Povodom

Riječ Redakcije: tri značajne obljetnice

Iako po definiciji, izraženoj u samom naslovu, spada u regionalnu ili lokalnu periodiku, sa programskim usmjerenjem na jedan određen prostor, konceptualno i tematski Gračanički glasnik, već 20 godina svoju misiju vezuje za kulturnu historiju u najširem smislu te riječi (proučavanje historije i historijskih izvora, kulturno-historijskog i arhitektonskog naslijeđa i ambijentalnih cjelina, kao i drugih elemenata materijalne i duhovne kulture), koja sama po sebi ne trpi nikakva ograničenja, pa ni prostorna, lokalistička, pogotovo. Što se tiče historije, izdržali smo na konceptu koji podrazumijeva–da je samo objektivnim naučnim činjenicama i argumentima, moguće objasniti i rasvijetliti mnogobrojne pojave iz naše bliže i dalje prošlosti, razbijati dojučerašnje tabu teme, otklanjati fetišizaciju pojedinih historijskih događaja i ličnosti, mitomaniju i historijsku laž itd.

PDF članka

Moralne, političke i vojne strane genocida u Srebrenici

(povodom 20. godišnjice genocida u Srebrenici, od jula 1995.)

Fikret Muslimović, general major u penziji

Sažetak: U prvom dijelu ovoga rada autor nudi opći pogled na fenomen genocida u Srebrenici, osvrćući se na uzroke i posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu, te podijeljenost i krizu bosanskohercegovačkog poratnog društva, u kome su rezultati agresije i genocida priznati kroz priznanje političkog entiteta zvanog Republika Srpska, gdje ne postoji spremnost za suočavanje sa ratnom prošlošću i odgovornošću srpske politike. Imajući u vidu da se u Republici Srpskoj javno i sistematski negira genocid u Srebrenici, autor se bavi i pitanjem moguće moralne katarze srpskog naroda, a također i pitanjima različitih vidova i stupnjeva odgovornosti. U drugom dijelu rada pojašnjene su vojne okolnosti ofanzive na Srebrenicu 1993. godine, o čemu autor govori i u svojstvu neposrednog svjedoka, kao član Štaba vrhovne komande Armije BiH. Posebno ukazuje na pokušaje predsjednika Izetbegovića da pomogne opkoljenoj Srebrenici, te opisuje vlastita iskustva u pregovorima sa agresorom na Sarajevskom aerodromu, održanim posredovanjem UN-a. Treći dio rada govori o vojnim okolnostima ofanzive na Srebrenicu 1995., pada te enklave i genocidu nad bošnjačkim stanovništvom. Autor posebno analizira vojni angažman Srbije, zatim samu vojnu operaciju zauzimanja Srebrenice i Žepe, te pasivnost UN-a i NATO-a, kao i mjere koje je poduzimalo bosanskohercegovačko političko rukovodstvo, predvođeno predsjednikom Izetbegovićem. Četvrti dio analizira ulogu Republike Srpske kao realizatora genocida, ali i stalnu prijetnju budućem miru. U petom dijelu prikazani su oblici maskiranja agresije na Bosnu i Hercegovinu, dok u šestom dijelu autor iznosi obimne dokaze o dominantnoj ulozi beogradskih vlasti u agresiji i genocidu u Bosni i Hercegovini. Sedmi, posljednji dio, kao svojevrstan zaključak, osvrt je na sve apsurde tretiranja agresije i njenih posljedica u poslijeratnom dobu.

PDF članka

Teme

Drugi juni koji to nije

Edin Šaković, Omer Hamzić

Sažetak: Drugi juni, kao Dan općine Gračanica, ustanovljen je Odlukom općinskog vijeća 2001. godine i zasnovan je na datumu prvog spomena utvrde Soko u historijskim izvorima–2. juna 1429. (kako se tada držalo). U obrazloženju donošenja odluke navedeno je da ovakav datum kao Dan općine ima za cilj afirmaciju dugotrajnog historijskog kontinuiteta Gračanice i njene okoline, odnosno duboke tradicije bosanskohercegovačke državnosti. Međutim, sam način usvajanja odluke (izbjegnuta je javna rasprava i postizanje konsenzusa među vijećnicima), kao i način i duh obilježavanja Dana općine u narednih desetak godina potisnuli su u potpunosti značaj i suštinu ovoga datuma u drugi plan. Na kraju, pokazalo se da je i sam taj datum zapravo netačan i pogrešan, jer prvi spomen Sokola pada na 19. juni 1449. godine. Imajući u vidu podatke koji se iznose u ovome radu, autori ovom prilikom iniciraju izmjenu datuma obilježavanja Dana općine sa 2. juna na 19. juni, a također sugeriraju da se u programskim sadržajima obilježavanja posveti puno veća pozornost onome što taj datum treba da simbolizira, nudeći i neke konkretne prijedloge.

