Povodom

“Gračanički glasnik”–iskustva i rezultati jedne uspješne kulturne misije

(Povodom 40. broja i 20 godina izlaženja)

Prof. dr. Galib Šljivo

U ovom prilogu autor je detaljnije ispitao ostvarenje misije ovog časopisa tokom protekle dvije decenije koliko je ovo glasilo prisutno na kulturnoj sceni, ne samo jedne lokalne zajednice, na koju upućuje njegov naslov, već na specifičan način i u širem području Bosne i Hercegovine. Autor ističe da je časopis, slijedeći dosljedno svoju programsku koncepciju, uspio u pogledu svog sadržaja očuvati ravnotežu (ali i međusobno dopunjavanje) između priloga, koji nose predznak “umjetnički” (književnost, slikarstvo, umjetnost) i autorskih priloga koji nose predznak “naučni” (historiografija, etnografija, narodna tradicija, duhovnost itd.). Kao historičar, u ovom prilogu, ipak, posebnu pažnju je posvetio pitanju doprinosa Časopisa u oblasti historiografije, ističući pri tome posebne zasluge za afirmaciju takozvane lokalne historije. To potkrepljuje i činjenicom da je na “predlošku” ovog Časopisa prije pet godina u Gračanici organizovan i naučni skup posvećen mjestu i ulozi lokalne historiografije u našoj kulturi pamćenja. Pozivajući se na zaključke tog skupa, i ovaj autor je mišljenja da (1) na ovakvom konceptu časopis treba nastaviti svoju kulturnu misiju i (2) da može poslužiti kao primjer “dobre prakse” svim subjektima koji namjeravaju pokrenuti ovakve ili slične projekte.

Ključne riječi: Gračanički glasnik, kulturna misija, Gračanica, časopisi, lokalna historija

PDF članka

Od “incidenta” do fenomena

(Uz 20 godina i 40 brojeva “Gračaničkog glasnika”)

Zlatko Dukić

U ovom prilogu autor iznosi lični doživljaj časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, koji je već punih 20 godina prisutan na kulturnoj sceni mnogo šireg područja u odnosu na područje označeno u njegovom naslovu. Svoje impresije iznosi, ne samo kao književnik i dugogodišnji kulturni poslenik,već i kao aktivan saradnik ovog glasila, sudionik njegovih uzleta, ali i kriza kroz koje je u proteklom periodu prolazio. Ukazuje na uspjehe i rezultate Časopisa, ističući njegovu otvorenost i širinu, tematsku razuđenost, tolerantnost i demokratičnost u iznošenju stavova sa kojima se ponekad, lično i nije slagao. Pri tome posebno naglašava beskrajnu upornost, stvaralačku energiju, ali i autorske i menadžerske zasluge glavnog i odgovornog urednika i osnivača Časopisa, dr.sc. Omera Hamzića za opstanak i razvoj ovog velikog izdavačkog projekta.

Ključne riječi: Gračanički glasnik, Gračanica, kulturna historija, tradicija

PDF članka

Teme

Kako se sjećati odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992.–1995.–iskustva Spomen-sobe u Tešnju i koncepcija Spomen-sobe u Gračanici

Redakcijski uvod

Pod ovim naslovom, uz nekoliko uvodnih napomena Redakcije, objavljujemo dva autorska priloga iz oblasti zavičajne kulture sjećanja: prvi nosi naslov “Spomen-soba u Tešnju 1992.–1995. – Zaborav je neprijatelj”, autorice Mensure Mujanović iz Tešnja i drugi “Spomen-soba 1992.–1995. Općine Gračanica–idejna skica projekta”, čiji je autor Edin Šaković iz Gračanice. U prvom se iznose iskustva jednog već realizovanog projekta u Tešnju, a u drugom osnovne konture takvog istog projekta koji se namjerava realizovati u Gračanici. Riječ je o jednom od načina i oblika njegovanja kulture sjećanja na Odbrambeno-oslobodilački rat i ne tako davno minulo vrijeme, obilježeno pokušajem rušenja, ali i uzdizanja slobodne, nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine.

