Broj 29/15
povodom
Povodom objavljivanja “Žrtvoslova bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.-1945.”
Omer Hamzić
Ovoj temi vraćamo se prije svega zato što je percepcija Drugog svjetskog rata na Balkanu, pa i na prostorima BiH drugačija nego u ostatku Evrope. Dok je Drugi svjetski rat u u Evropi već odavno historija, kod nas se još uvijek čini nezavršenim. U najgorem obliku nam se i ponovio, nakon sloma komunizma i dolaska demokratije, u ratnom požaru od 1992.–1995. godine. U političkom vokabularu i političkoj stvarnosti BiH kao da traje i danas, možda žešće i opasnije nego na drugim prostorima – kao i priča o fašizmu i antifašizmu…
teme
Islam i sekularizam
Enes Karić
(Predavanje održano 16. juna 2009. godine na Univerzitetu Paderborn, Sjeverna Vestfalija, Njemačka. Autor je imao nastup sa Tariqom Ramadanom, koji je održao predavanje o ‘’Islamu i vrijednostima prosvjetiteljstva). Dopustite mi da izrazim svoje zadovoljstvo i zahvalnost Univerzitetu u Paderbornu, i dr Klausu, na organiziranju ovog razgovora. Od ovog razgovora ima mnogo koristi, a posebno vrijednim u ovom našem susretu smatram samu priliku da razgovaramo o značenjima riječi, pojmova i termina kao što su ‘’islam u prošlosti i danas’’, “sekularizam” i “sekularno društvo” u prošlosti i danas, “sekularna država”, ‘’odnos islama i sekularizma’’, itd. Kao što ste već čuli, organizator ovog skupa predložio mi je ovu temu, dao joj je naslov ‘’islam i sekularizam’’.
Značaj formiranja Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine
Izet Mašić
U medicinskom rječniku (www medicinskirjecnik.com) termin Akademija medicinskih nauka ima opis pojma: vanuniverzitetska naučna ustanova za medicinska istraživanja. Zvanično postoji u nizu zemalja poput: Francuske, SAD, Švajcarske, Rusije itd. Ove institucije u našem okruženju formirane su u sklopu Sabora ljekara/liječnika u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji itd.
Između neofašizma i demokratije
Zlatko Dukić
O fašizmu i neofašizmu i o dubokom jazu između neofašizma i demokratije u ovom vremenu i na ovim prostorima, danas ne govori samo onaj ko je nemaran, neoprezan, naivan ili beznadežno neinformisan i površan. Svi ostali, dakle i mi, jednostavno imamo obavezu da o ovoj temi govorimo, da na opasnost od fašizma i neofašizma stalno ukazujemo i, naravno, da se protiv toga borimo svim dopuštenim, zakonskim sredstvima.
prošlost
Tambura sa dvije žice u narodnoj muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine
Jasmina Talam
U Bosni i Hercegovini egzistira veliki broj kordofonih instrumenata tipa dugovrate leute. U narodu su poznate pod zajedničkim imenom tambure. Jedna od njih je tambura sa dvije žice. Ovaj članak ima za cilj da pruži kratke informacije o tamburi sa dvije žice u Bosni i Hercegovini. Opisana je historijska pozadina i terminologija, a potom ergologija, materijal potreban za izgradnju i graditeljska praksa, dijelovi instrumenta, kao i uloga tambure i njeno razumijevanje u praksi narodnu glazbu.
Nastupanje jedinica Jugoslovenske armije i borbe sa ostacima ustaško-domobranskih (hrvatskih) i njemačkih snaga na pravcu Srnice – Doborovci – Gračanica, u proljeće 1945. godine
Omer Hamzić
Odlukom Vrhovnog štaba NOVJ, od 1. januara 1945. godine, formirana je Druga armija, u čiji sastav su ušle 17., 28., 23., 25., i 45. divizija kao i jedinice 3. korpusa. Planirajući završe operacije u ovom dijelu Bosne, Štab 2. armije je utvrdio zone dejstva podčinjenim divizijama. Tako je, polovinom januara, 23. srpska divizija NOVJ sa svojim brigadama – 9. 14. i 7., prebačena iz doline Spreče i sa Ozrena na širu prostoriju Gračanica – Brčko – Gradačac, sa zadatkom da očisti Ozren od četnika, da zauzme Gračanicu i nastavi gonjenje Hrvatskih i njemačkih snaga prema Doboju.
