The 100th anniversary of the First World War – A view from the divided (Dayton) Bosnia and Herzegovina
Doc. dr. Omer Hamzić

“The Bosnian spring” – Two-three months later
Zlatko Dukić, knjiž.

The February protests: A bleak picture of the Bosniac society today
Edin Šaković, prof.

The Sarajevo assassination – the spark which ignited the world
Prof. dr. Zijad Šehić

Life in the background of the Great War: some measures of the regime in Bosnia and Herzegovina (1915 – 1918)
Mina Kujović, prof.

Court proceedings in civil courts: reactions on the Sarajevo assassination
Benjamina Londrc, dipl. iur.

War invalids from the Gračanica area (1914-1918)
Edin Šaković, prof.

The Sarajevo assassination and the First World War in the funds and collections of the National Archive of Bosnia and Herzegovina
Mina Kujović, prof.

Fragments of the unpublished “Notes” of Mihail Hadžistević about the days as a hostage and after that, in prison under the accusation of “high treason” 1914-1916.
Dr. Vojin Hadžistević

From old photo albums of Gračanica: Several photographs of the First World War

Hadži Avdaga Prohić (1872 – 1939) – Fullness of a time
Rejhan Prohić

The population of Gračanica in the light of the newest census data
Mr. sc. Damir Džafić

Fragments from the sports history of Gračanica: The contact of top
sport aces with athletes and sport workers of Gračanica
Emir Tihić

Homeland characters: Ekrem Durić from the 1st Proleterian division
Doc. dr. Omer Hamzić

An episode from 1918: Supressing the transgression of
Islamic moral regulations in Gračanica
Edin Šaković, prof.

Everyday life in Bosnia and Herzegovina on the photos of Františeko Franjo Topić – a few years before the onset of World War I
Mr. sc. Lebiba Džeko

Some historical notes on the novella “K. und K. goveda” by Hasan Kikić
Edin Šaković, prof., dr. sc. Omer Hamzić

From the pages of the book of recollections of Pero Blašković:
The tale of the Third Bosnian and Herzegovinian regiment in the Great War
Sadik Šehić

The museum setting “Sarajevo 1878. – 1918.”
Mevlida Serdarević, dipl. iur.

The native-music band “Đemići” from Tutnjevac near Srebrenik
Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. sc. Abdullah Arifović

Reviews, surveys and critiques

Pages from the Gračanica calendar (November 2013. – May 2014.)
Doc. dr. Omer Hamzić

Appendix
For the “Gračanički glasnik” this promotion is more than a promotion
Doc. dr. Omer Hamzić

About the statecraft activity of Alija Izetbegović in complex international circumstances
Mr. sc. Emir Hadžikadunić

“Izetbegovic’s inheritance and his political and national philosophy are not just historical symbols but a concrete guide…”
Prof. dr. Zlatko Hasanbegović

Glossary of new authors

povodom

Povodom stote godišnjice Prvog svjetskog rata – jedan pogled iz podijeljene (dejtonske) Bosne i Hercegovine

Doc. dr. Omer Hamzić

GG37 KORICE3Atentat u Sarajevu, 1914. godine, njegovi uzroci i posljedice, te Prvi svjetski rat u cjelini–i danas pobuđuju istu pažnju i “proizvode” različite percepcije i poglede sa istih pozicija i suprotstavljenih “rovova” nekad zaraćenih strana kao i u vrijeme ili neposredno poslije tih velikih historijskih događaja, što bi rekli historičari – dugog trajanja. Pitanje osude ili krivice za taj rat nikada se nije ni postavilo isključivo kao pitanje ili problem historije kao nauke, već je uvijek “zamagljivano” velikim ili malim, svjetskim, evropskim ili lokalnim nacionalnim politikama…Ni stotinu godina kasnije mnogi historijski vjetrovi koji su pustošili ovim prostorima, uključujući još jedan mnogo gori svjetski rat i krvavi raspad socijalističke Jugoslavije, krajem 20. stoljeća – nisu odagnali te magle i magluštine, već naprotiv – navukli su još više tame i pomrčine u kojoj se teško raspoznaje šta je historijska istina, a šta historijska laž. Sarajevski atentat i danas služi za raspirivanje novih razmirica i sporova, na Balkanu i prostoru bivše Jugoslavije, posebno. Svako nastupa sa svojih nacionalnih i političkih pozicija, najčešće sa manjkom historijskih činjenica i viškom pomiješanih stereotipa i emocija. Odveć pregrijane polemike oko povoda i uzroka Prvog svjetskog rata nailaze na poseban odjek u jednom duboko podijeljenom društvu kakvo je bosansko.

PDF članka

teme

“Bosansko proljeće” – dva-tri mjeseca kasnije

Zlatko Dukić, knjiž. 

(ILI: Kako su tvorci i učesnici “bosanskog proljeća” s početka ovogodišnjeg februara, ipak mnogo bolje znali protiv koga i čega su, nego za šta su i kako će to ostvariti – pa je rezultat više nego mršav, vidljiv samo u smjeni bivše Vlade Tuzlanskog kantona i izboru nove, tvrdi se ekspertske, dok je u svim drugim slučajevima – Sarajevo, Zenica, Mostar, Bihać itd. – sve ostalo po starom, čak su mete nezadovoljstva, oličene u političkim i stranačkim elitama od lokalnog do najvišeg nivoa, ojačale, prestrojile se i, praktično, iz cijele gužve izašle neokrznute, pa mirnije čekaju izborni oktobar)

PDF članka

Februarske demonstracije: sumorna slika bošnjačkog društva danas

Edin Šaković, prof.