Ključne riječi: Gračanica, Tešanj, Spomen-soba, Odbrambeno-oslobodilački rat

PDF članka

Spomen-soba u Tešnju 1992.–1995. – “Zaborav je neprijatelj”

Mensura Mujkanović, prof. historije

JU Muzej Tešanj je 30. aprila 2012. godine, u zgradi gdje se nalazi sjedište Jedinstvene organizacije boraca i Organizacije porodica šehida i poginulih boraca Tešanj, u prisustvu mnoštva posjetilaca, svečano otvorila stalnu izložbu pod naslovom Spomen-soba 1992.–1995. Zaborav je neprijatelj. Izložba je priređena u okviru općinske manifestacije “Tešanjsko proljeće” i općinskog praznika 4. april–Dan otpora fašizmu. Hronološkim slijedom, tekstom, fotografijom i izloženim predmetima, željelo se na ilustrativan način predstaviti život na prostorima tešanjske općine u ratno vrijeme, počevši od vojnog, privrednog i zdravstvenog segmenta, pa do obrazovanja i kulture. Izložba je koncepcijski zaokružena, ali će daljim istraživačkim radom doživljavati izmjene i dopune, sve u cilju što vjerodostojnijeg prikaza naše bliske lokalne prošlosti. Autori izložbe su Jasmin Mandžukić i autorica ovog članka.

Ključne riječi: spomen-soba, agresija na Bosnu i Hercegovinu, Odbrambeno-oslobodilački rat, eksponati, oružje, privreda, zdravstvo, obrazovanje, kultura.

PDF članka

Spomen-soba 1992.–1995. Općine Gračanica – idejna skica projekta

Edin Šaković, prof.

U ovom prilogu autor je u vidu idejne skice razradio inicijativu za otvaranje “Spomen-sobe 1992. – 1995.” u kojoj će se prikupljati i prezentirati muzejski eksponati iz razdoblja agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.) sa šireg područja općine Gračanica. Cilj je da se očuva i izgrađuje kultura sjećanja na to razdoblje bosanskohercegovačke historije. Predviđeno je da ova muzejska zbirka djeluje u okviru Bosanskog kulturnog centra i bit će smještena u zgradi Doma kulture.

Ključne riječi: spomen-soba, općina Gračanica, kultura sjećanja, eksponati, muzejska zbirka

PDF članka

Prošlost

Arheološki lokalitet Vis (Orman-grad) kod Srebrenika

Almir Mutapčić, dipl. arheolog, Ago Mujkanović, prof. historije

U članku se prezentuju podaci o arheološkom lokalitetu Vis ili Orman-grad u kanjonu Tinje kod Gornjih Hrgova (općina Srebrenik). Iako je evidentiran u Arheološkom leksikonu BiH (1988.), nedostajali su bliži podaci o tačnoj lokaciji, izgledu, konfiguraciji, te hronološkom i kulturnom određenju. U aprilu 2016. smo uspjeli locirati tačno mjesto nalazišta, a zatim smo izvršili pregled terena i rekognosciranje, prikupivši znatnu količinu keramike i kućnog lijepa (površinski nalazi). Na osnovu karakterističnih oblika i ornamenata, nalazište se može datirati u kasno bronzano doba, iako se ne može isključiti ni prisustvo sloja iz kasnog neolita, odnosno eneolita. U svakom slučaju, radi se o značajnom lokalitetu, a veća saznanja bi se dobila arheološkim iskopavanjima.

Ključne riječi: Orman-grad, Vis, Ormanica, Gornji Hrgovi, Srebrenik, arheološko nalazište, rekognosciranje, prahistorijska gradina, suhozid, površinski nalazi, keramika, kasno bronzano doba.

PDF članka

Izgradnja željezničkog saobraćaja u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini

(u susret godišnjici: 70 godina od izgradnje pruge Brčko – Banovići)

Alen Zečević, prof.

