Floods and Landslides in Tuzla Canton 2014
Mr. sc. Zdenko Tadić

Results of Parliamentary Elections 2014.
Dr.sc. Omer Hamzić

Legal Protection of Traditional Know-how
Doc. dr. Ismet Alija, Haris Hasić, MA

About Building of Wooden Fortress in Donja Tuzla in the Times of the Great Turkish War
Dr. sc. Nedim Zahirović

Return to Forgotten Past
Prof. dr. Zijad Šehić

Contribution of Jusuf Mulić to Bosnia and Herzegovinian Historiography
Mina Kujović, prof.

On the 75 Anniversary of Death of Mehmed Spaho – Magnificent Receptions in Gračanica
Dr. sc. Omer Hamzić

Reflections of Assassination of King Aleksandar I Karadjordjevic in Gračanica: Contributions from Original Materials
Edin Šaković, prof.

Medieval Necropolis in u Paležnica Donja
Ago Mujkanović

Floods and Flooding in Gračanica: With some archive photos
Mr. sc. Rusmir Djedović i Edin Šaković, prof.

Ahmet Mahmutović, Front-Line Soldier from the Srem Front
Dr. sc. Omer Hamzić

Experiences and Memories from Social-Political Activities in Post-war Period
Ahmet Mahmutović

Fragments from History of Sports in Gracanica: Distinguished Sports Workers, Sports Lovers and Loyal Fans
Emir Tihić

Gracanica Poets Circle (Amir Mašić, Edvin Mujinović Galeb, Muhamed Dautović, Nisveta Kantardžić, Jakub Džafić)

Reviews, surveys and critiques

Pages from Gracanica’s Calendar (15. 5. – 1. 11. 2014.)
Dr. sc. Omer Hamzić

APPENDIX

Povodom

Poplave i klizišta na tuzlanskom kantonu 2014.

Priredio: mr. sc. Zdenko Tadić

Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) utvrđene su tri grupe nesreća koje mogu ugroziti ljude i njihovu imovinu: (1) prirodne nepogode pod kojima se podrazumijevaju događaji koji su prouzročeni djelovanjem prirodne sile na koje ljudski faktor ne može uticati poput: potresa, poplava, visokog snijega i snježnih nanosa, olujnih ili orkanskih vjetrova, tuča, proloma oblaka, klizišta, suše, hladnoće, te masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti; (2) tehničko-tehnološke nesreće koje podrazumijevaju događaje koji su izmakli nadzoru pri obavljanju određene djelatnosti ili upravljanja određenim sredstvima za rad i rad s opasnim tvarima, naftom i njenim prerađevinama i energetskim plinovima tijekom njihove proizvodnje, prerade, upotrebe, skladištenja, pretovara, prijevoza ili uklanjanja, čije posljedice ugrožavaju ljude i materijalna dobra i (3) ostale nesreće koje podrazumijevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom, zračnom ili pomorskom prometu, požar, rudarske nesreće, rušenje brana, atomske, nuklearne ili druge nesreće koje uzrokuje čovjek svojim djelovanjem, rat, izvanredno stanje ili drugi oblici masovnog stradanja ljudi i uništavanja materijalnih dobara.

PDF članka

Rezultati općih izbora 2014.

Priredio: dr.sc. Omer Hamzić

U ovom prilogu donosimo rezultate izbora u okviru više tabelarnih pregleda, na osnovu kojih se mogu izvlačiti određeni zaključci kako o pobjednicima, tako i o gubitnicima, a upoređujući ih sa rezultatima prethodnih općih i lokalnih izbora, moguće je prepoznati političke trendove, kako na nivou BiH, oba entiteta i kantona, tako i u općini Gračanica u protekle dvije, odnosno četiri godine. Nismo se upuštali u komentare ostvarenih rezultata niti uzroke i posljedice uspjeha jednih i katastrofalnog poraza drugih, već smo se potrudili da prezentiramo one podatke koji će biti od koristi svim političkim subjektima (prvenstveno za područje općine Gračanica), koji su uzeli učešća u ovogodišnjem “izbornom” procesu, naravno, ukoliko žele ozbiljno sagledati svoju trenutnu političku poziciju i projektovati uspješniju političku budućnost.

