povodom

“Obrazovanje, obrazovanje i opet – obrazovanje…”

Dr. Mustafa eff. Cerić

U okviru svečanosti povodom završetka radova na izgradnji munare i opravci Bijele Ahmed-pašine džamije u Gračanici – koja je srušena posljednjom granatom ispaljenom sa Ozrena 9. oktobra 1995. godine, neposredno pred zaključenje primirja i mira – brojnim musafirima Gračanice, okupljenim na toj svečanosti 11. oktobra 1997. godine obratio se i Reis ul-ulema dr. Mustafa eff. Cerić. Cijeneći da poruke iznesene u tom govoru prevazilaze okvire jednog uobičajenog protokolarnog obraćanja i da imaju mnogo šire i dublje značenje za bošnjački narod i njegov opstanak na ovim prostorima, odlučili smo da ga, s dopuštenjem dr. Cerića, objavimo u cjelini kao uvodnik ovom broju našeg Časopisa.

PDF članka

Životno djelo Muhameda Mašića – kao opomena

Prof. dr. Jusuf ŽIGA

Saopštenje na simpozijumu “Život i djelo Gračanlije Muhameda Seida Mašića”, održanom 23.5.1997. godine u organizaciji “Gračaničkog glasnika”, a u okviru promocije njegovog trećeg broja

O životnome djelu rahmetli Muhameda Mašića će, u aksiološkome smislu, konkretnije govoriti moje kolege. A doista se i ima o čemu kazivati: njegovome vrhunskom poznavanju arapskoga jezika i njime ispisanoj poeziji kao da mu je to bio maternji, o tarihu, u koga je tako moćno ugradio sebe, o kaligrafskom daru ispisivanja arapskoga teksta kao da mu je to bila životna profesija, o veoma zrelim promišljanjima stanja islamskoga duha u svijetu prije pedesetak godina i kasnije, o suptilnim analizama ponašanja ondašnjih i, dakako, današnjih velikih sila spram muslimanskog svijeta i da dalje ne navodim.

PDF članka

prošlost

O nekim pitanjima bosanskohercegovačke historiografije

Mr. Azem Kožar

Krupni historijski događaji, koji čine historijska raskršća, gotovo po pravilu aktueliziraju bitna historijska pitanja konkretnih naroda i država. To nepisano pravilo se potvrdilo i u minulom bosanskohercegovačkom ratu (agresiji na BiH 1992-1995). I sada su se sasvim prirodno na neki način nametnula pitanja države Bosne i Hercegovine: od kada postoji, kako se razvijala i izgrađivala, na kom teritoriju, kojom dinamikom itd. – to jest sve ono što se podrazumijeva pod kontinuitetom njenog državnog razvoja, te pitanja o narodima koji je tvore, a ovdje posebno o bošnjačkom narodu kao kičmenom stubu ove države u jednom dužem vremenskom periodu: o njegovoj autohtonosti, državnosti, stradanjima, nacionalnom oblikovanju itd.

PDF članka

O konfesionalnom sastavu stanovništva u Bosni i Hercegovini u prvim stoljećima osmanske vladavine

Prof. dr. Adem Handžić

Kad je riječ o vjerskoj pripadnosti stanovništva, činjenica je da se u Bosni od 12. do 19. stoljeća smjenjivalo ili uporedo egzistiralo nekoliko različitih učenja. O najranijem, tzv. Crkvi bosanskoj, pored brojne literature, naša znanja nisu potpuna. Iako osuđeno kao heretičko, prema stanovištu nekih naučnika, njeno učenje, i pored odstupanja, nije izlazilo iz okvira ortodoksije, nego je predstavljalo posebno kršćansko učenje na bosanskom jeziku, za razliku od franjevačke latinštine. Predstavljalo je, prema njima, više reakciju na socijalne nepravde, nego li posebnu vjeru i nosilo sobom jednu kulturnu komponentu kojom se suprotstavljalo kako bizantiniziranju, tako i latiniziranju bosanskog prostora.