U trenutku dok ovo pišem, navršavaju se skoro tri puna mjeseca od nasilnih demonstracija koje su potresle poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu. O samim demonstracijama, njihovim uzrocima, povodima, značenju i mogućim posljedicama – o svemu tome se nadugačko i naširoko pisalo i javno govorilo, sa različitih aspekata i iz različitih perspektiva. Ipak, u najvećem broju slučajeva, demonstracije se promatraju kao socijalni bunt, izraz nezadovoljstva građana stanjem u zemlji, štaviše – kao nekakva “narodna revolucija”. Ocjenjuju se pozitivnim, a svaki pokušaj da se ta dešavanja sagledaju iz nešto drugačijeg kuta, možda malo dublje u pogledu uzroka i posljedica, doživljava se politički nekorektnim. Ništa čudno, jer našim javnim prostorom dominiraju samoproklamirani borci za socijalna prava, različiti salonski revolucionari, wannabe-ljevičari i liberali svih mogućih pravaca i frakcija, u biti postkomunistička društvena elita transformirana od nekadašnje komunističke, koja je već odavno ostvarila ono što talijanski marksistički filozof Antonio Gramsci naziva kulturnom hegemonijom, određujući sistem vrijednosti i poželjne ideje i norme.

PDF članka

prošlost

Sarajevski atentat – varnica koja je zapalila svijet

Prof. dr. Zijad Šehić

U članku autor razmatra historijske pretpostavke Sarajevskog atentata, stavljajući u središte razmatranja procese koji su imali ključnu ulogu na političku scenu Jugoistočne Evrope. Posebnu pažnju autor je posvetio kontekstu međunarodne diplomatije, javnom i tajnom aspektu nacionalnih težnji, te metodama njihove realizacije. Značajna pažnja je posvećena posljedicama atentata, kao i njegovoj percepciji u jugoslavenskoj državi i nakon njenog raspada.

PDF članka

Život u pozadini velikog rata: neke mjere režima u Bosni i Hercegovini (1915. – 1918.)

Mina Kujović, prof.

ako su u periodu Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.) velika ratna bojišta bila van granica Bosne i Hercegovine, ipak su ratne prilike u zemlji obilježene golemim ljudskim i materijalnim gubicima i štetama. Treća i četvrta ratna godina najviše su zapamćene po velikoj gladi koja je uslijedila zbog posustale ratne privrede, sušnih godina i velikih špekulacija oko raspodjela životnih namirnica stanovništvu. Od gadi su najviše umirale starije osobe i djeca do 10 godina starosti. Prema instrukcijama iz Beča, predstavnici državne uprave su nastojali koliko-toliko olakšati i ublažiti svakodnevne tegobe, poduzimajući određene mjere putem svojih posebnih ureda u unutrašnjosti zemlje. Neke od tih mjera imale su veliki odjek u narodu, ali nisu bitno poboljšale opće prilike u zemlji. Za ilustraciju tog stanja, u ovom prilogu opširnije govorimo o organiziranju raspodjele raspoloživih živežnih namirnica i drugih deficitarnih roba stanovništvu putem novoosnovanih vladinih ureda, zatim o organiziranom zbrinjavanju, odnosno izmještanju djece iz Bosne na prehranu i zimovanje u Slavoniju i o jednoj žalbi zbog mahinacija oko otkupa bakrenog posuđa koja je naišla na poseban “odjek” u Vladi.

PDF članka

Sudski procesi pred civilnim sudovima: reakcije na Sarajevski atentat

Benjamina Londrc, dipl. iur.

Tumačenja Sarajevskog atentata kroz jedno stoljeće odvijala su se iz različitih uglova. Bez obzira da li je to bilo tumačenje historičara, pravnika ili naučnika nekog drugog profila, prizvuk politike i planova velikih sila sa kojima su događaji u Bosni i Hercegovini neumitno povezani, uvijek je bio okvir sagledavanja u tim radovima. U ovom prilogu predstavljeni su sudski postupci kod civilnih sudova, vođeni protiv građana Bosne i Hercegovine optuživanih za reakcije i činidbe kojima su iskazivali svoje mišljenje o Atentatu. Cilj autora je da se, bez namjere da se Sarajevski atentat objašnjava, tumači ili kategoriše na neki način, obradom ovih do sada neobjavljenih dokumenata, stvori slika o pravnom sistemu Monarhije, tj. pravnom položaju bh građana, te da se prikaže atmosfera nakon Atentata, kroz doživljaje i reakcije ljudi u više gradova u Bosni i Hercegovini. Od 636 slučajeva koji su se vodili pred okružnim i vojnim sudovima, ovdje je obrađen 81. Razvrstani su prema sjedištima okružnih i vojnih sudova, dok su rezultati predstavljeni u sistematizaciji prema članovima Uredbe zemaljskog poglavara za Bosnu i Hercegovinu i vojnog inspektora u Sarajevu o krivično-vojnoj nadležnosti u civilnim postupcima od 26. jula 1914.

