ON THE OCCASION OF
Precious contribution to the universal good (with two decades and 40 issues of “Gracanicki glasnik”)
Amir Brka

TOPICS
The Dayton Peace Agreement and the Period of Transition
Fikret Muslimović

THE PAST
The Administrative Territory of Municipality Gracanica from 1962 to 1992: Interethical Relations and Differences in Development
Omer Hamzić

SOURCES
A Claim of a Muhajir from Eastern Bosnia in Gracanica in the Immediate Aftermath of the War (from 1945 to 1946)
Edin Šaković

Mehmed Spaho’s First Arrival to Gracanica, in December 23rd , 1922
Mina Kujović

A Few Data on the National Gathering in Bukva Above Soko, in September 1942
Ago Mujkanović

NATIVE REGION
In the Wake of Old Caravan Road from Gracanica to Tuzla
Edin Šaković, Marko Matolić, Elvedin Kovačević

Native Region Characters: Atif Kujundzic – He Knew What It Means and How to Be a Man
Zlatko Dukić

THE WORD
“Ja Mahaluša”and Other Plays of the Young Director  Mirela Trepanic from Gracanica
Radoslav Čorlija

“Medžnun i Lejla” (Majnun and Layla) by Muhamed Masic
Omer Hamzić, Neval Hadžiavdić

REVIEWS
Zlatko Dukić: “Jaukovac” (roman)
Omer Hamzić

Fikret Karčić: Muslimani Balkana, Istočno pitanje u XX stoljeću
Dževad Drino, Benjamina Londrc

Tomislav Išek: Mjesto i uloga Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u društvenom životu Hrvata Bosne i Hercegovine između dva svjetska rata (1918.-1941.)
Amir Duranović

Mirko Pejanović: Država Bosna i Hercegovina i demokratija
Džemal Najetović

Jusuf Mulić: Medrese u Gračanici (1745-1946)
Mina Kujović

Jusuf Mulić: Muslimanske škole u Mostaru (1554-1945)
Mina Kujović

Sulejman Čamdžić: Neka moja sjećanja
Edin Šaković

GRAČANICA CHRONICLE
Pages from Gracanica’s Calendar (May 1st – November 6th 2015).
Omer Hamzić

APPENDIX
New Author’s Glossary

Povodom

Uz dva desetljeća “Gračaničkoga glasnika”

(povodom jubilarnog 40. broja)

Amir Brka

Već i kad se začne časopis kakav je Gračanički glasnik, to je po sebi prvorazredan događaj, jer predstavlja pokazatelj, i to onaj najvišega reda, da u općenito zakržljaloj i učmaloj bosanskohercegovačkoj kulturno-političkoj situaciji ipak nije sve propalo, da ima razloga za nadu i za vjeru da naš duh nije nepovratno uništen–nego da je, pod naslagama primitivno-politički zatrovane i gramzivo merkantilizirane realnosti, tek skrajnut, zatomljen, onemogućen u svome iskazu, ali da taj duh svoj vitalizam uvijek iznova uspijeva potvrditi, u formama što su, zapravo, jedino i moguće u situaciji kakva u Bosni i Hercegovini već jest. A moguće su kao plod individualnih pregnuća, odvažnosti, lične kompetencije, entuzijazma, plemenite posvećenosti. Jer država, to jest oni što čine njezinu, na različite načine vladajuću strukturu, ne osjećaju ni želju ni potrebu, a uglavnom nemaju ni svijest o tome da se naše transvremeno utemeljenje mora zasnivati u onome što je najznačajnije–a to su vrijednosti koje su od strane Redakcije Glasnika imenovane kao kulturna historija.