PDF članka

 Od Suljinih opanaka do “Fortunine” cipele

Dževad F. Sarajlić

 (Prilog proučavanju gračaničkog obućarstva)

Mnogi posjetioci kahvane u Osman-kapetanovoj medresi, zdanju koje Gračanlije napraviše doprinosom i dobrovoljnim radom 1889. godine, a u kojem se sve do izgradnje novog, nalazio takozvani stari Dom kulture i biblioteka, zastajali su pred likom jednog metuzalema , ovjekovječenog na umjetničkoj fotografiji, koju između dva svjetska rata napravi tadašnji gračanički učitelj Stanoje Bojović. Fotograf je majstorski “uhvatio” pogled starca, zaronjen duboko u utrobu pohabane cipele i “govor” njegove ruke sa šilom i iglom kako vješto krpi mjesto koje je vlažilo nogu ko zna kojeg tadašnjeg žitelja Gračanice. Pored nogu kundur-opanci, namazani i ucakljeni – i mame. Zovu mušteriju na Suljin ćepenak. I Suljo i njegov ćepenak živjeli su još dugo u sjećanjima starih Gračanlija.

PDF članka

Kako je započet i kako se gradio Dom kulture u Gračanici

Ćamil Naimkadić

Dom kulture u Gračanici, izgrađen ravno prije 20 godina s neviđenim entuzijazmom, ali i odricanjem, prevashodno Gračanlija, svojevremeno je bio, a vjerovatno je i danas, jedan od najljepših i najfunkcionalnijih objekata te vrste u Bosni i Hercegovini. Kamen temeljac za ovaj objekat položen je 7. aprila 1977. godine. Njegova prva faza puštena je u funkciju 7. aprila 1978. godine. Uskoro bi, dakle, ova gračanička ljepotica mogla proslaviti svoj dvadeseti rođendan. Tim smo povodom zamolili gospodina Ćamila Naimkadića, glavnog protagonistu i organizatora izgradnje Doma kulture da, na osnovu svog sjećanja i na osnovu dokumentacije koju posjeduje, pokuša odgovoriti na pitanje postavljeno u naslovu ovog teksta. Gospodin Naimkadić rado se odazvao našoj molbi i za ovaj broj “Gračaničkog glasnika” napisao zanimljiv tekst koji, uz neophodno skraćivanje, doradu i redakcijsku opremu, donosimo u cjelini. Objavljujemo ga u rubrici “Prošlost”, ne samo radi podsjećanja i “prigode” već zbog toga što smatramo da bi iskustva koja nose obilježja jednog “bivšeg vremena” mogla biti zanimljiva i danas. U novom vremenu, naravno, ovoj gračaničkoj “kući kulture” moraju se udahnuti neki novi sadržaji Neka ovo podsjećanje bude mali podsticaj i ohrabrenje u traženju takvih sadržaja.

PDF članka

Prvi višestranački poslijeratni izbori na području Opštine Gračanica 1990. godine

Omer Hamzić

Prve slobodne, demokratske i višestranačke izbore poslije II svjetskog rata u novembru 1990. godine i na području Opštine Gračanica narod je dočekao u euforiji velikih obećanja, nade i strepnje. Demokratija je najavljivana kao bujica koja će sama od sebe odnijeti “sve svjetske pesinluke” i nakon opšteg očišćenja obezbijediti prospertet i blagostanje. Stvorene su nove političke stranke, na brzinu reorganizovane stare društveno-političke organizacije. Veliki odjek imala je osnivačka skupština SDA u Gračanici, još veći osnivački skupovi SDS na Ozrenu. Stranke lijevog bloka – Savez komunista-Socijaldemokratska partija (SK-SDP) i Demokratski socijalistički savez (DSS) nastupali su samouvjereno i ležerno ne primjećujući kako im članovi oblače “druge dresove”, bivši omladinci – Savez socijalističke omladine (SSO) postaju liberali (Liberalna stranka), ubrzo se pojavljuju i Markovićevi reformisti – Savez reformskih snaga (SRS), obećavajući ekonomsko čudo, a uoči samih izbora i prvi disidenti SDA koji osnivaju Muslimansko-bošnjačku organizaciju (MBO). Tokom ljeta 1990. godine održavani su veliki stranački promotivni skupovi, uglavnom natopljeni nacionom i nacionalnom euforijom, starom slavom i starim nepravdama koje valja ispravljati. Već u jesen 1990. godine mnogima je bilo jasno da tzv. “građanska opcija” nema nikakvih šansi na izborima. Nacionalno prebrojavanje i političko organizovanje na nacionalnoj osnovi i na gračaničkoj opštini postaje činjenica.

PDF članka

zavičaj

Okrugli sto: termo-mineralni resursi na području opštine Gračanica kao osnov podsticaja razvoja malih i srednjih preduzeća (5.6.1997.)