U nekoliko poglavlja posvećenih izgradnji pojedinih željezničkih saobraćajnica, ovaj rad tretira pitanje dinamike i rezultata procesa industrijske obnove Bosne i Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata. U namjeri da rasvijetli ulogu željezničkog saobraćaja u postratnom periodu na tlu Bosne i Hercegovine, koja se nakon oslobođenja od okupatorskih snaga počinje izgrađivati kao socijalističko društvo, autor s posebnom pažnjom razmatra historijat gradnje pruge Brčko-Banovići, koja ove godine obilježava sedamdeset godina svoga postojanja, zatim Šamac-Sarajevo i Doboj-Banja Luka, kao i njihovo mjesto u ukupnom socijalno-ekonomskom preobražaju bosanskohercegovačkog društva u socijalističkoj Jugoslaviji.

Ključne riječi: Željeznički saobraćaj, pruga Brčko-Banovići, pruga Šamac-Sarajevo, pruga Doboj-Banja Luka, omladinske radne akcije, Drugi svjetski rat, petogodišnji plan, industrijalizacija.

PDF članka

Građa

Borba džematskih odbora u Gračanici za nacionalizovanu vakufsku imovinu

(Tragom arhivskih dokumenata)

Mina Kujović

Uvidom u originalne arhivske dokumente koji su nastali tokom rada Komisije za nacionalizaciju pri Izvršnom vijeću NR BiH saznajemo kako su se vlasnici nacionalizirane imovine koja im je oduzeta temeljem Zakona o nacionalizaciji zgrada i građevinskog zemljišta u periodu od 1959. do 1963. “borili” da oduzimanje ospore te da svoju imovinu zadrže ili, ako je oduzeta, ponovo vrate u svoje vlasništvo. U prilogu donosimo prepise i faksimile tri originalna dokumenta koji se odnose na nacionalizaciju imovine na području NOO Gračanica: jedan je dopis načelnika Odjeljenja za privredu i financije u Gračanici, dostavljen Komisiji za nacionalizaciju pri NR BiH u kojem iznosi probleme u vezi sa žalbama građana zbog problema oko uknjižbe nacionalizovane imovine i dva rješenja o nacionaliziranoj imovini koja je pripadala vakufima džamija u Gornjim Doborovcima, opština Gračanica i džamije Gojsalići iz Gračanice, u mahali Drafnići,

Ključne riječi: Gračanica, Doborovci, mahala Drafnići, nacionalizacija, vakufska imovina

PDF članka

Pritužba narodnog poslanika Edhema Mulabdića protiv učitelja Mustafe Žiška iz Gračanice zbog “unošenja politike u školu”

Dr. sc. Omer Hamzić

U ovom prilogu autor prikazuje Predstavku Edhema Mulabdića, narodnog poslanika iz reda JMO za srezove Maglaj i Gračanicu, koju je 15. 11. 1928. godine podnio Ministru prosvjete Milanu Grolu u Beograd protiv učitelja osnovne škole u Gračanici Mustafe Žiška zbog njegovog političkog angažmana u redovima Radikalne stranke. Dokument sam po sebi ilustruje složenost političkih prilika u Bosni i Hercegovini (primjer Gračanice) na vrhuncu krize vidovdanskog parlamentarizma (1927.-1928.), ali i odnos JMO kao najjače političke stranke Bošnjaka (muslimana) tog vremena prema onim sunarodnicima, koji su se nalazili u redovima njenih protivnika.

Ključne riječi: Gračanica, Mustafa Žiško, Edhem Mulabdić

PDF članka

Zavičaj

Gračanica: kulturno-historijska skica

Priredio: Edin Šaković, prof.

U članku se navode sažeti podaci o prošlosti i kulturnom naslijeđu općine Gračanica, namijenjeni korištenju u edukativne i turističke svrhe. Dat je najprije kratak pregled povijesti ovoga grada i njegove okoline, nakon čega su obrađeni pojedini spomenici kulture (građevine i graditeljske cjeline). Dalje se iznose osnovni podaci o Zavičajnoj muzejskoj zbirci, te o pojedinim vidovima nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Članak završava kratkim osvrtom na časopis “Gračanički glasnik”, kao dragocjen izvor podataka za kulturnu tradiciju i naslijeđe Gračanice.