PDF članka

Teme

Dejtonski mirovni sporazum i period tranzicije

(U povodu 20. godišnjice potpisivanja)

Fikret Muslimović, general-major u penziji

Osvrćući se na osnovne karakteristike Dejtonskog mirovnog sporazuma, autor naglašava njegova temeljna postignuća: zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini, te potvrdu teritorijalnog integriteta i državnog suvereniteta ove zemlje, ukazujući ujedno i na neke od brojnih pravnih anomalija i paradoksa, proisteklih iz okolnosti u kojima je sporazum sklopljen. Promatrajući Dejtonski mirovni sporazum kao ishod rata, može se zaključiti da je njegovo sklapanje označilo poraz agresorskih politika, usmjerenih ka uništenju i podjeli Bosne i Hercegovine, ali je ujedno bilo i potvrda uspjeha odbrambenih snaga, jer je njime postignut njihov temeljni ratni cilj: očuvanje države i njenog teritorijalnog integriteta. Ipak, nedostaci i anomalije Dejtonskog mirovnog sporazuma, osobito jake ovlasti entiteta i brojne mogućnosti blokade i dalje se koriste od nosilaca agresorskih politika, čime se blokira punu provedba sporazuma, te usporavaju nužne ustavne i druge reforme. Pri time posebnu opasnost imaju sredstva, sadržaji i metode iz domena specijalnog rata (koji uključuje plansko lobiranje, propagandu, diplomatiju, obavještajno kombiniranje, itd.), čega probosanske snage trebaju biti svjesne i na šta mogu odgovarati samo legalnim, demokratskim sredstvima i metodama.

PDF članka

Prošlost

Administrativno područje opštine Gračanica u periodu od 1962. do 1992. godine: međuetnički odnosi i razvojne proturječnosti

Dr. sc. Omer Hamzić

Predmet ovog istraživanja su naselja sa dominantno srpskim i naselja sa dominantno bošnjačkim narodom, koja su, do 1992. godine, odvojeno egzistirala u okvirima administrativnih granica opštine Gračanica. Učinjen je pokušaj da se na jednom malom, ali etnički podijeljenom prostoru identifikuju uzroci i posljedice razvijenosti jednih i zaostajanja u razvoju drugih etničkih zajednica (naselja). Uprkos vladajućoj politici, primjetno je da se vremenom ukupna društveno-ekonomska razvijenost, odnosno nerazvijenost tih naselja počinje sve otvorenije povezivati sa njihovim nacionalnim sastavom, naročito poslije šezdesetih, kada se i institucionalno (i po Ustavu) organizuju kao mjesne zajednice. Nakon historijskih promjena, poslije 1990. godine, te se razlike “napuhuju” do krajnjih granica da bi poslužile kao podloga za nacionalističku euforiju o ugroženosti jednog od strane drugog naroda, u konkretnom slučaju o ugroženosti Srba od strane Bošnjaka. Katastrofalne posljedice takve euforije, uveliko opterećuju međunacionalne odnose na ovim prostorima i danas. Stoga ima smisla pitanje: ko je tu koga, zapravo, ugrožavao. U traganju za odgovorom na to pitanje, autor je došao do niza podataka i činjenica na osnovu kojih se, njihovom komparacijom, može nedvojbeno zaključiti: prvo, da su, u naznačenom periodu, srpska naselja i srpske mjesne zajednice, objektivno, imale povoljnije uslove razvoja u odnosu na bošnjačke (muslimanske) i drugo, da je nacionalistička euforija o ugroženosti (i eksploataciji) jednih od strane drugih bila, objektivno, bez ikakvog osnova.

PDF članka

Građa

Jedna žalba muhadžira iz istočne Bosne u Gračanici iz neposrednog poraća (1945./1946. g.)

Edin Šaković

U prilogu se objavljuje peticija muhadžira (izbjeglica) iz istočne Bosne, smještenih na području sreza Gračanica, upućena “drugu saveznom ministru” i zastupniku sreza Gračanica (Sulejmanu Filipoviću), u kojoj se potpisani žale na težak položaj, oskudicu i glad, ali i nekorektan odnos i nerazumijevanje predstavnika narodne vlasti u Gračanici. Dokument je pronađen u konceptu, u arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gračanica.

