[toggle title=”English”]
Fascism and antifascism in Bosnia and Herzegovina
Gen. Fikret Muslimović
Memories of the 16th Moslem firing brigade (on the occasion of 70th forming anniversary).
Edin Šaković, prof.
About the establishment of midday prayer (zuhr-salah) mosque in the village of Miričina in Gračanica’s region
Nihad Dostović
Several data about the fortress from18th century in Gračanica
Edin Šaković, prof.
Apprentice evening schools in Gračanica, 1922-1927. (Supplement to history of school system in Gračanica).
Mina Kujović, prof.
Operation of 369th German Division against Ozren’s chetniks (April 1943.)
Edi Bokun
Communal building of Zenica in the first decades after the Second World War
Mr. Mirza Džananović
Election poster of Ibrahim Širbegović list from 1933
Edited by Edin Šaković, prof.
Looking at old photographs – Muhamed Tajib Okić
Edited by Edin Šaković, prof.
Anthropo-geographic changes on the area of Gračanica municipality in the second half of 20th century and at the beginning of 21st century
Mr. sc. Damir Džafić
Homeland characters: Sulejman Devedžić – he has never said “it cannot be done”, but “how can it be done”
Doc. dr. Omer Hamzić
Fragments of sports history in Gračanica (fifth part)
Emir Tihić
Genesis of Serbian nationalists’ intentions
Atif Kujundžić
More complex approach to fighting against narcotics abuse
Mr. Sc. Sakib Kurtić
About the occurrence of newly composed music and Bosnian root music on the area of northeastern Bosnia
Doc. dr. Omer Hamzić
When Ibro left to defend Bosnia
Mr. sc. Rusmir Djedović
Exotic Bosnia and Herzegovina and portals on the paintings of Fikret Ibričić
Atif Kujundžić
Vera, the plant is growing; Sonnet sequence
Atif Kujundžić
Reviews, surveys and critiques
Džemal Bijedić – political biography, Museum of Herzegovina, Mostar, 2012. (M.Sc. Mirza Džananović).
Nihad Halilbegović: Destruction of cultural and historical heritage in Sarajevo from 1992. – 1995; Saving the National Museum of Bosnia and Herzegovina in war conditions, Sarajevo 2013. (Edin Šaković, professor)
Vahida Šeremet: Hasan Aga’s wife from 1646 until now, PrintCom Tuzla 2013. (Prof. Dr. Muhamed Dželilović)
Fikret Ahmetbašić: Forest friends, Bosnian word Tuzla 2012. (Mevludin Spahić).
Pages of Gračanica’s calendar from 27.11.2012. to 23.04.2013.
Dr. sc. Omer Hamzić
PRESENTING DOCTORS OF SCIENCE FROM THE AREA OF GRAČANICA 178
Doc. dr. Omer Hamzić
Legally-political and socio-economic status of Gračanica’s district within the framework of Tuzla’s region and regional unit of Vrbas ruled by a ban in the period from 1918. to 1941 (Summary)
GLOSSARY OF NEW AUTHORS
[/toggle]
povodom
Fašizam i antifašizam u Bosni i Hercegovini
Gen. Fikret Muslimović
Vrijednosti Prvog marta, dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, isto kao i vrijednosti ZAVNOBiH-a su rezultat antifašističke borbe protiv snaga koje su, tokom Drugog svjetskog rata, a zatim osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća, ideologijom, politikom i praksom četništva, širom bivše Jugoslavije svakodnevno prijetile i zastrašivale. To je bio fašizam od koga se ugroženi narod mogao trajno zaštititi samo ako se na antifašističkim osnovama očuva državnost koju je potvrdio ZAVNOBiH 1943., te ako se u novim historijskim okolnostima 1992. ostvari ideja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Pred oružanu agresiju, tokom i poslije rata, niko osim ideološki i politički povezanih sa fašistima (četnicima i ustašama) iz Drugog svjetskog rata nije dovodio i ne dovodi u pitanje nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Zato, i protekla, i aktuelna, i buduća borba za očuvanje nezavisnosti naše domovine ima obilježja antifašizma.
Podsjećanje na 16. muslimansku udarnu brigadu (u povodu 70. obljetnice formiranja)
Edin Šaković, prof.
Selo Bukvik kod Brčkog, 21. septembra 1943. godine: ogromna masa okupljenog naroda, cvijeće, zastave – svečanost proglašenja nove partizanske jedinice, Muslimanske brigade, kako je u narodu zovu. Postrojavaju se njena prva dva bataljona i prištapske jedinice, a zatim se čita zapovijed Štaba Prvog bosanskog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ) o formiranju 3. bosanske muslimanske brigade – koja će nešto kasnije, u okviru šire reorganizacije jedinica NOVJ, biti preimenovana u 16. muslimansku narodnooslobodilačku brigadu. Zbog svojih vojničkih uspjeha, ona je uskoro ponijela i počasni naziv udarna.