PDF članka

Ratni invalidi sa gračaničkog područja (1914.-1918.)

Edin Šaković, prof.

Ljudski gubici i stradanja u vrijeme Prvog svjetskog rata na širem području Gračanice i njene okoline slabo su istraženi i proučeni, a većina izvora je izgubljena ili teško dostupna. Do sada je objavljen svega jedan djelomičan popis poginulih vojnika iz Gračanice, na osnovu podataka iz jedne stare matične knjige umrlih, sačuvane u Medžlisu Islamske zajednice Gračanica. Matična knjiga se odnosi samo na muslimansko stanovništvo i na uže područje grada, odnosno područje nekadašnjeg gračaničkog džemata, a podaci o poginulim vojnicima u nju su upisivani na osnovu dopisa primljenih od nadležnih vojnih organa; imam-matičar je u rubriku “Uzrok smrti” upisivao “poginuo u ratu” ili “umro u vojsci”, uz broj dopisa, a ponegdje je dodavao i mjesto smrti, npr. “16. špitalj” (špitalj = vojna bolnica) i sl. U spomenutoj matičnoj knjizi umrlih upisano je ukupno 46 Gračanlija muslimanske vjere koji su poginuli ili umrli kao vojnici. Nema sumnje, kada se pridoda seosko područje ondašnjeg gračaničkog kotara, taj broj je bio osjetno veći.

PDF članka

građa

Sarajevski atentat i Prvi svjetski rat u fondovima i zbirkama arhiva Bosne i Hercegovine

Mina Kujović, prof.

Ubistvo austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegove supruge 28. juna 1914. godine, u historiji poznato kao Sarajevski atentat, poslužio je kao povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. U prilogu donosimo pregled arhivske građe koja se odnosi na događanja u Sarajevu u junu i julu 1914. godine i na ratna dešavanja koja su nakon toga uslijedila, a koja se čuva, odnosno koja je čuvana u Arhivu Bosne i Hercegovine.

PDF članka

Fragmenti iz neobjavljenih “Bilješki” Mihaila Hadžistevića o danima u taocima, a potom u zatvoru pod optužbom za “veleizdaju” 1914-1916.

Dr. Vojin Hadžistević

U ovom broju “Gračaničkog glasnika” prenosimo dijelove iz dnevničko-memoraskog djela Mihajla Hadžistevića iz Gračanice, koji je u vrijeme Prvog svjetskog rata hapšen i suđen u poznatom Veleizdajničkom procesu u Banja Luci, 1915. i 1916. godine. Njih je, pod gornjim naslovom, priredio dr. Vojin Hadžistević, jedan od Mihailovih potomaka, dugogodišnji djelatnik Instituta društvenih nauka u Beogradu, te ih izložio na međunarodnom naučnom skupu posvećenom Veleizdajničkom procesu, održanom u Banja Luci od 25. do 27. IX. 1986. godine. To izlaganje je naredne godine objavljeno u posebnom zborniku. Uz obimne izvode memoarsko-dnevničkih zapisa Mihaila Hadžistevića, priređivač dr. Vojin Hadžistević je napisao uvodne napomene, te Bilješku o autoru “Bilješki”, odnosno biografiju Mihaila Hadžistevića.

PDF članka

Iz starih gračaničkih albuma: nekoliko fotografija iz Prvog svjetskog rata

U ovom broju “Gračaničkog glasnika”, posvećenom obilježavanju stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, objavljujemo i nekoliko starih fotografija koje potiču iz razdoblja 1914.-1918. godina.

PDF članka

zavičaj

Hadži Avdaga Prohić (1872.-1939.) – rizaluk jednog vremena

Rejhan Prohić

Ubistvo austrougarskog prestolonasljednika nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove supruge 28. juna 1914. godine bilo je vrhunac djelovanja velikosrpskih nacionalista u Bosni i Hercegovini protiv austrougarske vlasti. Taj događaj je pokrenuo lavinu nezadovoljstva i antisrpskih osjećaja, a nakon objave rata Srbiji (mjesec dana kasnije) Srbi su kao sumnjiv i nepouzdan element izloženi državnoj represiji. To je, svakako, imalo odraza i u Gračanici, gdje je veći broj uglednijih Srba hapšen i odvođen u taoce, a neki su kasnije, zbog svog ranijeg nacionalističkog djelovanja, izvođeni i pred sud. U to vrijeme vlasti su strahovale i od većih pobuna domaćeg srpskog stanovništva, što je potaknulo nastanak mjesnih milicija nazvanih Shutzkorps, u narodu poznatijih kao šuckor ili šuckori. U nekim dijelovima naše zemlje šuckori su učestvovali i u represiji protiv Srba, zbog čega je ova formacija poslije rata, u novoj državi u kojoj su Srbi ostvarivali dominaciju, došla na veoma loš glas. Ipak, u šuckoru je bilo uglednijih i poštenih ljudi, koji su u tim vremenima očuvali ljudskost i obraz, pomažući nevine i štiteći ih od progona. Jedan od takvih je bio i Avdaga Prohić, poznati gračanički trgovac, koji je svojim djelovanjem u privrednom, političkom, društvenom i javnom životu ostavio značajnog traga u historiji Gračanice u prvoj polovini 20. vijeka.