PDF članka

Prvi dolazak Mehmeda Spahe u Gračanicu, 23. 12. 1922.

Mina Kujović

U prilogu se govori o prvom dolasku Mehmeda Spahe, lidera Jugoslovenske muslimanske organizacija, kao najjače političke grupacije Muslimana (Bošnjaka) u vrijeme monarhističke Jugoslavije. Dokument, na kojem se temelji, značajan je po tome što upotpunjuje dosadašnja saznanja o aktivnosti JMO na području Gračanice i donosi više do sada nepoznatih podataka o izboru njenog rukovodstva u tom gradu.

PDF članka

Nekoliko podataka o narodnom zboru na Bukvi iznad Sokola u septembru 1942. godine

Ago Mujkanović

Autor objavljuje članak iz lista El-Hidaje o teferiču i narodnom zboru na Bukvi iznad Sokola (Gračanica), koji su organizirali pripadnici Hadžiefendićeve legije. Uz članak je priloženo i nekoliko fotografija snimljenih tom prilikom, kao i jedan arhivski dokument iz privatne kolekcije, a sve je popraćeno autorovim komentarom, u kome se objašnjava historijske prilike u kojima je spomenuti skup održan i njegov značaj.

PDF članka

Zavičaj

Tragom starog karavanskog puta od Gračanice do Tuzle

(hodološko-putopisne crtice)

Edin Šaković, prof., Marko Matolić, BA, Elvedin Kovačević

Na inicijativu Časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, početkom augusta 2015. godine organiziran je istraživački i “pješački” pohod u kome su autori ovoga rada slijedili pravac starog karavanskog puta između Gračanice i Tuzle, koji je vodio brdskim grebenima i kosama na vododjelnici slivova Spreče i Tinje. O značaju spomenute komunikacije u prošlosti svjedoči zabilježena narodna predaja, brojne starine duž njezina pravca pružanja, prostorni raspored najstarijih naselja ovoga kraja (evidentiranih u najranijim osmanskim popisima), kao i neki kartografski izvori. Osnovni cilj pohoda bio je terenski obilazak i utvrđivanje trase samoga puta, uvid u njezino današnje stanje, kao i terenski obilazak i evidentiranje kulturno-historijskog naslijeđa na spomenutom pravcu.

PDF članka

Likovi zavičaja: Atif Kujundžić–znao je šta znači i kako biti čovjek

Zlatko Dukić

Kad vam uveče, nedugo poslije TV-dnevnika, u kući zazvoni telefon, mnogo veći su izgledi za to da vam neko javlja neprijatnu i neželjenu, nego vijest sa suprotnim predznakom. Rijetki su izuzeci od tog nepisanog (i nepoželjnog) pravila. Znao sam to mnogo prije te nedjeljne večeri, 1. marta ove godine, u danu praznovanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

PDF članka

Riječ

“Ja mahaluša” i druge predstave mlade redateljke Mirele Trepanić iz Gračanice

(o predstavama koje vraćaju publiku u pozorište)

Radoslav Čorlija

Od 2010. godine kada je diplomirala režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Mirela Trepanić iz Gračanice postavila je na scenu nekoliko pozorišnih predstava različitog žanra, koje su doživjele veliku popularnost i posjećenost publike. Među njima, posebno se izdvaja kabare komedija “Ja mahaluša” u izvođenju Kamernog teatra 55 koja je, nakon što je „zapalila“ Sarajevo, odigrana na mnogim scenama u zemlji i inostranstvu. Riječ je o nesumnjivom talentu Mirele Trepanić i originalnom pristupu redateljskom poslu, koji se prepoznaje kako u njenom radu sa profesionalcima, tako i sa amaterima. Kroz kraće prikaze nekoliko najboljih predstava ove redateljice, autor ovog priloga skreće pažnju na njen talent i osebujan stvaralački postupak.