Ključne riječi: Gračanica; povijest; kulturno-historijsko naslijeđe; spomenici kulture; nacionalni spomenici; Zavičajna muzejska zbirka; nematerijalno naslijeđe; Gračanički glasnik.

PDF članka

O narodnom težačkom kalendaru u Bosni, mjerenju i prognoziranju vremena u narodnoj tradiciji

Izet Spahić

Na osnovu narodnih predanja i dostupne literature, te usmenih kazivanja i vlastitih iskustava i zapažanja u svom užem i širem zavičaju (selo Piskavica, šire područje Gračanice i sjeveroistočne Bosne), autor na popularan način (uz upotrebu i nekih arhaičnih izraza, kao npr. šenica (pšenica), čele (pčele) i dr., donosi pregled takozvanog težačkog kalendara na ovom prostoru, precizno navodeći šta se radi u polju, vrtu, voćnjaku, sa pčelama i oko stoke u određeno doba godine, u kojoj hevti (sedmici) po Prozuku (Božiću) ili Jurijevu (Đurđevu). Autor podsjeća i na nekoliko karakterističnih načina mjerenja i prognoziranja vremena u ovim krajevima koji su se dugo zadržali u narodnoj tradiciji i predanju.

Ključne riječi: narodno predanje, mjerenje vremena, časovnik, narodni kalendar, Prozuk, Jurijev

PDF članka

Riječ

Istinitost fantastičnog u poeziji Amira Brke

Momčilo Spasojević

A vele kako
i nije baš lahko
razumjeti
pjesnike
—Brka: Pjesnikov grob

Pjesme Amira Brke ne spadaju u poeziju koja je namjerno pisana, već u onu vrstu koja se piše iz unutrašnje potrebe da izrazi nagomilana osjećanja. On ispisuje poetiku vlastitog života i promišljanja i kako sam reče, želi “konstatirati stanje duha/naše epohe bez epohe”. Ta poezija, puna dubokih suštinskih misli, nerijetko je prožeta natprirodnim, odnosno fantastičnim u službi stvarnog. Fantastično u njegovom književnom djelu može da proiziđe i iz spleta psiholoških proturječnosti stvaraoca, kao i iz mučne morbidne stvarnosti tmurnog i opakog vremena u kome on živi. Pjesme takve vrste ponekada se rađaju i iz sudara malog čovjeka sa groznom uništavajućom silom i hrane se fantastičnim motivima, odnosno mitološkom građom, koja se upotrebljava kao simbolika rascvjetanog života. Svoju punu pjesničku zrelost Amir Brka doživljava u vremenu velikih društvenih promjena i tragičnih lomova u svim segmentima društva u kome živi i u kome se nameće nužnost preispitivanja vrijednosti novog i prošlog i njihovih odnosa. U takvim okolnostima, on razmišlja o čovjekovoj svijesti, različitim načinima života i shvatanjima, o tome koliko se može kontrolisati život. Riječ je o intimno-aluzivnoj lirici u kojoj se podrazumijeva i upotreba fantastičnog u službi stvarnog. Stihovi mu se odlikuju autentičnim izrazom, refleksivnošću, kritičnošću kao i određenom dozom pesimizma. U njima dominira osjećajnost i promišljenost, ali to je i poezija metafizičkog krika kojom se osjeća, ukazuje i prosuđuje. Okolnosti u kojim pjesnik stvara svakako se odražavaju u onome o čemu on piše. A u Tešnju, kao u malo kojoj drugoj sredini, zgusnute su legende i fantastično, što seže čak i do ilirskih vremena. To je grad sa prošlošću gustog fantastičnog ambijenta, a u pričama o njemu kruže sitni tamni zlodusi s gustim spletom proturječnosti. U takvoj sredini nikada se nije živjelo samo od stvarnosti i za stvarnost već i od prošlosti i mitskog, koje je nerazdvojni dio tog ambijenta i razmišljanja, odnosno poimanja života i svijeta. Izoštrenih sposobnosti A. Braka, između ostalog, opaža i ono što je u čovjeku onostrano, nadnaturalističko, i prepušta demonu pjesme. Ako je moguće u potpunosti shvatiti poeziju Amira Brke, za koga neko, između ostalog, reče da je “otišao u ekstrem analize modernog svijeta”. On je pjesnik mjere kod koga nema ničeg previše i ničega premalo. Dotičući se i baveći fantastičnim, on želi čitaocu da predoči stvarnost na jedan drugi, slikovit i ubjedljiv način, trudeći se da mu pjesme imaju boju vremena u kome su nastajale, obično zatamljenu, a proisteklе iz stvaralačke nesanice. Za njega bi se moglo kazati da pripada onoj maloj grupi pobunjenih pjesnik u čijim riječima se osjeća jeres, i kako sam reče, duh Antikrista u čijoj se lirici fantastično odnosno legendarno prepliće sa stvarnim i jedno drugo sretno dopunjuje.