PDF članka

Stanovništvo Gračanice u svjetlu najnovijih popisnih podataka

Mr. sc. Damir Džafić

U radu su, temeljem preliminarnih rezultata popisa, analizirana neka od obilježja stanovništva općine Gračanica 2013. godine (broj stanovnika, broj i prosječna veličina domaćinstava), te je izvršena komparacija sa popisnim podacima iz 1991. godine, kao i komparacija sa drugim područjima BiH.

PDF članka

Fragmenti iz historije gračaničkog sporta: vrhunski sportski asovi u kontaktima sa sportistima i sportskim radnicima Gračanice

Emir Tihić

Gračanica, relativno manji grad u Bosni i Hercegovini, ima dugu i uspješnu tradiciju u mnogim oblastima života: nauci, kulturi, maloj privredi i sportu. Dala je mnogo značajnih ličnosti – privrednika, inženjera, doktora nauka, umjetnika i drugih koji su postizali natprosječne rezultate u svojim zanimanjima i strukama. Ipak, moramo biti objektivni, pa istaći da su najveći doprinos u popularizaciji Gračanice u Bosni i Hercegovini, bivšoj državi Jugoslaviji i u mnogim gradovima Evrope dali sportisti ovoga grada. Sportski klubovi Gračanice plasirali su se u najviši rang takmičenja na nivou drugih saveznih liga u bivšoj državi Jugoslaviji i u premijer lige u državi Bosni i Hercegovini. Najuspješniji sportisti Gračanice nastupali su u većim klubovima, ali je činjenica da su mnogi imali priliku da igraju sportske susrete u Gračanici ili van Gračanice sa ekipama u kojima su nastupali vrhunski svjetski asovi, osvajači medalja sa svjetskih. evropskih i olimpijskih igara.

PDF članka

Likovi zavičaja: Ekrem Durić iz Prve proleterske

Doc. dr. Omer Hamzić

Bio je među prvim bosanskim muslimanima koji su stupili u redove Prve proleterske brigade, nepuna tri mjeseca nakon njenog formiranja, “u malom bosanskom gradiću Rudom, 22. decembra, 1941. godine”. Kao osnovci iz generacije pedesetih (dakako, onog vijeka) taj smo datum slavili kao Dan armije, s “titovkama” na glavi, s pionirskim maramama oko vrata i s ushićenjem u srcu, deklamujući: “Stupaj, slavne zastave razvij, ponosna čelična zbita…” U tom đačkom stroju, kao “pioniri maleni”, mi smo bili “vojska prava” i čvrsto vjerovali da smo Titovi, a Tito naš… U jednoj od takvih prigoda, s početka šezdesetih, čini mi se da je bio Dan armije, prvi puta sam vidio Ekrema Durića u uniformi visokog oficira JNA… Mi smo već puno znali o Prvoj proleterskoj… partizanskoj legendi…iz udžbenika, filmova, stripova, ali prvi puta nam se tada ukazala prilika da vidimo i razgovaramo sa jednim proleterom “uživo” i to–iz našeg grada. S divljenjem, otvorenih usta gutali smo svaku njegovu riječ… Nije to šala. Njega i njegove drugove u partizane je primio lično vrhovni komandant Josip Broz Tito… Mnogo puta kasnije, u drugačijim prigodama i sasvim drugim okolnostima, susretao sam se sa Ekremom Durićem i mnogo puta slušao tu istu priču… Nekad u opširnijoj, nekad u skraćenoj verziji. Meni je ipak najbolja bila ona koju sam prvi put slušao dalekih šezdesetih, s pionirskom maramom oko vrata, kao đak Osnovne škole “Mitar Trifunović – Učo” (sada je to Druga osnovna škola) u Gračanici…

PDF članka

Jedna epizoda iz 1918. godine: suzbijanje kršenja islamskih moralnih propisa u Gračanici

Edin Šaković, prof.

Na osnovu dokumenata Kotarskog vakufskog povjerenstva Gračanica u radu se govori o djelovanju “Odbora za čuvanje morala u islamskom elementu”, formiranog na osnovu okružnice reisu-l-uleme u proljeće 1918. godine. Osobe koje su javno kršile islamske moralne propise i na taj način, kako stoji u dokumentima, uznemiravale ostale muslimane i izazivali njihovo ogorčenje, prijavljivane su organima Islamske zajednice, koje su od vlasti tražili da se prijestupnici kazne. Sve navedeno je potrebno promotriti i u kontekstu završnice Prvog svjetskog rata, kada je uslijed ratnih nedaća i krize i osjetljivost na slične postupke vjerovatno bila znatno veća nego inače.