PDF članka

“Medžnun i Lejla” Muhameda Mašića

(povodom pronalaska i objavljivanja jednog zagubljenog rukopisa)

Priredili: Omer Hamzić, Neval Hadžiavdić

U prvom dijelu ovog priloga autori daju kraći osvrt na stvaralaštvo, intelektualnu zaostavštinu i rukopise Muhameda Mašića, nadarenog, samosvojnog i neshvaćenog intetelektualca iz Gračanice, koji su rasuti ne samo po raznim listovima i časopisima, već i po mnogim tajnim seharama njegovih prijatelja i poznanika u više mjesta u Bosni i Hercegovini. Za pisanje ovog rada povod je nedavno pronađeni rukopis ljubavnih pjesama Kajs Ibn Mulleveh Ibn Muzahima i nekih drugih arapskih pjesnika koji su sebe nazivali medžnunima, a koje je Muhamed Mašić prepjevao na bosanski jezik. U drugom dijelu govori se o okolnostima pod kojima je pronađen taj rukopis, a u trećem su odabrani faksimili, koji pokazuju kako su nastajali prepjevi spomenutih pjesama ispisivani rukom nadarenog pjesnika i prevodioca Muhameda Mašića.

PDF članka

Zlatko Dukić: “Jaukovac” (roman)

“PrintCom” Tuzla, 2015.

Dr. sc. Omer Hamzić

U doista obimnoj proznoj i spisateljskoj produkciji Zlatka Dukića društveni romani zauzimaju dominantno mjesto. To su oni romani koji zahvataju tematski i vremenski okvir – od Kraljevine Jugoslavije i njene propasti, Španskog građanskog rata NOB-a i revolucije, te naše poslijeratne socijalističke izgradnje, s neminovnom egzotikom Golog otoka, Informbiroa, UDBE i Staljina i Tita, seljačkih radnih zadruga i zrele faze socijalističkog samoupravljanja, pa do smrti, spomenutog, kako smo ga zvali našeg Najvećeg Sina, te najnovijih demokratskih promjena, raspada zemlje, novog krvavog rata, postdejtonske Bosne, izborne cirkusijade, privatizacije i tajkunizacije, opće atmosfere nekog prelaznog i neprolaznog prelaza “iz onog u onaj sistem”–doba koje se na “brdovitom Balkanu” zove tranzicija, a lakše guta kao globalizacija itd. Te romane i te proze smo u jednoj gruboj podjeli, na Okruglom stolu o književnom djelu Zlatka Dukića (u organizaciji Časopisa “Gračanički glasnik”, 14. 11. 2007.), upravo po zajedničkoj tematici i vremenu koje zahvataju, uslovno nazvali romani drugog stanja (dakle, nenormalnog vremena) ili romani prelomljene generacije, koja je gotovo po polovini svojih života okrutno prelomljena ratom, koji je opet okrutno razdvojio spomenuta dva društvena sistema, odnosno dva historijska perioda.

PDF članka

Fikret Karčić: Muslimani Balkana, Istočno pitanje u XX stoljeću

Centar za napredne studije, Sarajevo 2015.

Dr.s.s. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Pored svoja dva autorska teksta, u ovoj knjizi prof. dr. Fikret Karačić, kao njen priređivač, objavljuje još nekoliko priloga drugih autora, te više dokumenata i autentičnih svjedočenja o tragičnoj sudbini muslimana Balkana u zadnjih stotinjak godina. Njihova sudbina, kako kaže prof. Karčić, “nije bila određena time šta oni sami misle o sebi, već šta drugi misle o njima.” Činjenica je da se mišljenje tih “drugih” o muslimanima Balkana (to jest evropskim muslimanima) nije u biti promijenilo od otvaranja istočnog do današnjeg dana (do Bosne 1992.-1995., Bugarske 1988., Kosova 1999. itd). Dok se još uvijek u evropskim naučnim i političkim elitama vode sporovi oko suštine (pa i konačne definicije) istočnog pitanja (kao historijskog ili geostrateškog fenomena o dugom životu “bolesnika na Bosforu”), iz regionalne perspektive gledano, za muslimane Balkana istočno pitanje je od samog njegovog otvaranja, a posebno u zadnjih stotinjak godina bilo samo pitanje golog fizičkog opstanka i očuvanja kulturnog identiteta u svojoj i na svojoj zemlji.