PDF članka

Teme

Pravna zaštita tradicionalnog znanja

Doc. dr. Ismet Alija, Haris Hasić, MA

Sažetak: Intelektualne tvorevine koje su rezultat stvaralačke djelatnosti zajednice, te koje imaju izvjesne druge karakteristike koje ih čine tradicionalnim znanjem mogu predstavljati potencijalno značajan izvor ekonomske koristi za zajednicu koja ih stvorila. Tradicionalno znanje je manifestacija identiteta zajednice, njihovog načina života i odraz njihovih vrijednosti. Kao takvo, tradicionalno znanje mora biti zaštićeno odgovarajućim pravnim mehanizmima. Rad obrađuje materiju dostupnih mehanizama pravne zaštite tradicionalnog znanja. Prvo poglavlje rada predstavlja uvod i rezon za razmatranje materije pravne zaštite tradicionalnog znanja. Prikazan je i kratak historijski osvrt, kao i značajniji međunarodni pravni instrumenti za zaštitu tradicionalnog znanja. Drugo poglavlje analizira pojam tradicionalnog znanja, te pruža konkretnu definiciju koja obuhvata ovaj raznoliki i složeni pojam. Treće poglavlje identifikuje vrste tradicionalnog znanja, koje podrazumijeva: tradicionalno znanje, srodno objektima prava industrijskog vlasništva, tradicionalne kulturološke izražaje i genetske resurse. Četvrto poglavlje razmatra postojeće pristupe modalitetima pravne zaštite tradicionalnog znanja i to pozitivne zaštite, koja stvara mehanizam za prepoznavanje isključivih subjektivnih građanskih prava nosiocima, često društvenoj zajednici, dok drugi modalitet jeste defanzivna zaštita koja postavlja prepreke za zloupotrebu i neopravdano iskorištavanje tradicionalnog znanja. Peto poglavlje analizira postojeće i predložene potencijalne konkretne institute za zaštitu tradicionalnog znanja i to pravo intelektualnog vlasništva kao jedno, sui generis pravni sistem kao drugo, te druge pravne institute za zaštitu tradicionalnog znanja. Rad u svim segmentima pokušava analizirati prisustvo svijesti i konkretnih rješenja u Bosni i Hercegovini, te zaključuje da je ova materija neopravdano slabo zastupljena i da je dodatno temeljito istraživanje opravdano.

PDF članka

Prošlost

O gradnji palanke u Donjoj Tuzli u doba Velikog turskog rata

Dr. sc. Nedim Zahirović

Sažetak: U središtu ovoga rada stoji jedan dokument iz Arhiva Predsjedništva Vlade u Istambulu (Başbakanlık Osmanlı Arşivi) koji se nalazi u Mühimme defteru br. 105. Dokument je značajan jer nam daje odgovor na pitanje kada je izgrađena palanka u Donjoj Tuzli. Iz sadržaja ovog dokumenta vidi se da je izgradnja palanke uslijedila koncem 17. vijeka kada je Bosna bila zahvaćena vihorom Velikog turskog rata koji će započeti turskom opsadom Beča 1683. godine a završiti se mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima 1699. godine. Ključne riječi: Veliki turski rat, Bosna, granica, neprijateljski upadi, Donja Tuzla, palanka, Mühimme defteri, kadija Husejn, 1688. godina.