PDF članka

riječ

Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini na fotografijama Františeka Franje Topiča – nekoliko godina prije početka Prvog svjetskog rata

Mr. sc. Lebiba Džeko

O svakodnevnom životu ljudi u Bosni i Hercegovini na početku XX stoljeća postoje brojna svjedočanstva. Bilo da je riječ o putopisima velikog broja putopisaca koji su opisivali život ljudi i izgled zemlje ili brojnim naučnim i stručnim radovima koji se odnose na gotovo sve aspekte života ljudi na ovom područiju, mi danas raspolažemo velikim brojem podataka o tome kako se živjelo u Bosni i Hercegovini neposredno prije početka Prvog svjetskog rata. Veoma značajna svjedočanstva o vremenu i ljudima dobili smo i uvidom u izvjestan broj fotografija koje su snimljene početkom XX stoljeća u Bosni i Hercegovini. Velika kolekcija fotografija na staklenim negativima, oko 5000 komada, koje su nastale u XIX i početkom XX stoljeća danas se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine i to u Odjeljenju za etnologiju, Odjeljenju za arheologiju i Odjeljenju za prirodne nauke. Fotografije su tematski podijeljene i na njima su predstavljene različite teme od arheoloških lokaliteta, do ljudi u svakodnevnom životu, njihovih nošnji, običaja i sl. Često se kaže da fotografija može nekada dati više podataka od riječi, u što smo se mogli uvjeriti mnogo puta razgledajući stare i požutjele fotografije na raznim izložbama ili privatnim kolekcijama.

PDF članka

Neke historijske bilješke uz pripovijetku “K. und K. goveda” Hasana Kikića

Edin Šaković, prof., dr. sc. Omer Hamzić

Zbirka priča “Provincija u pozadini” umjetnički je najuspjelije djelo u kratkoj, ali plodnoj književnoj biografiji Hasana Kikića, predstavnika mlađe generacije društveno angažiranih književnika u razdoblju između dva svjetska rata i jednog od najvećih talenata među bošnjačkim piscima tog doba. Unutar ove zbirke, pak, najuspjelijom se smatra pripovijetka “K. und K. goveda”, zasnovana na autobiografskim elementima, odnosno iskustvu samog autora i doživljajima iz njegova djetinjstva. U njoj Kikić pripovijeda o skupini dječaka iz siromašnih porodica, koji su od vlasti “mobilisani” da gone rekvirirana goveda iz Gradačca u neimenovani vojni logor, 49 kilometara daleko. Radnja pripovijetke započinje u jesen 1917. godine i traje sve do kraja rata, dakle odvija se u vrijeme kada su se glad, neimaština, bijeda i druge posljedice Prvog svjetskog rata u Bosni i Hercegovini, toj “provinciji u pozadini”, najviše osjećale.

PDF članka

Sa stranica knjige sjećanja generala Pere Blaškovića: priča o Trećoj bosasansko-hercegovačkoj regimenti u Velikom ratu

Sadik Šehić

Prošlo je skoro cijelo stoljeće od izlaska iz štampe brošure “BH-3”, izdavač regimenta austrougarske vojske BH-3 (izašla 1917. godine), autora Pere Blaškovića, prvog komandanta BH-3 regimente, carskog i kraljevskog kapetana rodom iz Karlovca, a poslije rata pojavit će se i druga knjiga, pod naslovom “Sa Bošnjacima u svjetskom ratu” (štampana 1939. godine u Beogradu). Obje ove knjige su u tuzlanskom kraju i Bosni i Hercegovini svojevremeno pobudile veliko zanimanje. To su djela posvećena životu i sudbinama Bošnjaka ratnika koji su učestvovali u mnogim bitkama za vrijeme Prvog svjetskog rata pod zastavom Austro-Ugarske Monarhije. Njihov autor je rat proveo, uglavnom, na bojišnici, za razliku od mnogih oficira svoga ranga, pa je lično preživio njegove strahote i besmisao, o čemu je najviše i pisao u svojim knjigama. Inače, nosilac je više ratnih odlikovanja Monarhije. Osim vlastitih ratnih bilješki, bio je u posjedu službenih dnevnika i drugih dokumenata koji su mu poslužili kao građa za pisanje spomenutih knjiga, koje se danas mogu naći samo kod rijetkih pojedinaca ili u malom broju biblioteka kao rariteti.

PDF članka

Muzejska postavka “Sarajevo 1878. -1918.”

Mevlida Serdarević, dipl. iur.

U radu se obrađuje način realizacije nove izložbene postavke depandansa Muzeja Sarajeva nazvane “Sarajevo 1878. – 1918.”, kao nastavka nekadašnjeg Muzeja “Mlade Bosne”. U njoj se daje prikaz ne samo Sarajevskog atentata, već i novih društvenih, političkih i kulturnih kretanja tokom austrougarske uprave. Diskretno se ukazuje i na postepene promjene u prihvatanju i percepciji nove vlasti od strane domaćeg stanovništva. Uz osnovne podatke o sadržaju te nove postavke, u prilogu su obrazloženi i osnovni principi na kojima je zasnovan njen koncept.

PDF članka

Izvorna grupa Đemići iz Tutnjevca kod Srebrenika

Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. sc. Abdullah Arifović

Područje Srebrenika jedno je od tradicionalnih središta razvoja izvorne muzike sjeveroistočne Bosne. Jedna od najvažnijih izvornih grupa sa tog područja su Đemići iz Tutnjevca. Muzička i pjevačka tradicija tutnjevačke porodice Aljića, u narodu zvanih Đemići, od Drugog svjetskog rata je artikulisana kroz izvornu grupu Đemići. Činili su je braća Ađul i Sejdo Aljić, kojima se nešto kasnije priključuje Sejdin sin Halil. Svoju gramofonsku ploču sa izvornom muzikom grupa Đemići snima 1971. godine, odmah poslije najstarijih ploča ove vrste tradicionalne muzike sjeveroistočne Bosne. Porodična tradicija izvođenja izvorne muzike je nastavljena sve do najnovijeg vremena.