Rudarsko-geološki fakultet Tuzla i DOO “Terme” Gračanica, uz pomoć opštine Gračanica i visoko pokroviteljstvo vlade Tuzlansko-podrinjskog kantona 5.6.1997. godine okupili su u Gračanici veći broj eminentnih stručnjaka, te više privrednika i predstavnika zainteresovanih institucija iz Tuzle i Sarajeva koji su za “Okruglim stolom” iznijeli svoje mišljenje o budućnosti termomineralnih voda kao značajnog prirodnog resursa na području opštine Gračanica.

PDF članka

Termomineralne vode opštine Gračanica

Dipl.ing.geol Neven Miošić

DOO “Terme” Gračanica i drugi zainteresirani subjekti namjeravaju nastaviti s istraživanjema i korištenjem termomineralnih ugljekiselih voda u širem području Gračanice, koja je rat 1992. godine prekinuo. Sadašnje stanje je takvo da su bušotine, bunari i svi objekti korištenja voda na lijevoj strani rijeke Spreče u Republici Srpskoj i DOO “Terme” ih ne može koristiti. Rezultati dosadašnjih geoloških, geofizičkih, hidrogeoloških i geotermalnih istraživanja voda ukazuju na mogućnost i opravdanost daljeg istraživanja u cilju zahvatanja i korištenja predmetnih resursa i na desnoj strani rijeke Spreče. U tu svrhu postoji inicijativa korisnika i Zavoda za geologiju Sarajevo, koji je kao projektant vodio od 1980. do 1992. godine istraživanja i zahvatanja ovih resursa, da se što brže dođe do ovih sirovina izradom adekvatne dokumentacije.

PDF članka

Različita etnološka građa sa područja Gračanice – Pribava i Donja Orahovica

 Dr. Salih Kulenović

Pribava

Jugoistočno od Gračanice na udaljenosti od oko tri kilometra nalazi se selo Pribava. Naselje počinje odmah s desne strane puta Tuzla-Doboj i odatle se širi na sjever odnosno sjeveroistok. U geomorfološkom pogledu ovo područje je uglavnom ravničarsko, jer je to šire područje Sprečkog polja. Idući ka sjeveru odnosno sjeveroistoku zemljište je nešto uzdignutije i tu je naselje uglavnom i smješteno. Nadmorska visina je 251 metar.

PDF članka

Običaji koji to više nisu

(Etnološke skice)

Fikret Ahmetbašić

Buđenje postača bubnjem

U Džakulama kao i drugim bošnjačkim selima do šezdesetih godina ovog stoljeća zadržao se običaj da se za vrijeme Ramazana postači na ručak bude “bubanjem u bubanj”, obično napravljen od pole (okrugle drvene posude u kojoj se obično držalo žito) koja je bila obložena kozjom kožom sa obadvije strane, pritegnutom oputom ili kanapom. Na krajevima pole bile su pričvršćene metalne halke za koje se vizavao remen bubnja. Bubnjar je remen stavljao oko vrata, a bubanj mu je stajao “na stomaku”. Po zategnutoj koži bubnja “bubao” je udarajući jednom tankom šibom i jednom drvenom palicom u obliku malja. Bubnjar je imao zadatak tokom Ramazana, prije ručka proći kroz selo i bubnjem probuditi postače. Po završetku Ramazana, prvog dana Bajrama, odmah poslije Bajram-namaza, bubnjar bi prošetao od kuće do kuće i svaku malo “pribubao”. Iz kuće bi izlazo domaćin i bubnjara darivao novcem, ali najčešće pšenicom, kukuruzom ili nečim drugim.

PDF članka

 Plan grada Gračanice

Rusmir Djedović

U oktobru 1997. godine, na godišnjicu usvajanja Odluke o novim nazivima ulica, izdavačka kuća “Monos” je u sklopu publikacije “Poslovna karta Gračanice 1997/98.” Štampala i plan grada Gračanice koji je uradio profesor Rusmir Djedović, a sponzorirala firma “Modena – Kamber”. Radi značaja ovog projekta, kao i činjenice da je ovo prvi projekat te vrste, kartu donosimo na sljedećoj strani ovog časopisa.