prošlost
O postanku džuma-namaz džamije u selu miričini u gračaničkom kraju
Nihad Dostović
Jedan od najvažnijih izvora za osmansku historiju uopšte i za historiju Bosne u osmansko doba predstavljaju sidžili. Sidžili su djelovodni protokoli sudskih, notarskih, i administrativnih dokumenata, napisanih pri određenom šerijatskom sudu-mehkemi. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se nepotpun sidžil Tuzlanskog kadije iz 1644-45. godine. U tu biblioteku sidžil je dospio kao dio velike zbirke Osman Asaf -ef. Sokolovića. To su dva velika fragmenta Tuzlanskog sidžila, sa zajedničkim inventarnim brojem A-3725/TO. Sarajevski fragmenti imaju sveukupno 69 listova. U Arhivu Tuzlanskog kantona u Tuzli čuva se manji fragment istog sidžila otkupljen od Osman Asaf-ef. Sokolovića. Taj fragment ima pet listova, a inventarni brojevi su mu 4-7. Sidžil je pisan osmanskim i arapskim jezikom, uobičajenim pismom za takvu vrstu dokumenata, u standardnom formatu 30×10 cm. Sidžil je u prilično rasutom stanju, upisi ne idu hronološki i ima dosta lakuna u tekstu. Ipak to je veoma važan sidžil. Radi se o najstarijem sačuvanom sidžilu za Tuzlu i cjelokupnu sjevero-istočnu i istočnu Bosnu, sve do Sarajeva. To je peti po starini sačuvani sidžil u Bosni. Od njega su starija samo tri sarajevska sidžila iz 16. vijeka, koji se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, te jedan mostarski iz 1632-34., koji se nalazio u Orijentalnom institutu do srpske agresorske paljevine, 1992. godine, a čiju je regestu na bosanskom jeziku, 1987. godine, objavio Muhamed A. Mujić. Osim grupe djelimično sačuvanih mostarskih sidžila koja je bila kompletna do 1992. godine i jajačkog sidžila iz 1692-94. godine, Tuzlanski sidžil je jedan od rijetkih sačuvanih sidžila za Bosanski ejalet iz 17. vijeka. Za njega se u nauci znalo još ranije i u svojim su ga radovima koristili Osman Asaf ef. Sokolović, Hamdija Kreševljaković, Šaban Hodžić i Adem Handžić. Na Istambulskom univerzitetu pripremam magistarsku radnju koja će da sadrži kritičko izdanje i studiju o tom sidžilu.
Nekoliko podataka o tvrđavi u Gračanici iz XVIII. stoljeća
Edin Šaković, prof.
Osmanska tvrđava u Gračanici, koja se spominje u više različitih historijskih izvora iz XVIII. stoljeća, potpuno je nepoznata današnjim stanovnicima Gračanice. O njoj nije sačuvano narodno predanje, niti se zna mjesto na kome se nalazila. Ovim radom, na osnovu nekoliko podataka iz osmanske arhivske građe, te objavljenih habsburških i drugih izvora zapadne provenijencije, želimo da ukažemo na njezino postojanje, ponudivši ujedno i nekoliko pretpostavki, odnosno mogućnosti kada je i pod kojim okolnostima sagrađena, gdje je bila locirana i kada je porušena, sve u nadi da će to potaknuti ozbiljnija istraživanja u budućem vremenu.
Šegrtske večernje škole u Gračanici, 1922. – 1927.
Mina Kujović, prof.
Osposobljavanje mladih za radnička zanimanja, kvalifikovanih radnika i zanatlija u Bosni i Hercegovine obavljalo se u zanatskim školama koje su djelovale u skladu sa odlukama i propisima školskih sistema. U periodu između dva svjetska rata školovanje i osposobljavanje mladih za radnička zanimanja odvijalo se na dva načina: školovanjem radničkog podmlatka u šegrtskim školama i večernjim tečajevima i osposobljavanjem putem priučavanja nekvalifikovanih radnika u proizvodnji i kod majstora koji su šegrte primali na izučavanje zanata. Prilog koji slijedi odnosi se na školovanje mladih Gračanlija za zanatska i uslužna zanimanja u Večernjoj šegrtskoj školi, koja je djelovala u okviru Narodne osnovne dječačke škole Gračanica u periodu od 1922. do 1927. godine.
Operacija 369. njemačke divizije protiv ozrenskih četnika (april 1943. godine)
Edi Bokun
U ovom prilogu se, na osnovu njemačke arhivske građe, obrađuje operacija 369. pješačke “Vražje” divizije protiv ozrenskih četnika, koja se pod kodnim imenom “Teufel III” vodila u aprilu 1943. godine. Neposredni povodi za operaciju su bile učestale sabotaže na željezničkim prugama Bosanski Brod – Doboj – Sarajevo i Doboj – Tuzla, kao i napad na jedan izviđački vod 369. divizije u Bočinji kod Maglaja. Operacija je isplanirana 8. aprila, a komanda nad njom je povjerena njemačkom potpukovniku Kuchtneru, koji je od raspoloživih dijelova 369. divizije i domobranskih jedinica iz 3. i 15. pukovnije, odnosno Tuzlanskog zdruga obrazovao tri borbeno-taktičke grupe. One su od 13. do 16. aprila koncentričnim napadima okružile i u žestokim borbama razbile četnike (pri čemu je jedan dio izvršio prodor preko domobranskih pozicija), a potom uništavale njihove zaostale grupe. Četnicima su naneseni teški gubici, što je primoralo njihovo vodstvo na pregovore. Oni su rezultirali novim sporazumom, po kome su, između ostalog, četnici morali predati veće količine oružja i dozvoliti slobodu kretanja jedinicama Wehrmachta i oružanih snaga NDH preko svog teritorija.