Gračanlije u oružanim snagama NDH i njemačkim legionarskim jedinicama 1941.-1945. i njihova stradanja
Edin Šaković
Ovaj tekst je napisan u povodu projekta istraživanja ukupnih bošnjačkih žrtava s područja općine Gračanica u Drugom svjetskom ratu, realiziranog od strane članova istraživačkog tima okupljenog oko “Gračaničkog glasnika”, uglavnom metodom ankete, obavijesnih razgovora i prikupljanjem svjedočanstava od očevidaca. S obzirom da su u dosad prikupljenom i obrađenom materijalu uočene dosta brojne pogreške i nesigurnosti u vezi sa pojedinim vojnim formacijama koje su tokom Drugog svjetskog rata djelovale na području Gračanice ili u kojima su se borili ljudi s područja Gračanice i njezine okoline, autor ovoga rada je odlučio da prezentira osnovne podatke o svim osovinskim vojnim formacijama u kojima su služili i Bošnjaci ovoga kraja, jer su upravo u vezi sa ovim formacijama i prisutne najveće greške – ne samo među istraživačima i ljudima uključenim u spomenuti projekt već i u dostupnoj literaturi. Stoga je i ovaj rad zamšljen kao svojevrstan priručnik kod prikupljanja i obrade podataka o poginulim ili nestalim Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu. Radi lakšeg snalaženja, rad je podijeljen prema pojedinim vojnim formacijama: na Domobranstvo, kao regularnu vojsku NDH, oružništvo, domobranske dobrovoljačke jedinice, jedinice Ustaške vojnice, ustaške milicije, te konačno – razne legionarske jedinice njemačkih oružanih snaga. Rad je napisan u konciznoj enciklopedijskoj formi, a na kraju je dat popis literature u kojoj se mogu naći detaljniji podaci.
građa
Molba gračaničkih uglednika Bosanskom saboru iz 1914. godine — za modernizaciju željeznice, za otvaranje srednje škole i ženske kaznione, te izgradnju vodovoda u Gračanici
Mina Kujović
Povodom stote godišnjice Bosanskog sabora, objavljujemo predstavku (molbu) uglednih građana, vijećnika Gradskog i Kotarskog vijeća u Gračanici, koju su, sa obrazloženjima, proslijedili Bosankom saboru, 21 (8) marta 1914. godine. Ovim dokumentima ilustrujemo, ne samo način komuniciranja između tadašnjih lokalnih struktura vlasti i Sabora, već ukazujemo i na aktuelne probleme, planove i želje tadašnjih gračaničkih uglednika, te njihove poglede na perspektive svoga zavičaja. U prvom dijelu ovog priloga donosimo osnovne podatke o načinu izbora i funkcionisanja Bosanskog sabora, a u drugom faksimile spomenutih dokumenata.
Predstavka skupine gračaničkih građana poglavniku Anti Paveliću iz rujna 1941. godine
Zlatko Hasanbegović
Povod za predstavku koju potpisuju Ratimir Gadža, Ibrahim Širbegović i Salih Džaferović je kratkotrajni upad srpskih ustanika, kasnije podijeljenih na četnike i partizane, u Gračanicu krajem kolovoza 1941. godine. Predstavka je važan izvor za razumijevanja prilika i odnosa u Gračanici u prvim mjesecima nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Dokument se donosi u cijelosti, nadopunjen bilješkama, uz poštovanje pravopisnih i stilskih osobitosti autora. Otklonjene su samo očigledne tiskarske pogrješke.
Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.- 1945.