Ključne riječi: Amir Brka, Tešanj, poezija, fantastično, lirika

PDF članka

Odabrane pjesme

Amir Brka

SMRT U TEŠNJU

Ćatiću

Tu su sve tvrđe hridi, tu je ustrajna noć
kojom je Priroda prekrila čudesnu svoju moć.
Odavde nikud se ne ide, jer ovdje sve se zna,
stoljeća koja se ne vide na kuli sahat tka,
i nikad na te zide sunce više ne sja,
mjesečev žuti lampion jedino svijetli na grad.

Na bedem često popnem se, dok cijela čaršija snî,
u nadi da još tu je misterij u mojoj izbi,
pa kada pogled se primakne, srca se uvijek dotakne,
kao iz Poea prenesena, bizarna vizija ta.

(…)

PDF članka

Poetički, etničko-povijesni i ideološki aspekti heteropredodžbi u romanu Zmaj od Bosne Josipa Eugena Tomića

Dr. sc. Vedad Spahić, vanredni prof.

Analiza heteropredodžbi u romanu Zmaj od Bosne hrvatskog poznoromantičarskog pisca Josipa Eugena Tomića pokazala je da, uz tvrdokorne stereotipije, književni postupci igraju nerijetko presudnu ulogu u konstruisanju predstava o etničkim, konfesionalnim i socijalnim skupinama, historijskim ličnostima i historijsko-društvenim situacijama. Utemeljena na postulatima Aachenske škole po kojima se predodžbe o narodima shvataju neesencijalistički, odustajanjem od spoznajne dimenzije, analiza je obuhvatila romanesknu predstavu o ličnosti Husein-kapetana, karakterizacije bosanskih muslimana i njihovog načina života, predstave o Osmanlijama, predstave o ženi… pokazujući u kojoj su mjeri imagološki aspekti bitni za razumijevanje autorova nesupjeha da harmonizira imaginativni i historijski sloj romana.

Ključne riječi: Josip Eugen Tomić, kasni romantizam južnoslovenskog tipa, imagologija, Aachenska škola, stereotipi, predožbe o Bosni i Bošnjacima, ideologija pravaštva, egzotizam, orijentalizam