PDF članka

Tomislav Išek: Mjesto i uloga Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” u društvenom životu Hrvata Bosne i Hercegovine između dva svjetska rata (1918.-1941.)

Sarajevo: Institut za istoriju, 2015, 581

Amir Duranović

Bosanskohercegovački historičar starije generacije, Tomislav Išek, naučnoj je javnosti poznat već nekoliko decenija. Od početka svoje znanstvene karijere bio je vezan za Institut za istoriju u Sarajevu gdje je prošao sva naučna zvanja i iz iste je institucije prije nekoliko godina otišao u zasluženu mirovinu. Tokom školovanja, usavršavanja i višedecenijskog rada, prepoznatljivost je gradio kroz dvije dimenzije. Kroz školovanje i usavršavanje, prošao je naučne centre Sarajevo, Beograd i Pariz. Kao univerzitetski profesor, više godina je bio angažovan na Univerzitetu u Tuzli. Pored usavršavanja i istraživačkog rada, značajan dio svoje radne karijere i dragocjenog vremena posvetio je umrežavanju bosanskohercegovačkih historičara u evropske okvire radeći kao predsjednik Nacionalnog komiteta Association Internationale d’Etudes de Sud-Est Europeen (AIESEE) za Bosnu i Hercegovinu. Pa ipak, najveću prepoznatljivost izgradio je svojim knjigama, studijama, člancima i raspravama čiji je fokus bila hrvatska građanska politika u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata. O tome je u proteklom periodu napisao veoma utemeljene, arhivskom građom i relevantnom literaturom fundirane knjige, a pored političkih tema, u posljednje vrijeme se intenzivnije bavio pitanjima društvenog života Hrvata u Bosni i Hercegovini, posebno se fokusirajući na mjesto i ulogu Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”. Knjiga koju ovdje želimo ukratko predstaviti može se, na određen način, smatrati rezultatom višedecenijskog rada i krunom na dugogodišnju znanstvenu karijeru.

PDF članka

Mirko Pejanović: Država Bosna i Hercegovina i demokratija

IKD “University press” – Magistrati izdanja, Sarajevo, 2015., 252

Dr. sc. Džemal Najetović

Država je društveno-politička zajednica onih koji vladaju i onih kojima je vlada uređena na osnovi pravila koja prihvaćaju (svojevoljno ili pod prinudom) svi njeni članovi. U užem smislu, država je aparat sile koji načelno garantuje sigurnost svim članovima zajednice. Država je pravni subjekt unutarašnjeg i međunarodnog prava, koji se stiče: međunarodnim priznanjem de facto (privremeno i ograničeno) i de jure (stalno i neograničeno). Država je određena svojom funkcijom uređenja odnosa u društvu. Pravna država je ona država u kojoj su sva prava poopćtiva (tj. važe jednako za sve u istim uslovima). U njoj vlada striktno formalna procedura. Pravna država nije aparat za realizovanje interesa, nego mehanizam realizovanja formalne pravednosti kao jednakopravnosti. Sila je u državi dopustiva samo uz pretpostavku kršenja normi koje udovoljavaju navedenim uslovima, a sam prekršaj uslovljen je procedurom. Demokratska država polazi od neposrednog iskazivanja volje naroda, no, s vremenom postaje jasno da moderna demokratska država može biti jedino reprezentativna i parlamentarna. Država blagostanja ne garantuje samo elementarnu sigurnost i dogovorena prava svojih državljana i ostalih stanovnika, nego garantuje i minimum socijalne sigurnosti. Međunarodnim priznanjem država ulazi u međunarodnu zajednicu i postaje punopravni subjekt u međunarodnim odnosima.