Omer Hamzić, Edin Šaković
Navedeni podaci predstavljaju preliminarne rezultate istraživanja, podložne naknadnim dopunama i eventualnim korekcijama. U ovom broju Gračaničkog glasnika, donosimo prvi dio žrtvoslova, koji se odnosi na seoska naselja na području današnje općine Gračanica. U narednom broju planiramo objaviti drugi dio – podatke za grad Gračanicu sa Pribavom, koji su trenutno u fazi obrade, provjere i sređivanja.
“Vama zahvaljujući, Bosna i ovdje slobodu uživa” – spisak imena poginulih boraca/šehida i civilnih žrtava rata u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, 1992. – 1995. , na Centralnom spomen-obilježju u Gračanici
Priredio: Omer Hamzić
Nakon višegodišnje aktivnosti boračkih organizacija i nadležnih organa Općine Gračanica, te definitivnog izbora lokacije i provedene propisane procedure izbora idejnog rješenja, gradnja Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima/šehidima počela je 2009. godine (I faza) i nastavljena početkom aprila 2010. godine (II faza). Svečano otkrivanje ovog spomen-obilježja obavljeno je na Dan odbrane općine Gračanica, 25. 05. 2010. godine. Svečanosti su prisustvovali, pored članova porodica poginulih i bivši borci Armije BiH omladina i građani sa svih područja općine.
zavičaj
Povodom imenovanja novih ulica u Gračanici – prednost data toponimima i tradicionalnim nazivima
Omer Hamzić
U prošlosti, odluke i uredbe o nazivima ulica koje su donosile lokalne vlasti u Gračanici bile su zasnovane na različitim kriterijima. U periodu do 1945. godine, sporedne mahalske ulice zadržale su tradicionalne narodne nazive, dok su nazivi glavnih gradskih ulica odražavali službenu ideologiju vladajućeg režima. Tako je u vrijeme Austrougarske uprave glavna ulica nosila ime cara Franje Josipa, u vrijeme prve Jugoslavije važnije ulice nosile su imena članova dinastije Karađorđevića i znamenitih ličnosti iz srpske povijesti. Tako je glavna ulica u Gračanici nosila je ime Kralja Petra Karađorđevića-Oslobodioca, a kej s lijeve strane Sokoluše ime srpskog vojskovođe iz prvog svjetskog rata – vojvode Stepe Stepanovića, koji je 6. novembra 1918. sa svojim jedinicama prvi umarširao preko Drine u Bosnu i Hercegovinu.
Prilog istoriji bibliotekarstva u Gračanici
Fikret Konjić
Kada sam se prihvatio posla da napišem kratak historijat Narodne biblioteke “Dr. Mustafa Kamarić” od 1945. do 2010. godine, učinio sam to , prije svega, s namjerom da osvijetlim i od zaborava sačuvam jedan poduži period postojanja i rada ove ustanove, o kojem je napisano vrlo malo, može se reći skoro ništa. Smatrao sam da ustanova, kakva je Narodna biblioteka “Dr. Mustafa Kamarić”, iz mnogo razloga zaslužuje da se na jednom mjestu prikupe svi relevantni i dostupni podaci, a koji će nekim budućim istraživačima iz ove oblasti poslužiti kao polazna osnova i, nadam se, izvor podataka za neka još dublja i opsežnija istraživanja o radu ove značajne ustanove.
Likovi zavičaja: Adem Osmanbegović- od kotarskog predstojnika do komandanta partizanskog bataljona
Omer Hamzić
Među Muslimanima građanskog kruga Adem Osmanbegović je pripadao pokretu demokratskih, narodnooslobodilačkih i antifašističkih obilježja i ciljeva. Umjesto priklanjanja zagrebačkoj i beogradskoj desnici, čija je strategija planirala i podjelu BiH, asimilaciju ili progon Muslimana, oni se orijentišu prema progresivnim antifašističkim snagama tog vremena. Oni će odigrali odlučujuću ulogu da muslimanski narod zauzme časno mjesto u slamanju fašizma na ovim prostorima.