PDF članka

Povratak zaboravljenoj prošlosti

Prof. dr. Zijad Šehić

Povodom obilježavanja stote godišnjice od izbijanja Prvog svjetskog rata, ovim prilogom želimo da potaknemo prikupljanje fotografija i druge dokumentacije, vezane za Prvi svjetski rat i stradanja bosanskohercegovačkih vojnika i civila u tom ratu, koje se mahom nalaze u privatnim zbirkama, najčešće kao draga uspomena u porodičnim albumima. Da bi tu dragocjenu historijsku dokumentaciju učinili dostupnom našoj široj javnosti, ali i historijskoj nauci, pozivamo sve one koji raspolažu takvom građom da je ustupe Redakciji ovog časopisa (bilo u kopiji, bilo u originalu). Nakon adekvatne obrade i objavljivanja, te fotografije i ostalu prikupljenu građu, Redakcija će predati (razumije se, besplatno) na trajno čuvanje, korišćenje i dalju prezentaciju domaćim arhivskim institucijama u našoj zemlje. Radi ilustracije, u dodatku ovog priloga objavljujemo samo jedan manji broj već prikupljenih fotografija, koje želimo podijeliti sa čitaocima. Adresa Redakcije, kontakt telefoni i e-mail adrese objavljeni su u impresumu, na web stranici i facebook profilu ovog časopisa. Unaprijed se zahvaljujemo svima koji se odazovu ovom pozivu. Glavni i odgovorni urednik.

PDF članka

Doprinos prof. dr. Jusufa Mulića bosanskohercegovačkoj historiografiji

Mina Kujović, prof.

Prof. dr. Jusuf Mulić rođen je, kako je upisano u matičnim knjigama, 19., a stvarno 21. marta 1933. godine u Konjicu, u uglednoj porodici cijenjenih drvorezbara. U rodnom mjestu je pohađao osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju, a srednju školu završio je u Banjoj Luci. Prof. Mulić pripada onoj generaciji srednjoškolaca koji su nakon završene srednje škole raspoređivani na studije, ne po njihovoj želji, nego onako kako je to Komitet za visoke škole odlučio. Tako ni prof. Mulić nije mogao studirati historiju, iako je to želio, nego je raspoređen da studira poljoprivredu koju je u roku završio na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 1957. godine. Nakon završenog studija i odsluženog vojnog roka, izabran je za asistenta na Poljoprivrednom fakultetu za predmet Troškovi i kalkulacije. Posvetio se izučavanju agrarne mikroekonomike. Do izbora u zvanje asistenta, ovladao je svjetskim jezicima (ruski, njemački i engleski), a odlično je govorio talijanski. To mu je omogućilo da iz oblasti mikroekonomike magistrira na Univerzitetu u Napulju (Italija), doktorira na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu. Dobio je više specijalizacija na inostranim univerzitetima i završio postdoktorantski kurs u klasi uglednog profesora Gintera Vajnšenka (Günter Weinschenck) na Univerzitetu Hohenheim/Stuttgart (SR Njemačka).

PDF članka

Građa

Povodom 75. godišnjice smrti Mehmeda Spahe – veličanstveni dočeci u Gračanici

Dr. sc. Omer Hamzić

U povodu 131. godine rođenja i 75. godina od iznenadne i naprasne smrti Mehmeda Spahe, kao najvećeg i najznačajnijeg bošnjačkog političara i lidera u periodu između dva svjetska rata, u ovom prilogu podsjećamo na najvažnije činjenice iz njegove bogate i zanimljive biografije. Iako je o njegovom životu i djelu do sada već napisano više historiografskih radova, pa i nekoliko zapaženih monografija, činjenica je da ono još uvijek nije do kraja istraženo, niti rasvijetljeno sa svih aspekata. Osim kontroverzi u vezi sa uzrocima iznenadne smrti Mehmeda Spahe, ostala su otvorena još mnoga pitanja, ne samo iz njegove političke djelatnosti za života, već i njegovog političkog naslijeđa, koja očekuju neke nove istraživače.

PDF članka

Odjek ubojstva kralja Aleksandra I. Karađorđevića u Gračanici: prilozi iz izvorne građe

Edin Šaković, prof.