Komunalna izgradnja Zenice u prvim decenijima nakon Drugog svjetskog rata
Mr. Mirza Džananović
Zenica nakon Drugog svjetskog rata postaje metalurški centar i glavni pokretač ukupnog privrednog razvoja Jugoslavije, ali također doživljava i najveću urbanističku ekspanziju u svojoj historiji. Međutim, dugo vremena komunalna izgradnja grada ne prati tempo izgradnje stambenih, a naročito industrijskih objekata u ovom gradu. Ovaj rad, napisan prvenstveno na osnovu novinskih članaka iz lokalnog sedmičnika “Naša riječ”, prati postepenu promjenu svijesti lokalnih vlasti o potrebi komunalne izgradnje grada kao bitnog segmenta razvoja svake urbane cjeline.
građa
Predizborni plakat Liste Ibrahima Širbegovića iz 1933. godine
Priredio: Edin Šaković, prof.
Među ostavštinom u staroj kući porodice Pavlović u Gračanici nedavno je pronađen jedan interesantan predizborni plakat iz 1933. godine, sa lokalnih izbora, održanih u Kraljevini Jugoslaviji, na kojima su se u Gračanici pojavile dvije izborne liste koje su formalno pripadale istoj političkoj opciji – režimskoj Jugoslavenskoj nacionalnoj stranci (JNS). Međutim, lista koju je predvodio Ibrahim Širbegović, jedan od prvaka Jugoslavenske muslimanske organizacije (JMO) u Gračanici u periodu prije proglašenja Šestojanuarske diktature, de facto je bila opoziciona lista, nasuprot onoj koju je predvodio Hifzaga Hifziefendić, dotadašnji načelnik gradske općine Gračanica. Kao što se iz samog teksta ovog plakata vidi, Hifziefendićeva lista je izgubila na kandidacionoj skupštini, ali se ipak pojavila na izborima. Tako su se građani, odnosno upisani birači u biti mogli opredjeljivati između liste dotadašnje vladajuće garniture i liste opozicije.
Sa starih fotografija – Muhamed Tajib Okić
Priredio: Edin Šaković, prof.
U ovom broju Gračaničkog glasnika objavljujemo jedan mali dio fotografija Muhameda Tajiba Okića, iz bogate zbirke koju je Gračanici poklonio akademik Enver Mandžić iz Tuzle, vlasnik GM-galerije i kolekcionar umjetnina i antikviteta. Poklonjena zbirka se sastoji iz više stotina fotografija, nastalih u razdoblju od oko 1930. do 1979. godine. Veći dio ovih fotografija odnosi se na samog Muhameda Tajiba Okića, univerzitetskog profesora iz Turske, rođenog Gračanliju. Te fotografije je, s posvetom ili objašnjenjem na poleđini, slao svojoj rodbini u Bosnu. Cjelokupna zbirka, izgleda, i potječe od nekog od Okićevih bližih srodnika. Imajući u vidu važnost i ugled profesora Okića kao jednog od vodećih intelektualaca i teologa svog vremena–ne samo u Turskoj, nego i šire, ova zbirka ima značajnu kulturno-historijsku vrijednost. Ona je za lokalnu zajednicu u Gračanici još i veća, jer je Okić rođen upravo u ovom gradu. Akademiku Mandžiću se ovom prigodom najtoplije zahvaljujemo na ustupanju ove kolekcije, koja je obogatila gračaničku zavičajnu zbirku. (Redakcija)
zavičaj
Antropogeografske promjene na području gračaničke općine u drugoj polovini XX i početkom XXI stoljeća
Mr. sc. Damir Džafić
Naša zemlja Bosna i Hercegovina, a time i općina Gračanica, je još u drugoj polovini prošlog stoljeća zahvaćena procesom tzv. demografske tranzicije. U posljednjoj deceniji prošlog stoljeća došlo je do agresije na našu zemlju, koja je rezultirala genocidom, urbicidom i promjenama u svim sferama ljudskog života. Zbog toga je i antropogeografska slika općine Gračanice početkom 21. stoljeća znatno drugačija od te slike iz šeste, sedme ili osme decenije 20. stoljeća. U ovom radu pokušava se ukazati na osnovne antropogeografske promjene na području gračaničke općine u drugoj polovini 20. i početkom 21. stoljeća. Ključne riječi: promjene, stanovništvo, grad, selo, privreda.
Likovi zavičaja: Sulejman Devedžić – za njega nikad nije bilo „ne može“, nego „kako može“
Doc. dr. Omer Hamzić
Sulejman Devedžić je rođen 12. 07. 1923. godine u Lukavici kod Gračanice, potiče iz ugledne ulemanske porodice, koja je iznjedrila više istaknutih imama, učitelja, inženjera i intelektualaca–koji su na mnogim poljima postigli, a i danas postižu izvanredne uspjehe.