Na krilima demokratije: Osnivanje Stranke demokratske akcije na općini Gračanica
Rusmir Djedović
Zbog opće političke demokratizacije i u Bosni i Hercegovini se tokom 1990. godine uvodi višepartijski sistem i dolazi do formiranja različitih političkih stranaka. Jedna od njih je i Stranka demokratske akcije (SDA) koja se formira tokom marta i maja te godine. Ubrzo se osnivaju i ogranci te stranke po svim općinama u Bosni i Hercegovini. Pripreme za organizovanje općinskog ogranka SDA na općini Gračanica se vrše tokom maja i juna 1990. godine. Inicijativni odbor od 15 članova osnovan je 30. juna, a Osnivačka skupština Stranke održana 25. jula. Tokom juna, jula i avgusta Izvršni odbor SDA Gračanice i rukovodstva dvadesetak mjesnih ogranaka pokreću brojne političke i organizacione aktivnosti na ustrojavanju stranke. Od septembra 1990. uključuju se u predizbornu kampanju za višestranačke izbore, koji su održani 18. novembra 1990. godine.
riječ
Sedam pjesama i jedna priča
Šejla Šehabović
Lost in translation
Najbolje šutim
u gradskom prijevozu
dok autobus klizi
kraljevskom švedskom cestom
iz Uddevalle u Torp.
Četverogodišnje Arapče
zatrčava se svijetu između nogu
cima nas za rukave
i halače na sav glas.
Ovdje sva djeca moraju sjesti.
Ne ustaje se starijima.
Vjerovatnije je da će se pri kočenju
srušiti neko od metar
nego da će klecnuti koljeno starcu.
Logično.
Tariq!
viče majka
Zatim joj dodije i stane kucati sms.
Svi trpe derište.
Na djecu se tu ne galami,
a trebalo bi,
želim nekome reći,
no ne znam jezik
i nemam kome….
Rat, red i rod u zbirci priča “Priče, ženski rod, množina” Šejle Šehabović
Alan Pejković
Već je postalo navika da sve što bosanska spisateljica Šejla Šehabović napiše bude ovjenčano nekom književnom nagradom. Tako je i njena najnovija knjiga Priče- ženski rod, množina, u izdanju banjalučkih Nezavisnih novina, rezultat pobjede Šehabovićeve na konkursu Nezavisnih novina za Priču godine. Nakon izdavanja, knjiga je također dobila godišnju nagradu Udruženja pisaca Tuzlanskog kantona. Na sličan način kao i u njenoj prošloj zbirci priča Car Trojan ima kozije uši, Šehabovićeva vrlo često, i nadasve vrlo uspješno, barata sa mladim naratoricama koje dobijaju daleko veću dubinu i kompleksnost nego u prethodnoj knjizi. Razmišljanja su ovdje suptilnija i nijansiranija, ironija dobija nove nijanse, autorica se kreće sve slobodnije u svojim rodnim orbitama. Ovdje se, kroz dječju ili pubertetsku, ali nimalo jednodimenzionalno naivnu prizmu, tretiraju posljedice rata, apsurdi života van domovine, pubertetska prijateljstva za koja mislimo da se nikad neće završiti. I u većini priča, rodnih vinjeta, caruje rat kao zlokobni pauk iz mreže naših sjećanja. Sheloba jedne generacije koja je u ratu prerasla Tolkiena jer je morala odrasti na jedan potpuno drugačiji način. Mnogo brži način.
Osvrti, prikazi i recenzije
Enver Imamović, O sarajevskoj hagadi, Sarajevo: Art 7, 2009. (Edin Šaković)
O Sarajevskoj hagadi, sefardskom iluminiranom manuskriptu iz XIV. stoljeća, u proteklih stotinu i više godina se puno toga pisalo – o pitanju njenog nastanka, autorima, sadržaju, iluminacijama, ali isto tako i o uzbudljivoj sudbini tog rukopisa. Cjelokupna priča o Hagadi nedavno se pojavila uobličena i objedinjena u kraću sintezu prof. dr. Envera Imamovića, istaknutog bosansko-hercegovačkog arheologa i historičara, te dugogodišnjeg istraživača kulturne historije Bosne i Hercegovine.