PDF članka

Prošlost

Arheološko nalazište na lokalitetu Duje (općina Doboj-Istok)

Edin Šaković

Sažetak: U članku se ukazuje na do sada nepoznato arheološko nalazište na lokalitetu Duje, između s. Klokotnice i s. Lukavice. Lokalitet administrativno pripada općini Doboj Istok, iako se nalazi neposredno do administrativne granice s općinom Gračanica. Površinski nalazi izuzetno brojnih fragmenata keramike, kućnoga lijepa i kremenica upućuju na sada nepoznato prahistorijsko naselje, najvjerovatnije iz razdoblja neolita.

PDF članka

Stećci na lokalitetu Krčevine u Stanić Rijeci kod Doboja

Ago Mujkanović

Sažetak: U radu se daju podaci o do sada nepoznatim stećcima u naselju Stanić Rijeka kod Doboja, na lokalitetu Krčevine. Terenskim obilaskom zabilježili smo prisustvo dva stećka, jednog sljemenjaka i jednog sanduka. Donosimo njihov opis, kartografski prikaz lokaliteta, te nekoliko fotografija iz kojih se vidi njihovo današnje stanje. Stećci su ugroženi širenjem naselja i zahtijevaju hitne mjere zaštite.

PDF članka

Jedan pogled na vojno-političku situaciju u Gračanici početkom 1945. godine

Dr.sc. Omer Hamzić

Sažetak: U ovom prilogu govori se o vojno-političkoj situaciji i općim prilikama u Gračanici početkom 1945. godine, kao najvećem uporištu njemačkih i objedinjenih snaga NDH u rasulu koje su nastojale usporiti napredovanje krupnih jedinica NOVJ u njihovom nastupanju iz pravca oslobođene Tuzle, prema Doboju i dolini Bosne. U takvim uslovima, nakon odlaska više uglednih ljudi iz Gračanice u partizane, uključujući i samog kotarskog predstojnika, vlast u gradu preuzima ustaški “ozljednik” Ratko Gadža, koji uzalud pokušava zavesti red u gradu, nailazeći na otpor, ne samo uglednih ljudi iz čaršije, već i iz zapovjedništva XXV ustaške bojne na čelu sa Ibrahimom Pjanićem. Članak se zasniva na izvještajima novopostavljenog kotarskog upravitelja višoj instanci i izvještajima obavještajnog odsjeka Komande mjesta Gračanica, koja je djelovala sa oslobođene teritorije.

PDF članka

Lukavački srez, administrativno-teritorijalne i društveno – ekonomske karakteristike – 1945. – 1947. godine

Mr.sc. Semir Hadžimusić

Sažetak: Lukavački srez je formiran u avgustu 1945. godine, kao jedan od srezova u Okrugu Tuzla. Srez se sastojao od 21 mjesnog narodnog odbora, i to: Banovići, Bistarac, Brijesnica Donja, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kiseljak, Lukavac Muslimanski, Miričina, Orahovica Muslimanska, Poljice, Priluk, Podgorje, Puračić, Seona, Smoluća, Treštenica Srpska, Turija, Tulovići, Tumare i Vasiljevci, te kao takav brojao nešto više od 40 hiljada stanovnika. Lukavački srez je ukinut u januaru 1947. godine, a njegova teritorija pripojena srezu Tuzla. U dosadašnjoj historiografiji Bosne i Hercegovine ova tema nije tretirana, zbog čega autor ovim radom nastoji ukazati, prije svega, na postojanje Lukavačkog sreza, a onda i na opće prilike i društveno-ekonomske karakteristike koje su u njemu vladale.

PDF članka

Građa

Memoarski rukopis Mate Janjića – “Moja sjećanja iz domobranskog života”

Sažetak: Autor objavljuje memoarski rukopis pokojnog Mate Janjića (1925.-2009.) iz sela Vidovice kod Orašja, koji je na 19 strana opisao svoj ratni put. Janjić je u Domobranstvo unovačen 1943. godine, te raspoređen u 8. lovačku pukovniju. Učestvovao je u borbama na području Bosanske Posavine i Slavonije, a opisuje i povlačenje do Bleiburga, te pad u partizansko zarobljeništvo.