Fragmenti iz historije Gračaničkog sporta (peti dio)
Emir Tihić
U jednom od ranijih brojeva našeg časopisa pisali smo o prvim počecima rukometa u Gračanici, formiranju kluba i odigranoj prvoj utakmici. U tom prilogu naglašena je uloga učitelja Branka Jankovića, nogometaša „Bratstva“ i vrsnog gimnastičara, na čiju je inicijativu je i formiran Rukometni klub i izgrađeno rukometno igralište pored DTV „Partizan“ u Gračanici. Prvi rukometaši u Klubu bili su gračanički srednjoškolci koji su se školovali u Tuzli, Doboju, Bijeljini i Sarajevu. Podsjećanja radi, prva rukometna utakmica odigrana je 25. 05. 1956. godine i taj se datum bilježi kao dan osnivanja rukometnog kluba u Gračanici. U našim ranijim prilozima pisali smo takođe i o dugogodišnjoj rukometnoj tradiciji u Gračanici, o uspjesima i padovima Kluba u proteklih 57 godina njegovog postojanja.
teme
Geneza velikosrpskih namjera
Atif Kujundžić
Nakon završetka rata i fašističke velikosrpske agresije u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, „igranka“ je nastavljena na Kosovu i Metohiji. Ustvari, njihovo podlo i zločinačko divljanje i počelo je na Kosovu i Metohiji. Republike ex-YU naizmjenično su slale združene odrede Ministarstva unutrašnjih poslova /policije/ na Kosovo i Metohiju o svome trošku, da satiru albansku sirotinju i osiguravaju braću Srbe i njihove svetinje. Bila je to tiha vatra na kojoj je gorjela kosovskometohijska bijeda. Pokušaj Josipa Broza Tita da pred kraj života ode na Kosovo i Metohiju kako bi stabilizirao prilike, pretvoren je u svojevrstan brižljivo izrežiran velikosrpski cirkus. Predsjednik SFRJ je bio vrlo minuciozno izigran, a Azem Vlasi kasnije uhapšen i zatvoren.
Kompleksniji pristup borbi protiv zloupotrebe opojnih droga
Mr. sc. Sakib Kurtić
Tekst govori o okolnostima koje su, nakon disolucije Jugoslavije devedesetih godina prošlog stoljeća i poratnog bosanskohercegovačkog perioda, uticale da dođe do pojave zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini. Eskalacijom ove opake bolesti mnogi mladi životi ili su ugroženi ili su već platili veliku cijenu, a neki od njih i najveću–smrću. U okviru šire društvene zajednice u Bosni i Hercegovini do sada je bilo vrlo malo pokušaja da se kompleksnije pristupi borbi protiv ovisnosti i zloupotrebe opojnih supstanci. Svijetao primjer, u tom pogledu, je osnivanje zavoda za borbu protiv bolesti ovisnosti, kao stručnih medicinskih ustanova. Konkretno, u Zeničko-dobojskom kantonu Zavod je profunkcionisao prije 6–7 godina i već bilježi zavidne rezultate (oko 500 registriranih ovisnika i koliko-toliko uredne medicinske tretmane sa metadonskom terapijom, detoksikacijom kao prvom fazom liječenja ovisnika i dr.). Tekst naglašava i potrebu kompleksnijeg pristupa društvene zajednice borbi protiv zloupotrebe opojnih supstanci što podrazumijeva uključivanje relevantnih struktura društva: škola, medicinskih ustanova, centara za socijalni rad, pedagoško-psihološki rad i dr., što je višestruko korisnije od pasivnog posmatranja eskalacije ove pojave od koje nastaju nesagledive posljedice za društvenu zajednicu, porodicu, pojedinca (krijumčarenje, pljačke, nedozvoljena trgovina (ljudima), preprodaja, ubistva, zbrinjavanje u kazneno-popravne ustanove, sudski procesi i dr.). U ovom prilogu je naglašena i obaveza države, entiteta i Distrikta Brčko da, u duhu ustavima zagarantovanih ljudskih prava na zdravlje, život…, da bosanskohercegovačko društvo učini napore na angažiranju svih relevantnih subjekata u borbi protiv bolesti ovisnosti. Posebno su naglašene i obaveze država potpisnica Konvencije UN o zaštiti djece od nezakonite upotrebe narkotika i psiohotropskih supstanci.
riječ
O pojavi i širenju novokomponovane i izvorne narodne muzike na području sjeveroistočne Bosne
Doc. dr. Omer Hamzić
O narodnim pjesmama i sevdalinkama gradova sjeveroistočne Bosne, pa i Gračanice puno više znamo nego o tradicionalnoj seoskoj pjesmi ovog kraja. U seoskim sredinama odavnina se njegovao poseban narodni izričaj (seosko pjevanje), takozvana seljačka kajda, koja će se u novije vrijeme „transformisati“ u ono što se danas zove izvorna narodna muzika. Od sredine prošlog stoljeća područje sjeveroistočne Bosne i okolina Gračanice, postalo je prepoznatljivo po toj vrsti muzike, dok je stara izvorna seoska pjesma (koja se, po nekim karakteristikama, razlikuje od sela do sela) skoro potpuno zaboravljena.