PDF članka

Rad dramske sekcije “Udruženja mladih ANEA-MG” u periodu od 2011. do 2015.godine

Mr.sc. Fatima Bećarević

U ovom prilogu autorica iz svog ugla piše svojevrstan izvještaj o jednom pravom malom podvigu u oblasti kulturno-umjetničkog amaterizma na primjeru jedne male sredine kao što je Gračanica, konkretno u području amaterskog dramskog stvaralaštva u okviru jedne nevladine organizacije. Svoj iskaz uobličila je prvenstveno kao glavni akter, sudionik i pokretač, ali i umjetnički kreator, rukovodilac i kulturni animator u tom projektu. Opisana iskustva na okupljanju mladih koji se u jednoj maloj sredini “igraju pozorišta” i u tu igru (“na varku”) uvlače svoje roditelje, rođake i prijatelje iz učionice i razreda i tako pune pozorišnu dvoranu – više su nego dragocjena. U prilogu opisuje pojedinačno svaku predstavu na kojoj je radila sa tom “mladom populacijom”, a svaka predstava posebna je priča za sebe (u smislu njenog nastanka). Nakon sjajnih uspjeha ovih malih amaterskih dramskih družina, (ostvarenih takoreći u nemogućim uslovima, samo po sebi nameće se pitanje kako održati kontinuitet tog rada. U ovom prilogu ponuđena su neka dragocjena iskustva, ali ne i odgovor na postavljeno pitanje. Uostalom, ono se u ovom našem neuređenom društvu (i nevremenu za kulturu uopće) tiče nekog drugog, a ponajmanje autorice ovog priloga.

Ključne riječi: “Udruženja mladih ANEA-MG”, dramska sekcija, Gračanica, pozorište, amaterizam

PDF članka

Prikazi i osvrti

Fikret Muslimović, Selmo Cikotić: Mislilac i državnik – Alija Izetbegović

JU “Muzej Alija Izetbegović”, Sarajevo, 2016.

Prof. dr. Mirko Pejanović

Knjiga donosi uvid u politička stajališta Alije Izetbegovića o društveno-istorijskim pitanjima i promjenama koje su se odvijale od vremena pluralizacije bosanskohercegovačkog društva, 1990. godine, međunarodnog priznanja integriteta BiH, rata protiv BiH od (1992. – 1995.), pa sve do postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine.

PDF članka

Galib Šljivo: Historija Bosne i Hercegovine 1788. – 1878. (edicija u 12 knjiga)

“Planjax group”, Tešanj 2016.

Prof. dr. Izet Šabotić

Nije lako, niti jednostavno pisati o velikom historičaru i istraživaču, kakav je prof. dr. Galib Šljivo. Jer sve što se napiše je malo i šturo u odnosu na ono što je prof. Šljivo dao historijskoj nauci. Riječ je o istinskom istraživaču i naučniku, koji je cjelokupan svoj radni vijek posvetio historijskoj nauci, istražujući prošlost Bosne i Hercegovine, tragajući za činjenicama koje su pomogle njenoj boljoj spoznaji i razumijevanju. On pripada plejadi historičara koji su svojim radom i samoodricanjem, na poseban način, obilježili razvoj bosanskohercegovačke historiografije, otvarajući najsloženija historijska pitanja, kakvo je i pitanje vezano za prošlost Bosne i Hercegovine u burnom XIX stoljeću.

PDF članka

Dževad Juzbašić i Zijad Šehić: Lične zabilješke generala Oskara Potioreka o unutrašnjopolitičkoj situaciji u Bosni i Hercegovini

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2015.

Dr. sc. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Radi se o vrlo zanimljivoj i dosta obimnoj publikaciji (602 stranice) u kojoj su za šire čitateljstvo priređeni lični zapisi austrougarskog generala Oskara Potijoreka, zemaljskog poglavara Bosne i Hercegovine, nosioca okupacione vlasti u ovoj zemlji u periodu od 4. 7. 1911. do 1. 11. 1918. godine, kada je, nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije u Prvom svjetskom ratu, predao vlast predstavnicima Vlade Narodnog vijeća BiH. U knjizi se objavljuju autorski tekstovi jedne, po mnogo čemu zanimljive historijske ličnosti, koja je sticajem okolnosti značajno uticala na tok događaja u Bosni i Hercegovini neposredno pred izbijanje i u toku Prvog svjetskog rata.

PDF članka

Dževad Drino, Komparativna pravna historija

Samostalno autorsko izdanje, 2016.