PDF članka

Izvještaj Sreskog narodnog odbora Gračanica o ratnom djelovanju Hadžiefendića legije

Edin Šaković

Sažetak: Autor objavljuje izvještaj koji je na zahtjev Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Bosne i Hercegovine o formiranju, djelovanju i zapovjednicima tzv. Hadžiefendićeve legije sastavio Sreski narodni odbor Gračanica. Izvještaj je zanimljiv zbog podataka koje iznosi, kao i pogleda sastavljača na sam fenomen legije.

PDF članka

Zavičaj

Ćurići iz Lukavice i Gračanice

Sažetak: U ovom radu govori se o familiji Ćurić koja je zadnjih stoljeće i pol vezana za naselje Lukavicu, odnosno njen dio–mahalu Prnjavor. Od sredine 20. stoljeća vezana je dosta i za grad Gračanicu. Ovdje se detaljnije govori o jednom njenom dijelu, ogranku, koji potiče od Huseina Ćurića, sina Huseina (oko 1850. – 1921.) i njegovog sina Huseina Ćurića (1887. – 1955.). Detaljnije se govori i o Ešrefu Ćuriću, sinu Huseina (1927. – 1990.), istaknutom društveno-političkom i kulturnom radniku Gračanice od pedesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća.

PDF članka

Nada Kolman: tragom jedne ratne i poratne sudbine

Rejhan Prohić

Sažetak: U ovom članku autor opisuje vlastito 12-godišnje istraživanje sudbine Nade Kolman, kćerke Viktora i Helene, Židova iz Gračanice, tragično stradalih u Drugom svjetskom ratu. Nada je spašena zahvaljujući obitelji Prohić. Zahvaljujući kontaktu ostvarenom sa Nadinim posvojenim bratom Egonom i samom Nadom, opisuje se i njen poratni život, kao i ratna i poratna sudbina njene šire obitelji i rodbine.

PDF članka

Familije iz Gračanice u Špionici između dva svjetska rata

Mr. sc. Rusmir Djedović, Mr. sc. Abdullah Arifović

Sažetak: U radu se daju podaci o vrlo starom odnosu Gračanice i naselja Špionica. Od 16. stoljeća Gračanica kao stara čaršija je središte kadiluka, kotara i sreza, u čijem sastavu se nalazi i naselje Špionica. Zbog toga u Špionici starinom imanja posjeduju gračaničke familije, a neki i kuće u kojima žive. Posebno se obrazlažu gračaničke familije koje žive u Špionici u periodu između dva svjetska rata. Neke od njih zadržale su se na tom prostoru do današnjeg dana, pretežno u Špionici Katoličkoj (srednjoj), Špionici Turskoj (Donjoj), a ima ih i u Tutnjevcu.

PDF članka

Likovi zavičaja: Abaz Gazibegović–od Gračanice do Blajburga i nazad

Dr. sc. Omer Hamzić

Sažetak: U ovom prilogu govori se o Abazu Gazibegoviću iz Gračanice, koji je kao osamnaestogodišnji mladić, prošao put “odstupanja” poražene vojske ispred jedinica Jugoslovenske armije u završnici Drugog svjetskog rata, dospio do Blajburga i uspio se vratiti živ samo zato što je bio isuviše mlad da bi ga izveli pred streljački stroj. Ostatak svog života proveo je kao ugledan građanin, privrednik, sportski i društveni radnik u Gračanici.

PDF članka

Riječ

Musa Ćazim Ćatić: tragom arhivskih dokumenata i rukopisa – prilog biografiji

Sažetak: U arhivskom fondu nastalom tokom rada Šerijatske sudačke škole u Sarajevu nalazi se i nekoliko dokumenta koji se odnose na školovanje Muse Ćazima Ćatića, dok su u “Napretkovoj” kulturno-historijskoj zbirci pohranjeni njegovi originalni rukopisi: 15 pisama, 31 pjesma i 10 prevoda tekstova turskih autora. Dokumenti i pisma se odnose na period od 1903. do 1915. godine, a svojim sadržajem djelomične osvjetljavaju Ćatićeve posljednje godine života. U prilogu ćemo pokušati da, tragom arhivskih dokumenata i Ćazimove ostavštine, pohranjene u Arhivu Bosne i Hercegovine, čitateljima približimo posljednjih 11 godina njegovog burnog i tragičnog života, dok će analiza njegovog književnog rada biti tema u nekom drugom prilogu.