Kad Ibro pođe zemlju da brani
Mr. sc. Rusmir Djedović
U „Izvornoj muzici“ sjeveroistočne Bosne, pjesma „Kad Ibro pođe zemlju da brani” jedna je od najpopularnijih pjesama ove vrste tradicionalne narodne muzike. Pjesmu je snimila izvorna grupa „Kalesijska trojka“ iz Kalesije, 1969. godine, kojom je obezbijedila posebno mjesto među ostalim grupama ovog muzičkog žanra.Ubrzo nakon snimanja pjesma stiče kultni status, a mnogi je i danas smatraju svojevrsnom himnom „izvorne muzike“ sjeveroistočne Bosne. U ovom radu se daju osnovni podaci o toj pjesmi, o okolnostima pod kojima je snimljena na gramofonsku ploču, te o značajkama koje su joj obezbijedile status najpopularnije pjesme „izvorne muzike“ zadnjih decenija. Dosta podataka sam dobio od lidera izvorne grupe „Kalesijska trojka“, Hasana Šabanovića, zvanog Šabanije (rođen 1937. godine), u više razgovora, tokom 2012. i 2013. godine. Ključne riječi: Kad Ibro pođe zemlju da brani, „izvorna muzika“, sjeveroistočna Bosna, „Kalesijska trojka“, Hasan Šabanović, zvani Šabanija.
Egzotična Bosna i Hercegovina i portali na slikama Fikreta Ibričića
Atif Kujundžić
Vizualizirajući svijet u kojem se zatekao, čovjek u nivou nesvjesnog, dakle, osobnog arhetipa, nužno srasta s određenim prizorima i slikama koji ga u etnološkom, kulturalnom i antropološkom smislu bitno oblikuju i nerijetko mu postaju poputbina za cijeli životni vijek, pa i bitne za njegovo djelo. Dio bh. arhetipa su crteži i slike krajolika stare Bosne, koje su nam u nasljedstvo /kao i prve fotografije!/ najčešće ostavljali stranci: austrougarski oficiri, arhitekti, geometri i fotografi koji su u BiH došli iz bijelog svijeta. Nije bila rijetkost, da fotograf slikajući uljanim bojama preko vlastite fotografije – postane slikar. Tako su često, kao više ili manje uspjele, dobijene realističke slike bosanskih krajolika, naselja, prizora s izgradnje putova, pruga i tunela, narodnih običaja, starih nošnji, arhitekture, čak i izvršenja smrtnih kazni.
Vera biljka raste, Sonetni vijenac
Atif Kujundžić
VERA
BILJKA
RASTE
sonetni vijenac
1976.
I.
Vječnost je modra u zjenici vira
sve ovo proći a ostati ptica
znati svjetlo je samo snohvatica
a korak zvonko na tetivi svira
u hodu tebi sjeta me još prati
slika iz noći što ne vodi zori
lice u parku na hrastovoj kori
nježnost tvoja mi povjerenje vrati
iza tmine čudo blještavila slutim
put ne zna za nas zajedno na sebi
naivno je ranu predočit potrebi…
Osvrti, prikazi i recenzije
Husnija Kamberović, Džemal Bijedić: politička biografija, Muzej Hercegovine, Mostar, 2012. (Mr.sc. Mirza Džananović)
Profesor Husnija Kamberović novom knjigom nastavlja svoje zanimanje za velike političke ličnosti iz moderne historije Bosne i Hercegovine, te nakon objavljivanja političke biografije, najznačajnijeg bh. političara iz međuratnog perioda, Mehmeda Spahe, svoju pažnju usmjerava na još jednu osobu, iste ili čak i veće vrijednosti, ovaj put iz socijalističkog razdoblja–Džemala Bijedića. To je pokazatelj da Bosni i Hercegovini, u njenoj prošlosti, nije nedostajalo značajnih osoba, ali zato bh. historiografiji definitivno nedostaje sličnih studija, ali i metodoloških uputa za pisanje biografija. Sa ovim nedostatkom prilikom pisanja susreo se i profesor Kamberović, pa je u predgovoru knjige otvorio pitanje metodološkog pristupa izučavanju biografija i sam pružajući osnovne upute budućim istraživačima. Knjiga je napisana na osnovu izvorne građe, prikupljene u brojnim arhivama sa prostora bivše Jugoslavije (Sarajevo, Mostar, Beograd, Zagreb). Međutim, treba napomenuti da autor nije imao priliku pregledati svu potrebnu dokumentaciju, jer je u pojedinim ustanovama imao samo ograničen pristup (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu) ili mu je to u potpunosti onemogućeno (Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu). Zaista je velika sramota da se u 21. stoljeću istraživačima onemogućuje rad u normalnim uslovima i to bez ikakvog razloga ili zakonske utemeljenosti.
Nihad Halilbegović, Uništavanje kulturno-historijskog naslijeđa u Sarajevu 1992.-1995. godine: spašavanje Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u ratnim uvjetima. Sarajevo: BZK Preporod, 2013 (Edin Šaković, prof.)
Početkom 2013. godine iz tiska je izašla nova knjiga Nihada Halilbegovića, poznatog i afirmiranog istraživača i publiciste, rođenog Gračanlije i saradnika našeg časopisa. Halilbegović je do danas napisao i objavio nekoliko zapaženih i vrijednih knjiga, imajući volje i hrabrosti da se upusti u istraživanje i obradu nekih od izuzetno složenih, teških, pa nerijetko i kontroverznih tema, kakvima bi se u nekim normalnim zemljama i uređenim društvima bavile naučno-istraživačke ustanove poput instituta, muzeja i biblioteka. Nažalost, upravo je sudbina nekih od ovakvih ustanova – koje uslijed složenih društveno-političkih okolnosti u kojima se nalazi savremena Bosna i Hercegovina, ali još više zbog indolencije onih koji su izabrani da ovu zemlju vode, dolaze u opasnost od potpunog gašenja – i potakla autora na pisanje ove knjige.