PDF članka

Prikazi, osvrti, recenzije

Grupa autora, Treći korpus Armije Bosne i Hercegovine (1992.-1995.), Savez ratnih vojnih invalida Zeničko-dobojskog kantona, Zenica 2014.

Istraživati, analizirati i “opisivati” savremene historijske procese veoma je teška i složena zadaća. Još ako ti procesi nisu završeni kao što je slučaj sa bosanskohercegovačkom ratnom pričom, ta zadaća postaje mnogo teža, ponekad i “nemoguća misija”. Po nekim svojim bitnim specifičnostima savremena historiografija znatno se razlikuje u odnosu na onu koja se bavi ranijim razdobljima–i po dostupnosti i količini izvora i po načinu interpretacije, selektiranju i odabiru karakterističnih pojava i ključnih događaja. Pitanje vremenske distance, koliko god ga relativizirali u poplavi savremenih medija i komunikacija, neizbježno nam se nameće u svakom ozbiljnom promišljanju, opisivanju i tumačenju bliske nam prošlosti. Za razliku od historiografije koja se bavi ranijim razdobljima, a koja “pati” od nedostatka izvora, historiografija savremenog doba, opet–”pati” od viška tih izvora. Snalaženje u nepreglednoj šumi podataka, selektiranje i izbor relevantnih izvora i dokumenata koji nam stoje na raspolaganju, isto tako, složen je i odgovoran posao kao i potraga za rijetkim, zaturenim ili zauvijek izgubljenim izvorima za neka starija historijska razdoblja.

Dr. Izet Šabotić, Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839.-1878.), arhiv tk, Tuzla, 2013.

Pred čitaocima, u prvom redu onima koji se interesiraju za prošlost Bosne i Hercegovine u vrijeme kad je ona bila u sastavu ogromnog Osmanskog carstva, predstavljena je monografija dr.Izeta Šabotića, Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839.-1878.). Tuzla, 2013. Autor je poznati naučni radnik u krugu historičara, ali i u krugu arhivista, kojima se već predstavio mnogim zapaženim naučnim radovima. Ovom monografijom je još više pokazao da se od njega u sljedećem razdoblju može očekivati više sličnih monografija čime će se saznanja o minulom historijskom razdoblju više saznavati i to u jednom stručnom kontinuitetu. Ja sam pažljivo pročitao monografiju i o njoj mogu dati ovaj sud.

Zlatko Dukić, Nemam naslov, NUB “Derviš Sušić”, Tuzla 2013.

Dakako, mada je riječ o autobiografskoj knjizi, nije riječ o tek memoarskoj literaturi koja bi donosila sjećanja Zlatka Dukića, kao publicistički odraz života i svijeta. Riječ je o književnom tekstu, sasvim bliskom upravo onoj knjizi sa kojom je pokucao na vrata redakcije i književnosti, a koja je objavljena prije skoro 25 godina pod naslovom Otkud ja u pola dva. Bila je to autobiografska knjiga par exellance pisana s mnogo duha, smisla za humor koji Dukiću i inače nije stran, ponekad sarkastično i cinično u maniru žanr romana koji je u nas pisao Mile Stanković: Put na more.

Admir Mulaosmanović, Iskušenje opstanka – Izetbegovićevih deset godina 1990.-2000, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.

Pisati o državnicima čije je djelovanje najneposrednije utjecalo na prilike u kojim živimo, na postojeću državnu i društvenu stvarnost, iznimno je zahtjevno i nezahvalno. Kad je Alija Izetbegović u pitanju, cijelu stvar dodatno komplicira opseg kontroverzi koje su se, s razlogom ili ne, plele i još uvijek pletu oko njegove ličnosti. Ipak, postavlja se pitanje: zašto je Izetbegović, premda se zalagao i borio za neupitne političke, civilizacijske i ljudske vrijednosti, čak i među dobronamjernim ljudima–a o političkim protivnicima da i ne govorimo–nerijetko bio predmet kritike upitne zasnovanosti, nerazumijevanja i osporavanja. Temeljna činjenica koja mnogima predstavlja smetnju u pokušajima objektivnog razumijevanja Alije Izetbegovića i njegove politike jeste njegova nekonvencionalnost i atipičnost kao političara. Njegov političko-državnički angažman, ako nije bio neposredni izraz njegovih duhovnih opredjeljenja i životne filozofije, onda se sigurno na njih veoma tijesno naslanjao, čineći, u svojoj osnovi, vanjsku sastavnicu jedinstvenog pojavnog lika Alije Izetbegovića.

Esad Kurtović, Vlasi Bobani, Društvo za proučavanje srednjovjekovne Bosanske historije, Sarajevo, 2012.