Saznanja, Časopis za historiju, br. 3. Društvo historičara Tuzla i Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2009. (Nermina Halilović)
Ovaj broj je, gotovo, u cijelosti posvećen Naučnom skupu “Sto godina od aneksije Bosne i Hercegovine”, održanom 7. i 8. jula 2008. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u okviru trinaeste po redu manifestacije “Ljetni univerzitet”. U njemu su objavljeni svi autorizirani prilozi sa tog skupa, kao i još dva priloga, koji se ne odnose na taj skup.
Josip Senjak, 110 godina župe Doboj (1896. – 2006.) – Littera scripta manet, Rimokatolička župa Presvetog Srca Isusova Doboj, 2009. (Omer Hamzić)
Kao svojevrsna spomenica, ova knjiga izašla je povodom obilježavanja 110. obljetnice Katoličke župe Doboj. Kao što sugeriše i latinska izreka iz naslova knjige, ovdje se o povijesti govori “kao svjedoku vremena, svjetlu istine, životu pamćenja, učiteljici života i glasnici starine”. U nju je priređivač prenio samo ono “što je zapisano u arhivima, kronikama i publikacijama”. Zato s ie ne smatra autorom ove knjige. “Njeni autori su 15 dobojskih župnika, 20 kapelana i pastoralnih suradnika, preko 40 časnih sestara, tisuće župljana koji su živjeli i žive u njenih 110 godina, kao i oni koji su s njima živjeli i pomagali im. Ili odmagali. Moja je uloga bila sve to nekako posložiti, odabrati ono što sam smatrao značajnim i zanimljivim za njih, za nas i za one koji dolaze, a sve s ciljem oteti našu povijest zaboravu.” Radeći na ovoj knjizi, dakle, autor se nije upuštao u dublje komentare i procjene. Pustio je da spisi i dokumenti sami govore i svjedoče. Ostavio je čitaocu da u njima otkriva i prepoznaje istinu.
Hajrija Bećirović, Sjećanja (autobiografski zapisi), BZK “Preporod” Gračanica, 2010. (Mevlida Đuvić)
Krenemo li od simboličkog i ujedno referentnog naziva knjige Hajrije Bećirovića “Sjećanja” već smo na tragu njenog primarnog obilježja, a to je nastojanje da se u govoru sjećanja, postojanosti pisma i toplini obraćanja drugome, savlada i nadgovori nemoć viđenja. Budući da je ova knjiga sjećanja koncipirana kao autobiografski tekst, uključivanje biografske reference o autorovom sljepilu nužno je i opravdano usljed činjenice da su jezik i stil knjige obilježeni tom okolnošću.
Senahid Kahrimanović, Kako doživjeti stotu – i pritom, radovati se životu, BZK “Preporod” Gračanica 2009. (Omer Hamzić)
Nakon knjige sjećanja i autobiografskih svjedočenja o ratnim događajima u rodnom Stjepan Polju pod naslovom “Moja zona odgovornosti” (2008.), u kojima je sudjelovao kao neposredan akter, ovaj autor se pojavljuje sa knjigom sasvim druge tematike, uslovno rečeno medicinske, u kojoj je pokušao dati odgovor na sasvim ozbiljno i teško pitanje iz njenog naslova. Iako su tematski potpuno različite, ove dvije knjige, ipak imaju nešto zajedničko. I jedna i druga baziraju se na autorovim iskustvima u borbi za život dostojan čovjeka. Prva, bukvalno u ratu za Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), a druga u borbi za ozdravljenje vlastitog duha i tijela. Mada se radi o sasvim različitim situacijama i u jednom i u drugom ratovanju (slučaju), autor primjenjuje iste provjerene metode: beskrajno strpljenje, upornost, sabur, optimizam…
Nuraga Softić, Mozaik umjetničke fotografije i poezije, BZK “Preporod”, Općinsko društvo Banovići, 2006. (Omer Hamzić)
U ovoj nevelikoj knjizi, lijepo i bogato opremljenoj fotografijama autora, možemo pročitati osebujne stihove “na narodnu kajdu”, u prepoznatljivom duhu bosanskih običaja i banovićkog krajolika, u kojem dominira ljepota prirode i zdrave seoske žene. Tu ljepotu autor je nastojao “uslikati” foto-aparatom i stihom i izraziti svoj osjećaj i svoj doživljaj, ponekad nevješto, ali uvijek iskreno. U postupku “stihovanja” nije se daleko odmakao od narodne pjesmarice, što mu svakako pristaje, uz slike ljepotica obučenih u narodnu nošnju, koje pucaju od zdravlja i snage–prirodne, autentične, nenašminkane. Toj ljepoti pjesnik nije mogao odoljeti. Što nije uspio izraziti stihom, pokušavao je nadomjestiti fotografijom, uvijek uspješno. Njegovi stihovi “Ti si mila/ ko pupoljak ruše/ a ja sam ti strčak karanfila/ što smo skupa/ na ovome svijetu?/ Sudbina je tako učinila… kao da su pisani za pjevanje iz šargiju, čijim nas kucanjem pjesnik dočekuje i uvodi u svoj “album-pjesmaricu”… ko na neki seoski dernek.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 29. 10. 2009. do 25.05.2010.