Vahida Šeremet, Hasanaginca od 1646. godine do danas, (Prof. Dr. Muhamed Dželilović)
Radovi Vahide Šeremet na Hasanaginci, tom temeljnom tekstu jedne cijele kulture, djelu s našeg prostora koje je trajno upisano u najljepši dio svjetske baštine, po mnogo čemu su i drugačiji i zanimljiviji od najvećeg dijela studija što su nastale pod okriljem univerzitetske ili oficijelne književne zajednice. Čak i u sredini koja ima tako nezreo i površan odnos prema vlastitoj kulturnoj tradiciji, o ovoj čudesnoj baladi je napisan relativno veliki broj iscrpnih radova bilo da je riječ o književnoestetskim analizama, istraživanjima njenoga porijekla i uslova nastanka, o njenoj recepciji u različitim sredinama–jednom riječju o njenom čudesnom putovanju kroz prostor i vrijeme.
Fikret Ahmetbašić, Šumski prijatelji, Bosanska riječ, Tuzla 2012. (Mevludin Spahić)
Peti pokušaj pronalaženja mjesta u sistemu književne vrijednosti, jer je do sada objavio četiri knjige, autor Fikret Ahmetbašić novim rukopisom, koji je po svojoj sadržajnoj i jezičkoj strukturi pristupačan djeci, kao čitaocima, predstavio se javnosti novim naslovom „Šumski prijatelji“.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 27. 11. 2012. do 23. 4. 2013.
Dr. sc. Omer Hamzić
10. 12. 2012.
Druga sjednica Općinskog vijeća: Rebalans Općinskog budžeta za 2012. i Nacrt za 2013.–u znaku podbačaja, odnosno umanjenja u prosjeku od 10%
Planirani prihodi po Rebalansu iznose 12.761.000 što predstavlja umanjenje u odnosu na ranije usvojeni budžet za 2.712.000 KM. Podbačaj se, uglavnom, odnosi na neporezne prihode, odnosno grantovska i druga sredstva za kapitalne izdatke koji su planirani u iznosu od 5.228.600 KM, a ostvareni sa umanjenjem od 2.520.400 KM. Nije došlo do realizacije kredita Evropske investicione banke za projekte vodosnabdijevanja na općini, nisu obezbijeđena planirana sredstva za toplifikaciju u iznosu od milion KM (iz Fonda za okoliš Federacije BiH), nisu okončane neke procedure za još nekoliko krupnijih projekata itd. Obim Budžeta za 2013. godinu (kako je predviđeno u Nacrtu) planiran je u iznosu od 11.505.000 KM., što je manje za oko 1,2 miliona KM u odnosu na rebalansiran Budžet za 2012. godinu.
dodatak
Predstavljamo vam doktore nauka s područja Gračanice
Pravno-politički i društveno-ekonomski položaj Gračaničkog sreza u okviru Tuzlanske oblasti i Vrbaske banovine u periodu od 1918. do 1941. godine (Rezime doktorske disertacije)
Doc. dr. Omer Hamzić
U dosadašnjim historijskim istraživanjima šireg područja Gračanice, vrlo malo pažnje posvećeno je periodu između dva svjetska rata. Izuzimajući djelomično period Drugog svjetskog rata, ni za jedno drugo historijsko razdoblje nije urađena ozbiljnija historiografska radnja o Gračanici i njezinoj okolini. Razdoblje između dva svjetska rata, doticano je samo kroz klasno-socijalni diskurs–borbu radničke klase za svoja prava. Izbor, definisanje i naziv teme rezultat je želje da se bar donekle popuni spomenuta prazninu u okviru takozvane lokalne, zavičajne historiografije o Gračanici. Lokalne političke prilike, funkcionisanje lokalne uprave i samouprave (pravno-administrativni, pa i teritorijalno-nacionalni aspekt), nisu skoro nikako ni doticane.
GLOSAR NOVIH AUTORA
povodom
Historijska svijest o Bosni i Bošnjacima – povodom popisa stanovištva u BiH, 2013.
Prof. dr. Omer Ibrahimagić
U posljednjih 20 godina posvetio sam se skoro isključivo istraživanju prošlosti naroda BiH i to u kontekstu međunarodnog prava s jedne strane i sociološkog, odnosno političkog i politološkog tumačenja pojma naroda i nacije, s druge strane. S tim u vezi, učvrstio sam svoja saznanja da je BiH od početka, još od vremena njenog prvog pomena, u poznatom djelu Konstantina Porfirogeneta “De administrando imperio”, iz sredine 10. stoljeća, a i ranije–bila multikonfesionalna politička zajednica, u prvo vrijeme sa tri konfesije: crkva bosanska (ili pripadnici crkve bosanske), pravoslavna je bila periferno, prema istoku Bosne i katolička–uz prisustvo, prvo Dominikanaca, a kasnije Franjevaca–u srednjoj i zapadnoj Bosni. Neovisno od toga kojoj su vjeri pripadali, stanovnici Bosne su se još od tih davnih, ako mogu, reći političkih prapočetaka, zvali zajedničkim imenom – Bošnjani.