PDF članka

književnost

Poetski glasovi Gračanice

Dr. Asim Halilović

Ljupka i ubava šeher Gračanica odvazda je vjekovala s vjekovima, kako na privrednom i ekonomskom, tako i na duhovnom planu. Tokom njena razvoja nicali su značajni spomenici materijalne kulture, osnivane su mnoge institucije – vjerske (džamije, mektebi, medrese, kutubhane, dershane) i svjetovne (Sahat-kula, općinsko, nekad sresko-kotarsko načelstvo, Narodna biblioteka i druge javne i privatne zgrade).

PDF članka

Allah zove poglede u svemir

Muhamed Seid Mašić

 (Uz dozvolu i odobrenje sina rahm. Muhameda eff. Mašića, prof. dr. Izeta Mašića, inače vlasnika i odgovornog urednika Izdavačke kuće “Avicena” DD Sarajevo, objavljujemo samo mali dio originalnih rukopisa rahm. eff. Mašića iz područja islamske filozofije. Rukopis je u pripremi za štampu u pomenutoj izdavačkoj kući )

Začuđujuće je i neshvatljivo koliko je, od pojave Islama do danas, proteklo vremena, krcatog sukobima religija, politika, ideja i sistema koji su redom, kao po pravilu, upravljali svoju glavnu oštrinu i bijes na Allahovu doktrinu i samog Allaha, a da teolozi, ideolozi i drugi učenjaci Is¬lama, cijelo to vrijeme, nisu ni svojim is¬tovjernicima, niti razuzdanim protiv¬nicima, pokušavali predočiti ličnost, veličinu i moć Allaha, nekim temeljitijim i – pod trenutnim okolnostima mogućim ¬prikazom Njegove moći i veličine.

PDF članka

Nove knjige

Gračanica od posla čaršija, poslovna karta Gračanice 1997/98, «Monos», Gračanica 1997.

Slijedeći koncept «Poslovnog informatora Gračanice za 1995/96. godinu», jedan od prvih pokušaja probijanja informativne blokade u kojoj se nalazila «ratna Gračanica», posebno na takozvanom poslovnom planu (kad se moralo i hraniti i braniti) – Izdavačka kuća «Monos» iz Gračanice otvorila je novu «poslovnu knjigu» ovoga grada, prilagođenu novom vremenu, uslovima i potrebama privrednika i svih onih koji imaju nekog posla u Gračanici ili sa Gračanicom. Za ovu publikaciju može se reći da dolazi u pravo vrijeme, kada gračanička privreda «hvata» svoj prvi jači poslijeratni zamah i ulazi u odlučujuću fazu svog oporavka i revitalizacije.

Edvin Mujinović, Galebov let u svemir, pjesme, KZB «Preporod» Općinski odbor Centar Sarajevo, Biblioteka «Avlija», 1996/7.

Pjesnička zbirka «Galebov let u svemir» Edvina Mijinovića (rođen 1964. godine u Bušletiću kod Doboja, živi kao prognanik u Gračanici) sadrži 51 pjesmu koje su raspoređene u pet ciklusa («U katakombi», «Tajna svemira», «Boemski drumovi», «Putanje ruža» i «Galebov let u svemir») ujednačenih estetskih i književnih vrijednosti. Rukopis, inače, izmiče određenim stilskim formulacijama na koje smo navikli i knjigama štampanim u zadnje vrijeme. Najzad, dobili smo knjigu koja ima svoj kvantitet i kvalitet.

PDF članka

listovi

Listovi gračaničkog kalendara od 5.5.1997. do 14.11.1997.

Omer Hamzić

5. maj 1997.
Počela registracija birača

U okviru priprema za septembarske lokalne izbore koji se, kao i prošlogodišnji državni, održavaju pod nadzorom međunarodne zajednice, odnosno OSCE-a, na području opštine Gračanica počeli su sa radom centri za registraciju birača. To je jedna od najvažnijih operacija u pripremnoj fazi ovih izbora, budući da jedino oni koji se uredno “registruju” mogu izaći na te izbore. Prema odluci OSCE-a, na gračaničkoj opštini uspostavljeno je ukupne pet takvih centara – dva stalna i tri mobilna. Stalni centri su u Gračanici i Donjoj Orahovici, a mobilni u Doborovcima za Doborovce i Džakule, drugi mobilni centar je za Malešiće, Lukavicu i Stjepan Polje i treći za Miričinu, Pribavu, Soko, Vranoviće i Babiće.

PDF članka