Omer Hamzić
02. 12. 2009.
Održana 13. sjednica Općinskog Vijeća: odluka o cijenama toplotne energije – neprincipijelan stav vijećnika SDA
Dnevni red sjednice je ukupno sadržavao 13 tačaka, a najviše se raspravljalo o Odluci o obavljanju volonterskog rada nezaposlenih osoba visoke stručne spreme sa područja Općine Gračanica u pravnim subjektima iz javnog i privatnog sektora i o Odluci o cijenama toplotne energije, troškovima priključka na toplovod i mjerenja toplote, koju isporučuje preduzeće “Eko-toplane” d.o.o. Gračanica. Zanimljiva je bila i Informaciju o stanju i zaštiti građana od neeksplodiranih i minskoeksplozivnih sredstava na području Općine Gračanica u 2009. godini. Odluku o obavljanju volonterskog rada u principu,prihvatili su vijećnici svih stranaka, čime je potvrđeno učešće općine u programu zapošljavanja mladih osoba sa VSS u visini o cca 100.000 KM. Kada je došla na red Odluka o utvrđivanju cijena toplotne energije, vijećnike SDA, po ko zna koji put interesovala je vlasnička struktura preduzeća…
dodatak
Predstavljamo vam: doktori nauka s područja Gračanice
Prof. dr. Izet Mašić, Evaluacija kompjuteriziranog informacijskog sistema primarne medicinske zaštite (Sažetak doktorske disertacije)
Primarna medicinska zaštita (PMZ), koju osigurava ljekar opće prakse sa svojim timom, kao jedan od podsistema zdravstvene djelatnosti, pokazuje, vjerovatno, najveći interes za uvođenje kompjuteriziranih informacijskih sistema. Jedan od glavnih razloga za to je činjenica da postojeći zdravstveno-statistički sistem karakteriziraju brojni nedostaci (netačnost u vođenju evidencija, neažuran protok informacija, nedostatak povratnih informacija itd.). Pored mnoštva limitirajućih faktora koji onemogućavaju uvođenje kompjuteriziranih informacijskih sistema u segmente zdravstvene djelatnosti, pa i PZZ, odnosno PMZ, najznačajniji je nedostatak finansijskih sredstava, te brojne predrasude ljekara i ostalih zdravstvenih radnika.
Glosar novih autora
Zlatko Hasanbegović, doktor znanosti, rođen u Zagrebu 1973. gdje je stekao osnovnu i srednju naobrazbu, te završio studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao (Muslimanska zajednica u Zagrebu 1918.-1945.) i doktorirao (Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Jugoslavije 1929.-1941.) Autor je knjige Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, objavljene 2007. u nakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Medžlisa Islamske zajednice Zagreb. Radi kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Po majčinoj strani je povezan s Gračanicom i unuk je istaknutog gračaničkog građanina Sabrije Prohića.