teme
Kur’an i hadis o vlasti i vladarima
Mr.sc. Fikret ef. Pašanović
Islam kao vjera vodi računa i o duhovnom i o materijalnom, o ovom i budućem svijetu, o duši i tijelu, o pojedincu i zajednici, zagovarajući srednji put, ravnotežu i mjeru. Zajednica i društvo su posebno naglašeni. Neke vjerske dužnosti se mogu vršiti isključivo zajednički, u džematu, a za druge je takav način obavljanja daleko nagrađeniji od samostalnog. Stoga nije čudo da glavni izvori islama, Kur’an i Hadis, puno pažnje posvećuju govoru o osobinama imama, predvodnika, emira, zapovjednika, i drugih koji upravljaju javnim poslovima. Ti sadržaji su, uz druge izvore, poslužili i kao osnova za nastanak različitih žanrova djela o uređenju države u islamskoj literaturi u svim vremenima i na svim prostorima.
Rezultati lokalnih izbora, 2012.
Dr. sc. Omer Hamzić
Na petim lokalnim i desetim poslijeratnim izborima u BiH, održanim 7. 10. 2012. godine, građani su birali vijećnike za 78 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 58 skupština opština u Republici Srpskoj, pet skupština gradova u Republici Srpskoj, 135 načelnika općina i 5 gradonačelnika u BiH, te Skupštinu Brčko Distrikta. Za glasove birača nadmetao se 30.351 kandidat, od čega je njih 550 kandidirano za načelnika/gradonačelnika, a 29.652 za vijećnike. Od ukupno 3.144.296 upisanih birača u Centralni birački spisak, na birališta je izašlo i glasalo 1.744.918. birača ili 56,36% (na prethodnim lokalnim izborima zabilježena je izlaznost od 55%).
prošlost
“Srpsko kolo” pred Potočkom džamijom u Gračanici, uzrok smjene kotarskog predstojnika Marka Poljanića, u ljeto 1892. godine
Mina Kujović
Marko Poljanić je bio kotarski predstojnik u Gračanici od 1890. do 1892. godine. U ljeto 1892. premješten je iz Gračanice na mjesto kotarskog predstojnika u Prozor, jer se, prema mišljenju Zemaljske vlade i Okružnog predstojnika u Donjoj Tuzli, nije dovoljno angažirao na suzbijanju “excesa” nastalog između Gračanlija, pripadnika islamske i pravoslavne vjere. Prilog se odnosi upravo na taj eksces, koji su izazvali mlađi pripadnici pravoslavne vjere, stanovnici Gračanice, nezadovoljni što im Kotarski ured nije odobrio da za pravoslavnu djecu novu školu zidaju na općinskoj parceli. Iskazujući svoj bijes i nezadovoljstvo, poveli su kolo i zapjevali ispred džamije u Potok mahali baš u vrijeme kad je mujezin okuisao i pozivao islamske vjernike na ikindija namaz. To su lokalne vlasti okarakterisale kao međureligijski incident i izgrednike kaznile zatvorom, odnosno novčano. Kažnjavanje je dovelo do još većeg nezadovoljstva među pripadnicima pravoslavnih Gračanlija, koji su za sve optužili kotarskog predstojnika Marka Poljanića. Zemaljska vlada ga je, nešto kasnije, po naredbi iz Beča, premjestila iz Gračanice u Prozor.
Prilozi životopisu Ibrahima Pjanića (u povodu 35. obljetnice smrti)
Edin Šaković, prof.
Ibrahim Pjanić (Soko 1896. – München 1977.) predstavlja jednu od najznačajnijih ličnosti u novijoj historiji Gračanice i njene okoline, o kojoj još uvijek postoje različite, pa i dijametralno suprotne ocjene, te brojne kontroverze i mistifikacije, uprkos činjenici da jedno zaokruženo djelo o njegovom životopisu i povijesnoj ulozi uopće ne postoji. Ovaj rad, napisan u povodu 35. obljetnice smrti, prezentira najosnovnija saznanja o Ibrahimu Pjaniću, njegovom životnom putu i historijskoj ulozi. Pjanićev životopis je prikazan prema razdobljima njegova djelovanja: od predratnog vremena, u kome se ističe kao mjesni aktivist JMO, zatim organizacije odbrane od četničke opasnosti 1941., te njegovog ratnog puta i konačno emigrantskog perioda. U tom razdoblju, Pjanić je bio zapovjednik satnije Gračaničke Domdo bojne, a potom i organizator tzv. “zelenog kadra” u gračaničkom kraju; nakon neuspješnih pregovora sa partizanima (u tri navrata), primio je čin i dužnosti u Ustaškoj vojnici, zapovijedajući odbranom Gračanice sve do proljeća 1945. godine. No, iako je istovremeno obavljao i političku dužnost ustaškog logornika, nije aktivno učestvovao u sprovođenju represivnih niti genocidnih mjera ustaškog režima; naprotiv, svojim utjecajem je čak i spasio neke građane progonjene zbog nacionalne, odnosno rasne pripadnosti.