PDF članka

Slike pjesama u nastajanju (rukopisi)

Musa Ćazim Ćatić

Obilježavajući stotu godišnjicu smrti našeg velikog pjesnika, Muse Ćazima Ćatića, u ovoj rubrici objavljujemo 6 pjesama, od 31-dne, koje se, uz ostale originalne rukopise, čuvaju u “Napretkovoj” kulturno-historijskoj zbirci u Arhivu Bosne i Hercegovine. Kako se iz rukopisa vidi, pjesme su pisane u grču i pod teškim uslovima zadnjih desetak godina pjesnikovog nesretnog života. Za ovu priliku odabrali smo one pjesme (bolje reći njihovu radnu verziju), koje se lakše čitaju sa originalnog rukopisa i koje su se mogle kvalitetnije tehnički prirediti. Cijenili smo da će to biti zanimljivije i za čitaoce korisnije od prepisivanja već odštampanih pjesama, koje se mogu naći u raznim zbirkama po našim knjižarama i bibliotekama. Uz prilično bogatu, već objavljenu, literaturu o književno-estetskim dometima i karakteristikama poezije Muse Ćazima Ćatića, nadamo se da će i ovaj mali uvid u originalne rukopise tih pjesama, upotpuniti naše sjećanje na ovog velikog pjesnika.

PDF članka

Skica za pjesnički portret Atifa Kujundžića (1947. – 2015.)

Dr. sc. Omer Hamzić

Sažetak: U prilogu autor je dao osnovne podatke iz biografije književnika, pjesnika, i eseiste Atifa Kujundžića iz Lukavca, zatim kraći osvrt na njegovo spisateljsko djelo, te neka sjećanja iz zajedničkog rada na više književnih projekata, među kojima je i Časopis “Gračanički glasnik”. Poseban akcenat dao je na njegov doprinos književnosti za djecu u BiH.

PDF članka

Metafizički putnik aBosanac+Pas

Povodom smrti pjesnika Atifa Kujundžića, (Gračanica, 25. 1. 1947.–Lukavac, 2.3.2015. godine)

Amir Brka

Za Atifa Kujundžića znao sam, naravno, mnogo ranije nego što smo se upoznali. Posjedovao sam i čitao njegove knjige već sredinom 80-tih godina prošloga stoljeća, jer on je i tada bio afirmiran pjesnik, iako nije tretiran kao dio onog kruga što se smatrao najvišim u bh. književnosti. Toj tzv. kanonskoj skupini pisaca on, zapravo, nikada nije pripadao–sve do kraja, iako je objavio čak pedesetak knjiga (!), iako mu, kad se o njemu razgovaralo, vrijednost nije osporavana. Ali, naprosto, postoje takve književne sudbine, postoje pisci koji iz nekih čudnih razloga nisu doživjeli vrednovanje kakvo im pripada. Premda je Atif decenijama “trajao” na našoj književnoj sceni–ne postoji objavljen niti jedan ozbiljniji esejistički ili književnoznanstveni tekst posvećen njegovome djelu, nema ga ni u antologijama ni u panoramama koje pretendiraju na reprezentativnost u predočavanju suvremene bh. poezije. A Atif je, kad je posrijedi književnost za odrasle, bio primarno pjesnikom. Tek s objavljivanjem knjiga namijenjenih djeci doživio je stanovitu afirmaciju, pa je uvršten u čitanke i u lektiru, a dobio je 2007. i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za najbolju knjigu u kategoriji za djecu i mlade. S druge strane, sam je Atif o piscima, također i o slikarima, napisao cijelu jednu biblioteku tekstova, od književnokritičkih do esejističkih, pa i cijelih knjiga–kakve su one o Avdi Mujkiću na primjer…

PDF članka

Prikazi i osvrti

Mehmed Đedović: Legionar (roman)

“Planjax”, Tešanj 2015.

Dr.sc. Omer Hamzić

Ako su mnoge dileme i historijske istine iz Drugog svjetskog rata već davno raspetljane i raščišćene, bezbroj unutrašnjih malih ratova i sukoba koji su se odigrali u krilu tog velikog rata na ovim našim prostorima, još i danas itekako izazivaju kontroverze i nesporazume. Ono što se ovdje događalo tokom rata za BiH 1992. – 1995., umnogome daje za pravo onima koji tvrde da je to bila samo repriza, uslovno rečeno, onih malih ratova, koji su vođeni na ovim prostorima tokom Drugog svjetskog rata, kao i onima koji tvrde da se ovdje Drugi svjetski rat, zapravo, nije nikad ni okončao. U tom našem posljednjem ratu oživjele su ne samo stare, negdje zapretane priče, legende i mitovi, već i likovi, nazivi, ikonografija, amblemi, pa čak i oznake na kapama i uniformama koje su se nosile u pohodima i ratovima između mahala, sela i zaselaka u kojima su živjeli komšije istog jezika, a različitog vjerozakona…

PDF članka

Prof. dr. Dževad Drino, Istorija pravnih institucija

Visoka škola “Primus” Gradiška, 2014.