Ove jeseni navršava se 80 godina od kako je u Marsielleu izvršen atentat na jugoslavenskog kralja Aleksandra I. Karađorđevića, koji se u to vrijeme nalazio u službenoj posjeti Francuskoj. Kralj Aleksandar je, zavođenjem diktature (1929.) i ukidanjem parlamentarizma, te zabranom nacionalnih društava i stranaka, uz forsiranje jugoslavenskog unitarizma (koji je u stvarnosti značio supremaciju srpsko-pravoslavnog stanovništva), postao omražen simbol ugnjetavanja među nesrpskim narodima Kraljevine. To je posebno bilo izraženo među pripadnicima nacionalističkih organizacija koje su zagovarale osamostaljenje nekih od pokrajina, čije su historijske granice i državnopravni subjektivitet izbrisani Aleksandrovim administrativnim reformama (formiranjem banovina). Pošto je u Kraljevini svako opoziciono političko djelovanje faktički zabranjeno, ove su organizacije smatrale da jedino sredstvo kojim se mogu izboriti za svoje ciljeve jeste primjena nasilja: sabotaže, diverzije i atentati, u nadi da će time ohrabriti stanovništvo i dovesti do općeg ustanka i revolucije protiv velikosrpskog režima. Atentat na kralja Aleksandra, organiziran u saradnji dvije nacionalističko-revolucionarne organizacije (hrvatskog pokreta “Ustaša” i makedonsko-bugarske VMRO), bio je vrhunac njihovog dotadašnjeg djelovanja.

PDF članka

Zavičaj

Srednjovjekovne nekropole u Paležnici Donjoj

Ago Mujkanović

Sažetak: U radu se daju podaci o dvije srednjovjekovne nekropole u trebavskom selu Paležnica Donja (opština Doboj). Jedna od njih, sa 8 oštećenih stećaka, evidentirana je ranije u “Arheološkom leksikonu BiH”, pod imenom “Madžarsko greblje”. Pored opisa današnjeg stanja lokaliteta, autor je ustanovio da se naziv Madžarsko greblje odnosi (i) na jedan drugi lokalitet u neposrednoj blizini, na kome su također ustanovljeni ostaci srednjovjekovnih nadgrobnika. Pored fragmenata stećaka, tu se nalaze grobovi označeni kamenim vijencem, te više desetina nadgrobnih stela. Ključne riječi: Srednjovjekovne nekropole, Donja Paležnica, Madžarsko greblje I, Madžarsko greblje II, stećci, grobovi sa kamenim vijencem, nadgrobne stele, srednji vijek, rano osmansko doba.

PDF članka

Poplave i bujice u Gračanici: uz nekoliko arhivskih fotografija

Priredili: mr. sc. Rusmir Djedović i Edin Šaković, prof.

Kroz svoju dugotrajnu, bogatu, a nerijetko i burnu povijest Gračanica je, zajedno sa svojom užom i širom okolinom, preživjela i mnoge velike prirodne nepogode i katastrofe: rušilačke olujne vjetrove, jak grad i teške zime, ljetne žege i suše, najezde raznih štetočina i epidemije zaraznih bolesti… Među svim tim nedaćama riječne bujice i poplave su kroz historiju bile dosta česte. Rijeka Sokoluša, starijim imenom Gračanica, ima izrazito bujičan tok, jednako kao i njene pritoke, uključujući i one koje Sokoluša prima na području samoga grada – Varoški potok, Japagu i riječicu Drijenču.

PDF članka

Likovi zavičaja: Ahmet Mahmutović, frontovac sa Sremskog fronta

Dr. sc. Omer Hamzić

Uvijek se rado prisjećam likova iz svog okruženja, koji su bili čitavog života predani nekoj ideji, koji su otišli i u mezar vjerujući u nju, premda je iščezla ili izhlapjela čak i prije njihove zrelosti. Jedan od takvih bio je i Ahmet Mahmutović, sin Huseina, rođen u Trnovcjma, Džakule, 8.4.1928. godine. Kao čovjek iz naroda, živio je za taj narod i radio sa tim narodom, vjerujući da ga može koliko-toliko popraviti nabolje ako ga politički uvjeri u pozitivne strane sistema kojem je i sam vjerno služio.