PDF članka

Jusuf Mulić: Medrese u Gračanici (1745-1946)

Sarajevo, 2015, str. 113

Mina Kujović

Prof. Mulić smatra da je muslimansko školstvo imalo veliku ulogu u školovanju muslimana Bošnjaka, jer je time omogućeno njihovo uvođenje u javni život. Od prvih svršenih polaznika Gazi Husrev-begove medrese/Kuršumlije, muslimanske škole završile su brojne generacije učenika, od kojih su mnogi dali značajan doprinos kulturnom razvoju zemlje i društva. Profesor Mulić je u okviru obrade obimne historijske teme o muslimanskom školstvu, od dolaska Osmanlija pa do kraja prve polovine 20. stoljeća kad su, odlukom organa nove državne vlasti, sve vjerske škole zatvorene, opisao skoro sve značajnije bosanskohercegovačke medrese, među kojima su i tri medrese u Gračanici.

PDF članka

Jusuf Mulić: Muslimanske škole u Mostaru (1554-1945)

Sarajevo, 2015, str. 198

Mina Kujović

Profesor Jusuf Mulić se dugo bavio istraživanjem podataka o historiji muslimanskog školstva na području Bosne i Hercegovine, od osmanskog zaposjedanja u drugoj polovini 15. stoljeća pa sve do prve decenije nakon Drugog svjetskog rata, kad su sve muslimanske škole, osim Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, zatvorene. To je istraživanje rezultiralo objavljivanjem devet monografija o muslimanskom školstvu, a objavljivanjem ove desete Muslimanske škole u Mostaru (1554-1945), kako je navedeno u uvodu, profesor Mulić je završio istraživanje, pisanje i objavljivanje knjiga iz ove oblasti o kojoj još nije urađena cjelovita sveobuhvatna monografija, pa su zbog toga ove knjige dragocjene i predstavljaju veliki doprinos našoj historiografiji.

PDF članka

Sulejman Čamdžić: Neka moja sjećanja

Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Naučnoistraživački institut “Ibn Sina” Sarajevo, 2015.

Edin Šaković

Ime nedavno preminulog dr. sc. Sulejmana Čamdžića, istaknutog stručnjaka s područja agrotehničkih i ekonomskih znanosti, među Bošnjacima je u Republici Hrvatskoj dobro poznato. Riječ je o dugogodišnjem vrijednom aktivisti koji je dao značajan doprinos društvenom, kulturnom i političkom organiziranju ovoga naroda, ali i o ličnosti iznimno bogatog i zanimljivog životopisa.

PDF članka

Listovi

Listovi gračaničkog kalendara od 1. maja do 6. novembra 2015.

Dr. sc. Omer Hamzić

07. 05. 2015.
Omladinski krug Medžlisa Islamske zajednice Gračanica održao javnu tribinu u povodu Dana džamija

Tribinu je otvorio Smajo ef. Mustafić, gračanički glavni imam, podsjećajući na značaj Dana džamija, kao i predstojećeg Dana pobjede nad fašizmom, te ističući da nevolje koje se danas dešavaju Bošnjacima imaju korijene u onome što se zbivalo u našoj bliskoj prošlosti, zbog čega je potrebno učvršćivati jedinstvo i međusobno povjerenje. Ukazujući na višestoljetnu tradiciju islama u Bosni, istaknuo je da je uloga Islamske zajednice u tom pogledu i danas od velikog značaja. Književnik i publicista Fatmir Alispahić, gost tribine, u svom se izlaganju osvrnuo na zabrinjavajuće nizak nivo kulture sjećanja među Bošnjacima, usprkos činjenici da su obrasci razmišljanja i političkog djelovanja kakvi su se uočavali i uoči agresije na našu zemlju danas možda još izraženiji, ilustrirajući to i primjerima policijske represije nad bošnjačkim povratnicima u entitetu Republika Srpska.

PDF članka

Dodatak

Glosar novih autora

PDF članka