Doc. dr. Omer Hamzić, Benjamina Londrc, MA

Na 236 stranica ove knjige, autor je, sa historijskog gledišta, obuhvatio dosta dug vremenski period, praćen krupnim civilizacijskim promjenama (oko 4.500–5.000 godina), od pojave prvih država u doli Nila, Eufrata i Tigrisa (oko 3000 g. p.n.e) do modernog doba i savremenih država u Evropi i Americi. Sa pravnog gledišta, u centru pažnje autora je pojava i razvitak svjetskih pravnih sistema, dominantno na evroazijskom prostoru.

PDF članka

Vesna Mušeta – Ašćerić: Uvod u historijsku nauku

Univerzitet u Sarajevu, 2014.

Dr. sc. Omer Hamzić, Benjamina Londrc MA

Ova knjiga po svom sadržaju skladno povezuje Historiju historiografije, Historijsku metodologiju i Metodologiju izrade naučnog rada. Sudeći po pristupu i načinu obrade ove tri tematske oblasti, može se konstatovati da je autorica svoj osnovni cilj da čitaocu prezentira jedno standardno udžbeničko štivo–uveliko ispunila, ali i premašila. Pored odabranih izvora i priznatih autoriteta u navedenim oblastima, na stranicama ove knjige (obima 271 stranica) nije teško prepoznati golemo iskustvo u istraživačkom i pedagoškom radu, kojim je autorica oplemenila sadržaj ove knjige. Naime, upoznavanje sa historijskom naukom ovdje ne teče samo suhoparnim iznošenjem pojmova, već kroz višestran presjek različitih gledišta eminentnih historičara, ali i vlastitog pedagoškog i didaktičkog iskustva.

PDF članka

Salmedin Mesihović i Amra Šačić: Historija Ilira

Univerzitet u Sarajevu, 2015.

Prof. dr. Dževad Drino, Benjamina Londrc, MA

Savremena historiografija definitivno je dobila svoje pojačanje objavljivanjem knjige “Historija Ilira”. Djelo je udžbeničkog karaktera i otkriva prapočetke bosanskohercegovačke historije, kroz postojanje ilirskog fenomena, bez politiziranja i bez mogućnosti pogrešnog razumijevanja materije. U cilju široke prihvaćenosti suštine, autori su izbjegli upotrebu čak i termina “nacija”. Kvalitet i naučnu vrijednost djela potvrđuju i imena uglednih recenzenata, prof. dr. Rajka Bratoža i doc. dr. Milana Lovrenjaka sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.

PDF članka

Kemal Bašić, Muhamed Tajib Okić – život i djelo

Bosanski narodni pogled, Sarajevo, 2015. godine

Esmer Drkenda

Za početak, riječ-dvije o autoru ove knjige. Kemal Bašić je rođen u Hadžićima kod Prijedora 1964. godine. Srednje obrazovanje stekao je u Gazi Husrev-begovoj medresi. Nakon završetka medrese, upisuje Islamski teološki fakultet u Sarajevu. Poslije diplomskog studija, upisuje magistarski studij na Ilahijat fakultetu Univerziteta u Ankari. Upravo veza između autora ove knjige i rahmetli Tajiba Okića jeste u tome što je Tajib Okić preko 14 godina bio profesor na Ankara univerzitetu i utemeljitelj je katedre za Hadis i Tefsir. Kemal Bašić, sa svojom knjigom Muhamed Tajib Okić–život i djelo, predočio nam je cjelokupan životni put i rad velikog bošnjačkog alima, rahmetli Tajiba Okića. Autor knjige naglašava kako Tajib Okić spada u red naučnika koji su djelovali u svojoj domovini, ali i izvan nje–što nam pokazuje da se radi o naučniku koji je zadužio obje sredine u kojima je živio i radio.

PDF članka

Listovi

Listovi Gračaničkog kalendara od 4. 11. 2015. do 6. 5. 2016.

Dr. sc. Omer Hamzić

4. 11. 2015.