PDF članka

Neki doživljaji i sjećanja iz društveno-političke aktivnosti u poslijeratnom periodu

Uvodna napomena priređivača: Ovaj tekst odlučili smo objaviti kao dodatak prilogu “Ahmet Mahmutović – frontovac sa Sremskog fronta” u rubrici “Likovi zavičaja” u kojoj portretišemo istaknute likove iz lokalne sredine. U vidu zabilješki i crtica odštampan je običnom štampaćom mašinom na 23 stranice A4 formata pod naslovom “Neki doživljaji i sjećanja iz društveno-političke aktivnosti u poslijeratnom periodu”. Sačuvan je u dva primjerka u nesređenoj privatnoj zbirci dokumenata rahm. Ahmeta Mahmutovića, koja nam je, zahvaljujući ljubaznosti njegove supruge Rukije i rodice Aide stavljena na raspolaganje tokom pripreme ovog priloga. Na bilješkama stoji datum, novembar 1981. godine. Pisane su po sjećanju, ali sa dosta preciznim datumima, ličnostima itd. Nismo mogli odgonetnuti s kojim ciljem ih je autor ispisivao. Možda je ovo bio pokušaj pisanja nekog memoarskog štiva koje je, nažalost, ostalo samo u fragmentima. Ili odgovor nekim novim moćnicima, u čiju je nemilost bio pao kao “prevaziđen političar starog kova”. Odlučili smo da ga objavimo u autentičnom obliku, samo uz neophodne pravopisne intervencije, poštujući do kraja autorov način govora i stil pisanja. Radi lakšeg pregleda i “prohodnosti štiva” dodali smo samo redakcijske podnaslove za svaku bilješku i crticu.

PDF članka

Fragmenti iz historije gračaničkog sporta: istaknuti sportski radnici, zaljubljenici sporta i vjerni navijači

Emir Tihić

U do sada objavljenim prilozima u rubrici “Fragmenti iz historije gračaničkog sporta”, pisali smo o Gračanici kao gradu sporta, o uspjesima naših klubova, pojedinih sportista, sportskim događajima koji su obilježili značajne datume uspjeha naših sportista i o sportskim legendama koji su dali najveći doprinos afirmaciji ovog grada.

PDF članka

Riječ

Pjesnički krug “Gračaničkog glasnika”

PJESNICI IZ GRAČANICE

PDF članka

Osvrti, prikazi, recenzije

Esad Kurtović, Konj u srednjovjekovnoj Bosni, Univerzitet u Sarajevu, 2014.

Ova knjiga prvenstveno je namijenjena historičarima, pravnicima, ekonomistima, politolozima, filolozima, historičarima umjetnosti, dok je široj čitalačkoj publici, samo na prvi pogled, možda manje atraktivna. Preko konja, kao plemenite i, nadasve, korisne domaće životinje točak historije se brže i lakše okretao. Ovim svojim obimnim istraživanjem, autor je uspio da iz sasvim novog ugla posvjedoči o društvu srednjovjekovne Bosne. Zašto je knjiga interesantna ekonomistima? Služeći ljudima na raznim poljima i u svakodnevnom životu, u domaćinstvu i zajednici, konji su vrlo rano postali etalon vrijednosti, predmet međunarodnog i unutrašnjeg finansijskog prometa, oblik zaduživanja depozita i zaloga i sredstvo kojim se ostvarivala dobit.

Radovi, Knjiga XVII/3 (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija), Filozofski fakultet u Sarajevu, Sarajevo 2014, 509

Rezultati plodne istraživačke djelatnosti uposlenika i saradnika Filozofskog fakulteta u Sarajevu, odnosno Odsjeka za historiju, objelodanjeni su 2014. godine u okviru novog XVII broja eminentog časopisa Radovi Filozofskog fakulteta. Već ustaljena praksa dvogodišnjeg objavljivanja novih naučnih dostignuća, te prikaza i osvrta na tekuću historiografsku produkciju iz oblasti historije, historije umjetnosti i arheologije i ovoga puta se drži utvrđenih principa i kreće se duž utabanog kolosijeka ranijih brojeva Radova. Urednik ovog izdanja časopisa je bosanskohercegovački medievist Esad Kurtović, članovi redakcije i redakcionog odbora su uposlenici i saradnici Odsjeka za historiju, dok je sekretar redakcije i ovaj put Emir O. Filipović. I ovaj broj Radova je tradicionalno posvećen sjećanju na istaknute profesore Filozofskog fakulteta, ovoga puta na nedavno preminulog profesora Ibrahima Karabegovića (1931. – 2011.). U nastojanju da studentima prvog, drugog i trećeg ciklusa studija pružiti priliku studentima da svoje prve naučne korake ostvare upravo u časopisu njihove matične kuće i ovaj put je Redakcija imala puno razumijevanje za mlade istraživače i njihova naučna ostvarenja.