Dr.sc. Omer Hamzić, Benjamina Londrc, MA

U ovoj, po obimu nevelikoj knjizi, na svega 152 stranice teksta sažeta je historijsko-pravna materija koja povezuje: Opštu historiju države i prava, Rimsko pravo i Moderne pravne kodifikacije. Tri oblasti pravne nauke, koje se detaljno i obimno izučavaju i koje predstavljaju posebne predmete na pravnim studijima, po prvi put su jako dobro uvezane u jednoj knjizi…

PDF članka

Prof. dr. Enes Durmišević, Uvod u razvoj pravne misli u BiH

Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2014.

Prof.dr. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Knjiga je prvenstveno namijenjena studentima kao pomoć pri izučavanju predmeta Razvoj pravne misli u BiH, da bi lakše razumjeli sadržaj i ciljeve predmeta, te stekli uvid i orijentaciju u takozvanom historijskom vremenu iz kojeg datiraju začeci pravne misli u Bosni i Hercegovini. Osim toga, djelo je namijenjeno pravnicima i historičarima, posebno onima koji izučavaju historiju pismenost u BiH, tako i pravnim historičarima, te lingvistima, koji se zanimaju razvojem slavenskog pisma, posebno bosančice.

PDF članka

Husein Galijašević: “Pobjeda” Tešanj – 1954.-2014. godine – vizija, znanje, hrabrost

Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2014.

Amir Brka

Ova knjiga jedan je od onih, izuzetno rijetkih momenata u kojima se tema i autor tako blisko susretnu da nesvakidašnji rezultat naprosto ne može izostati. Ja sam prvenstveno obradovan stoga što knjiga predstavlja izvanredno svjedočanstvo o tome da uistinu postoji jedan poseban duh Tešnja, taj čudesni tešanjski genius loci – koji uvijek, u svakoj prilici, također i u svakoj, pa i u najtežoj neprilici, pronađe odgovarajuću formu u kojoj će se ispoljiti, istupiti na povijesnu scenu i iskazati sposobnost da odgovori na izazove koji se postavljaju pred našu sredinu.

PDF članka

Prof. dr. Mensur Kustura, Edis Bajić: Politička moć, civilno društvo i participacija

“OF-SET”, Tuzla 2014.

Djelza Alija-Selmanović, MA, Benjamina Londrc, MA

Knjiga je prvenstveno namijenjena politolozima i sociolozima koji svoja saznanja mogu značajno obogatiti prateći tokove bosanskohercegovačkog civilnog društva i njegove uloge u procesu stabilizacije i razvoja demokratije u BiH. Dinamična koncepcija civilnog društva budi interes pravnika i historičara, kako bi se ono moglo posmatrati u svim fazama demokratskog razvoja u BiH.

PDF članka

Ramiz Brkić, Olovni san, roman

“Planjax”, Tešanj, 2013.

Kemal Ljevaković, književnik

Pojavom romana Olovni san Ramiza Brkića treći je literarni bijeg autora iz ovozemlja u svjetove bajkovitosti, svjetove kosmičkih visina i u mikrosvjetove – to je bijeg ili pokušaj spajanja izmaštanih svjetova sa stvarnim događanjima i stvarnim likovima.

PDF članka

Listovi…

Listovi gračaničkog kalendara od 01. 11. 2014. do 31. 04. 2015.

Dr. sc. Omer Hamzić

05. 11. 2014.
Učenici Mješovite srednje škole obnavljaju gračaničkog “Ćiru”

Gračanički “Ćiro”, stara parna lokomotiva, identična onoj kakva je nekada vukla terentne i putničke vagone na pruzi od Gračanice do Karanovca, stigla je u ovaj grad 1981. godine iz rudnika u Banovićima, jedva 13 godina nakon što je gračanička željeznica ukinuta. Nostalgija za starim “Ćirom” je bila tolika da su mnogi lokomotivu iz iste serije, ali nešto mlađi model, poistovjećivali sa onim koji je prometovao iz Gračanice do Karanovca.

PDF članka

Dodatak

Glosar novih autora

PDF članka