Čime je jedan natpis sa stećka obilježio pojavu takve snage da bi je historija zabilježila, a čime likovi sa stećka i njihovi nasljednici krče prepoznatljiv put, da bi ga historičari i danas proučavali i preko njihovog primjera osvjetljavali vlašku tematiku uopšte? Saznaćemo u knjizi Vlasi Bobani, autora Esada Kurtovića, koja niče iz klica neobjavljene arhivske građe, razvija se kroz grane dvije porodice, kroz listove njihovih potomaka; sazrijeva u plodove saznanja o življenju vlaha Bobana. Kroz niz konkretnih primjera slažu se sitne kockice i stvara raznobojni mozaik koji oslikava ne samo društvene odnose među vlasima, nego i iznenađujuće slike pljački i postupaka pljačkaša, suđenja i svjedočenja, svirača i zabavljanja… Od porijekla imena vlaha Bobana, preko pregleda teritorija na kojem su živjeli u okviru jednog vijeka, pratimo preplitanje njihovog imena sa nazivom jednog šireg područja Hercegovine.

Glasnik arhivâ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, XLIII, 2013.

Glasnik Arhivâ i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine je jedna od najstarijih i najuglednijih naučnih i stručnih periodičnih publikacija koje izlaze u Bosni i Hercegovini, pokrenuta je još davne 1961. godine, pod imenom Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika BiH. Novo godište ovog časopisa donosi tridesetak stručnih radova, priloga, članaka i osvrta, razvrstanih u četiri rubrike: I. Arhivistika i arhivska struka, II. Iz građe, III. Prikazi i IV. Vijesti. Izdavanje novog broja ovog časopisa prati još jedan iznimno važan događaj za arhivsku struku u našoj zemlji, a to je organizacija Drugog kongresa arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (održan u Bihaću, u junu 2013. godine), na kome su tretirana dva pitanja od ključne važnosti za uspješno funkcionisanje arhivske struke danas: Arhivi, politika i tranzicija, te Arhivi i informacijsko okruženje.

Zijad Šehić, Eksperiment u svjetskoj laboratoriji Bosna, Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.

Razumijevanje ratova u razdoblju od 1991. do 1995. teško je sagledati i tumačiti. Historija je proces koji ima svoj ritam događanja i svoj ritam kristalizacije. Vođeni željom da zabilježe svoje viđenje, već dvadesetak godina nastaju naučni radovi, autobiografska i memoarska bilježenja, domaće i strane analize. Ovaj period za historiju predstavlja jako kratko vrijeme, za jednu generaciju koja je preživjela rat, emocije su još uvijek prisutne kao temperatura u tijelu vulkana. Iz potrebe da se sačuva sjećanje na prošlost, samo na osnovu vjerodostojnih činjenica i stručno utemeljenih gledanja, u ovom slučaju iz jednog posebnog ugla–analizirajući međunarodnu diplomatiju–nastalo je jedinstveno historijsko štivo, koje je njegov autor, prof. dr. Zijad Šehić, podario čitaocima u knjizi znakovitog naslova „Eksperiment u svjetskoj laboratoriji Bosna“.

Mensur Kustura i Edis Bajić, Civilno društvo, ljudska prava i demokratija“, OFF-SET, Tuzla, 2014.

Knjiga prof. dr. Mensura Kusture i Edisa Bajića „Civilno društvo, ljudska prava i demokratija“ neće biti samo jedna od mnogih koje ste imali priliku da pročitate i odložite na policu, već će svako od nas u njoj naći odgovore na niz socioloških pitanja, dobiti pregledan uvid tumačenja civilnog društva u različitim postmodernim sociološkim teorijama, te se upoznati sa jednim novim pristupom prema analitičkim problemima civilnog društva.

Kemal Ljevaković, Rječnik tešanjskoga kraja, Opća biblioteka Tešanj, 2014.

Sljedstveno neporecivoj sentenci filosofa fenomenologa Martina Heidegera da je jezik čovjekova kuća bitka, razumijevamo i kako je u najvećoj mogućoj mjeri čovjek sazdan svojim jezikom i od jezika kao sistema zvučno oblikovanih formi, tj. riječi i njihovoga značenja. Otuda i vječna nedoumica zbog toga što god da kažemo, nismo to uspjeli reći kako želimo i uvijek smo rekli nešto što uopće nismo namjeravali. Čovjekov odnos prema jeziku nije moguće dovesti do suvisloga kraja iz više razloga, ali ponajprije zbog toga što jezik postoji već dugo prije nas i što nastavlja postojati i pošto nas više ne bude.

Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije izdavanja Milanskog edikta. Zbornik radova. Sarajevo: Filozofski fakultet, 2014. (elektronsko izdanje, ISBN 978-9958-625-41-1).

Zajedničkim radom nastavnika i saradnika sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, odnosno katedri za klasičnu historiju i arheologiju, 2013. godine je pripremljen, a početkom 2014. godine objavljen zbornik pod naslovom “Zemlje antičkog Ilirika prije i poslije izdavanja Milanskog edikta”. Neposredan povod za ovaj stručni i publicistički poduhvat jeste 1700. godišnjica od izdavanja Milanskog edikta (od strane cara Konstantina Velikog), kojim je u Rimskom carstvu zagarantovana sloboda vjeroispovjesti kršćana. Redakcija i autori ovog zbornika su htjeli da ukažu na historijski značaj tog historijskog događaja i pravnog akta koji je odredio dalje vjerske i političke tokove Evrope, pa i cijelog svijeta. Iz te namjere je i proizašlo ovo djelo, koje je razloženo na četiri glavne cjeline.