Gračanička kompanija “Kovan” dobitnik još jednog priznanja za kvalitet svojih proizvoda

Ovog puta priznanje dolazi sa Sajma Renexpo, koji je Saidu Karaliću, osnivaču kompanije dodijelio nagradu za uspjeh u energetskoj efikasnosti kompanije, odnosno za uspjeh proizvoda brenda “Ekoline”. Karalić je za medije kazao da je “Kovan” ušao u Evropu kao pionir u proizvodnji kotlova na pelet, a danas je već lider u Bosni i Hercegovini i susjedstvu. Bosna i Hercegovina danas troši više peleta nego sve zemlje bivše Jugoslavije zajedno, a preko 90 posto tih proizvoda je iz “Kovana”, istakao je vlasnik ove firme. “Kovan” je poznat širom Evropske Unije, te su rijetke zemlje u koje njegovi proizvodi nisu stigli, Inače, ova je firma posao započela prije petnaestak godina sa svega dva uposlena radnika, dok ih danas broji 190, od čega je oko 40 visokoobrazovanih.

PDF članka

Dodatak

PDF članka

ON THE OCCASION OF
“Gračanica Messenger”– the experiences and results of a successful cultural mission
Galib Šljivo

From the “Incident” to the Phenomenon (Along with 20 years and 40 volumes of “Gračanica Messenger”)
Zlatko Dukić

TOPICS
How to remember the Defensive-Liberation War 1992–1995–Experience of the Memorial room in Tešanj and the concept
of the Memorial room in Gračanica
Editorial

Memorial room in Tešanj 1992–1995 – “The forgiveness is an enemy”
Mensura Mujkanović

Memorial room of the Municipality of Gračanica 1992–1995–Preliminary design of the project
Edin Šaković

THE PAST
Archaeological locality of Vis (Orman-town) near Srebrenik
Almir Mutapčić, Ago Mujkanović

The construction of the railway transport in the Socialistic Republic of Bosnia and Herzegovina (In the wake of an anniversary: 70 years from the construction of railway Brčko – Banovići)
Alen Zečević

SOURCES
Struggle of masjid boards in Gračanica for the nationalized vakuf property (In the wake of archival documents)
Mina Kujović

A complaint of the member of parliament, Edhem Mulabdić, against the teacher Mustafa Žižak from Gračanica for “bringing politics into schools”
Omer Hamzić

NATIVE REGION
Gracanica–cultural and historical sketch
Edin Šaković

About the National peasant calendar in Bosnia, measuring and forecasting the weather in the folk tradition
Izet Spahić

THE WORD
The truthfulness of the fantastic in Amir Brka’s poetry
Momčilo Spasojević

Selected poems
Amir Brka

Poetic, Ethnic-historical and Ideological Aspects of Heteroconcepts in the Novel “Zmaj od Bosne” by Josip Eugen Tomić
Vedad Spahić
The work of the drama group “Youth Association ANEA-MG” in the period from 2011 to 2015
Fatima Bećarević

REVIEWS
Fikret Muslimović, Selmo Cikotić: Mislilac i državnik – Alija Izetbegović
Mirko Pejanović

Galib Šljivo: Historija Bosne i Hercegovine 1788. – 1878. (edicija u 12 knjiga)
Izet Šabotić

Dževad Juzbašić i Zijad Šehić: Lične zabilješke generala Oskara Potioreka o unutrašnjopolitičkoj situaciji u Bosni i Hercegovini
Dževad Drino, Benjamima Londrc

Dževad Drino, Komparativna pravna historija
Omer Hamzić, Benjamina Londrc

Vesna Mušeta – Ašćerić: Uvod u historijsku nauku
Omer Hamzić, Benjamina Londrc

Salmedin Mesihović i Amra Šačić: Historija Ilira
Dževad Drino, Benjamina Londrc

Kemal Bašić, Muhamed Tajib Okić – život i djelo
Esmer Drkenda

GRAČANICA CHRONICLE

Pages from Gracanica’s Calendar November 4th 2015 – May 6th 2016)
Omer Hamzić

APPENDIX
New Author’s Glossary