Natron-Hayat” d.d. Maglaj, izvršena su slijedeća mjerenja: temperature površine sušnih cilindara, temperature papirne trake i sušnog sita (s obje strane, prije i poslije svakog cilindra), temperature i relativne vlažnosti zraka u džepu (iznad svakog parnog i ispod svakog neparnog cilindra), dok su vlažnost i gramatura papirne trake, nakon svakog cilindra, mjereni u laboratorijskim uslovima na uzorcima uzetim na navedenom papirnom stroju.

PDF članka

Glosar novih autora

Esad Duraković, akademik, rođen 1948. godine u Glavicama kod Bugojna, nakon završene medrese u Sarajevu, diplomirao je orijentalistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu, 1972. godine. Na matičnom fakultetu je magistrirao 1976., a 1982. godine i doktorirao, tezom iz arapske književnosti….

PDF članka