PDF članka

listovi

Listovi gračaničkog kalendara (novembar 2013. – maj 2014.)

Doc. dr. Omer Hamzić

11. XII. 2014
Promocija 36. br. “Gračaničkog glasnika”

U sali Muzičke škole u Gračanici održana je promocija 36. broja časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, sa temom “Deset godina od smrti predsjednika Alije Izetbegovića”. Svoje sjećanje na dvije ratne posjete predsjednika Izetbegovića Gračanici, lična iskustva i impresije u kraćem emotivnom iskazu iznio je pukovnik Ibrahim Nurkić, ratni načelnik Štaba Operativne grupe 2 Armije RBiH. Publika je sa zanimanjem propratila izlaganje jednog od najistaknutijih ratnih oficira sa šireg prostora Gračanice i njene okoline u ratu za Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. Gost promocije je bio dr. sc. Adnan Jahić, profesor novije historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, koji je govorio o predsjedniku Izetbegoviću kao istaknutoj i značajnoj historijskoj ličnosti savremenog doba na ovim prostorima. Sadržaj novog broja predstavio je Edin Šaković, a izabrane misli, rečenice i citate Alije Izetbegovića pročitao je Nedim Hadžiaganović, učenik Gimnazije “dr. Mustafa Kamarić”, uz klavirsku pratnju profesora Miralema Mejremića. Promocija je izazvala značajnu pažnju građana.

PDF članka

dodatak

Za “Gračanički glasnik” ova promocija je više od promocije

(sa promocije Gračaničkog glasnika, broj 36 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 24.1.2014.)

Doc. dr. Omer Hamzić

Dozvolite mi da vas poselamim i pozdravim u ime Redakcije, u ime naše izdavačke kuće “Monos”, naših pouzdanih sponzora, u prvom redu Općine Gračanica i brojnih saradnika – da vam se zahvalim što ste izdvojili vrijeme i odazvali se našem pozivu da zajednički obilježimo izlazak 36. broja Časopisa “Gračanički glasnik”. Dozvolite mi takođe, da izrazim svoje zadovoljstvo što je naša prva promocija u Sarajevu, ne slučajno, jedna od prvih ovakvih manifestacija u ovom novom tek službeno otvorenom hajr-objektu. Više je od simbolike činjenica da se ovdje u ovoj velikoj riznici našeg narodnog pamćenja, nalaze i stare knjige iz Biblioteke učenog Hadži Halil efendije Trepanića, koje je početkom 18. stoljeća, taj naš poznati alim, kupovao i davao na čitanje svojim džematlijama u Gračanici. U nekom drugom vremenu te su knjige prenesene u Gazi Husrevbegovu biblioteku na trajno čuvanje i korištenje. Stoga nam je velika čast što nam je baš ova jedinstvena institucija naše duhovnosti, kulture i znanosti širom otvorila vrata, prihvatajući da bude domaćin i suorganizator promocije jednog kulturnog projekta iz Gračanice, rodnog grada Hadži Halil efendije i njegove biblioteke.

PDF članka

O državničkom djelovanju Alije Izetbegovića u složenim međunarodnim političkim prilikama

(sa promocije Gračaničkog glasnika, broj 36 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 24.1.2014.)

Mr. sc. Emir Hadžikadunić

Prije svega, meni je velika čast sto danas učestvujem na promociji 36. broja Gračaničkog glasnika, časopisa za kulturnu historiju jedne lokalne bosanskohercegovačke sredine. Sigurno je bilo pozvanijih Gračanlija, direktnih sudionika, svjedoka događaja da govore o liku i djelu Alije Izetbegovića danas umjesto mene. Rahmetli predsjednik je u dva navrata u toku ratnih dejstava, u toku agresije na BiH posjetio Gračanicu, u novembru 1993. i oktobru 1994. i svaki puta po povratku izjavio da se vraća u Sarajevo ispunjen optimizmom. U Gračanici su uspješno organizirane jedinice odbrane, ustrojene vojne formacije, pokrenuta ratna namjenska industrija koja nikada ranije nije postojala. Dakle bilo je mnogo zaslužnijih da govore o svemu tome. Zato se zahvaljujem organizatoru na ukazanom povjerenju.

PDF članka

“Izetbegovićeva ostavština i političko-nacionalna filozofija nije samo povijesna simbolika već konkretan putokaz…”

(sa promocije Gračaničkog glasnika, broj 36 u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, 24.1.2014.)

Prof. dr. Zlatko Hasanbegović

Kada sam dobio poziv da sudjelujem u predstavljanju novog broja Gračaničkog glasnika, posvećenog desetoj obljetnici smrti rahmetli Alije Izetbegovića, i to u novoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci, pomalo sam ostao zatečen jer dolazim iz jedne druge sredine iz koje se na događaje u Bosni i Hercegovini motri iz lagodnije vanjske perspektive, a ovdje u Sarajevu, bez sumnje od mene ima i pozvanijih govoriti. Ipak, nisam niti za trenutak dvojio trebam li se odazvati i to iz dva razloga: prvi, jer je riječ Gračaničkom glasniku, a ne nekoj drugoj publikaciji, a poziv da se nešto kaže baš u ovoj kući se ne odbija.

PDF članka

Glosar novih autora

PDF članka