Dr. sc. Osman Jašarević, Alibi kao dokazno sredstvo u krivičnom postupku, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, Kiseljak 2009.

Alibi u krivičnopravnoj praksi ima značajnu ulogu pri utvrđivanju stvarnog činjeničnog stanja i često ishod postupka zavisi od okolnosti da li je alibi osumnjičenog/optuženog potvrđen ili ne. Bez pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, a samim time i ulaska u sferu alibija osumnjičenog/optuženog, ne možemo očekivati pravilnu i pravičnu presudu, niti zadovoljenje vječitog nastojanja da nedužna osoba ne bude osuđena.

Okrugli sto: “Godine razvoja i integracije–2000 godina od namjesništva Publija Kornelija Dolabele u provinciji Dalmaciji”, Filozofski fakultet, Udruženje za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija Bathinvs, Sarajevo, 14. – 15. 11. 2014.

Ovaj dvodnevni skup produkt je plodne saradnje Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Udruženja za proučavanje i promoviranje ilirskog naslijeđa i drevnih i klasičnih civilizacija Bathinvs iz Sarajeva.

Tešanjski odgovor: odbrana 1992.-1995. i njene interpretacije. Amir Brka (prir.), Tešanj: Centar za kulturu i obrazovanje, 2014., 198 str.

Tokom rata za Bosnu i Hercegovinu nekoliko se gradova u našoj zemlji posebno iskazalo herojskim otporom agresoru. Jedan od tih gradova je i Tešanj. Danas, nažalost, umjesto da se primjer Tešnja uzima kao simbol pravednog suprotstavljanja zlu velikodržavnih ideologija, agresije, genocida i etničkog čišćenja – u našem javnom prostoru i u medijima dominiraju istupi, napisi i sadržaji kojima se na svaki mogući način pokušava kompromitirati i ocrniti uloga branitelja ovoga grada i njegove okoline, što se posebno intenziviralo u posljednjih nekoliko godina. Potpuno svjesni da se tu ne radi samo o historijskom negacionizmu i krivotvorenju povijesnih činjenica, već i o pokušaju “sigurnosno-političke destabilizacije unutarnjih odnosa na tešanjskom prostoru u sadašnjem i budućem vremenu”, Tešnjaci su na neutemeljene optužbe, klevete i krivotvorine odgovorili i ovom knjigom, zbornikom od ukupno trinaest radova koje potpisuju ugledne i stručne osobe, najvećim dijelom organizatori odbrane i nosioci ključnih vojnih i civilnih funkcija u ratnom periodu.

PDF članka

Listovi…

Listovi gračaničkog kalendara (od 15. 5. do 1. 11. 2014.)

Dr. sc. Omer Hamzić

15. 5. 2014.
Katastrofalne poplave: gračanički kraj pretrpio veliku štetu

Usljed obilnih kišnih padavina, znatan dio sjevernog dijela Bosne i Hercegovine 14. i 15. maja su zahvatile nezapamćene poplave, koje su trajale nekoliko narednih dana. Iz svojih korita izlile su se rijeke Krivaja, Usora, Spreča, Bosna i Sava, sa svim svojim većim i manjim pritokama, potopivši brojna naselja i gradove. Posebno su stradali dio Žepča, te najveći dijelovi Maglaja i Doboja, gdje je voda dosezala do prvih spratova stambenih zgrada. Uslijed probijanja nasipa najveći broj gradova i sela Bosanske Posavine i Semberije se danima nalazio pod vodom (Modriča, Odžak, Šamac, Domaljevac, Orašje, Brčko i Bijeljina). Potpuno je uništena ljetina i više od polovine stočnog fonda. Danima su plutali leševi uginulih životinja po potopljenim stambenim naseljima u tom području.

PDF članka

Dodatak

Glosar novih autora

PDF članka