građa
Podsjećanje na dvije muslimanske rezolucije iz 1941. godine – Bijeljinsku i Tuzlansku
Dr. sc. Omer Hamzić
Propašću prve Jugoslavije i uspostavom Nezavisne države Hrvatske (NDH), u njen državnopravni okvir je uključen i cjelokupan teritorij Bosne i Hercegovine, što su okupatori priznali i podržali. Bošnjaci su se tako 1941. našli između dvije vatre, s jedne strane pritisnuti hrvatskom asimilacijom, a sa druge nasiljima ustanika i genocidnom politikom četnika. Na ustaška nasilja nad Srbima i Židovima, muslimani su reagirali nizom javnih protesta u vidu rezolucija koje su objavljene u gotovo svim značajnijim bosanskohercegovačkim gradovima. U svim tim rezolucijama se osuđuje nasilje i diskriminacija građana druge vjere i nacije, Srba i Židova, dok neke od njih traže i autonoman položaj za Bosnu i Hercegovinu. Objavljivanje ovih rezolucija povezano je s djelatnošću bošnjačkih autonomista, ali i sa činjenicom da u to vrijeme, vojne snage Nezavisne Države Hrvatske (regularno Domobranstvo, te Ustaška vojnica) nisu bile u stanju pružiti zaštitu ugroženim bošnjačkim naseljima. Stoga je na više strana u Bosni i Hercegovini dolazilo do formiranja lokalnih samozaštitnih milicijskih snaga sastavljenih od muslimana. Najreprezentativnija od njih je bila Domobranska dobrovoljačka (DOMDO) pukovnija bojnika Muhameda Hadžiefendića, ustrojena u decembru 1941. u Tuzli. Formalno u sastavu Domobranstva, ova je jedinica (u narodu nazvana legijom) objedinjavala šest područnih bojni na širem prostoru sjeveroistočne Bosne, koje su se uspješno odupirale ustanicima.
Prognani Slovenci i gračanički skojevci – jedan neuspio pokušaj odlaska u partizane
Dr. sc. Omer Hamzić
O deportacijama Slovenaca iz Donje Štajerske na područje Srbije i Bosne, tokom ljeta 1941., još prije posljednjeg rata obavljena su obimna istraživanja, posebno u okviru slovenačke historiografije. Na osnovu izvornih dokumenata vojnih i civilnih vlasti NDH i Trećeg Rajha rasvijetljeni su uzroci i posljedice tog raseljavanja kao jedne od mnogih rasističkih i genocidnih akcija Hitlerove Njemačke tokom Drugog svjetskog rata. Manje podataka, međutim, ima o djelovanju antifašistički raspoloženih pojedinaca i grupa iz tog velikog kontingenta raseljenih Slovenaca u mjestima njihovog privremenog boravka iako se zna da su mlađi ljudi iz tih prognaničkih porodica, kad god im se pružila prilika, masovno odlazili u partizane. U ovom prilogu govori se o prihvatu i boravku prognanih Slovenaca u Gračanici, sa posebnim osvrtom na jedan neuspio pokušaj nekoliko mladića iz tih porodica da zajedno sa svojim drugovima (koji su sebe smatrali skojevcima) iz Gračanice pređu u partizane na planini Ozren, vjerujući naivno da ih tamo dočekuju “raširenih ruku”. U tom zanosu, vjerovatno nisu bili ni svjesni kolikom se riziku izlažu. Tek kada su, nakon izdaje i provale, pohapšeni i dospjeli u ruke zapovjednika 13. ustaške bojne u Gračanici, shvatili su šta ih čeka. Izloženi torturi, uglavnom su priznali “djelo” i iz Zapovjedništva ustaške bojne upućeni na “dalji postupak”, koji je vodio pravo u koncentracioni logor.
zavičaj
Fizičko-geografske karakteristike opštine Gračanica
Mr. sc. Rusmir Djedović
Ovaj prilog je dio šireg teksta koji je bio autorov diplomski rad pod nazivom “Geografski osnovi opštine Gračanica”. Odbranjen je na Odseku sa geografiju i prostorno planiranje Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 1985. godine. Tekst je pretežno nastao kao plod autorovog samostalnog istraživanja geografskih karakteristika opštine Gračanica, sprovedenih tokom 1984/1985. godine, kao i tadašnje vrlo oskudne literature. Prilog odražava tadašnje stanje fizičko-geografske istraženosti opštine Gračanica u granicama prije zadnjeg rata.
Rodoslov Ibrahimagića iz Agića – u Smolući
Prof. dr. Omer Ibrahimagić
Zaseok Agići smješten je u naselju Smoluća, na manjem uzvišenju između dviju smolućkih rijeka koje se spajaju ispod toga uzvišenja u rijeku Smolućicu koja se ispod sela Kruševica ulijeva u rijeku Spreču. Od Agića vodi vrlo loš put, skoro neupotrebljiv, u selo Cage u općini Srebrenik. Agići se nalaze na oko 370–390 m nad morem. Najbliži zaseoci su mu Samari sa sjeverne strane na putu prema Cagama, sa zapadne strane su Cvikići, na putu prema Ratišu (600 m) i Moranjcima u općini Srebrenik, a sa istočne strane su mu zaseoci Jovičići i Majnovići, na putu prema Tinji, takođe u općini Srebrenik. S južne strane Agića završava se Gornja Smoluća, na mjestu gdje se dvije gornjosmolućke rijeke sastaju i prave rijeku Smolućicu prelazi u Srednju Smoluću, na koju se, dalje, nastavlja Donja Smoluća sa svojim zaseocima. Naselje Smoluća, prije 1992. godine, imalo je status mjesne zajednice.
Likovi zavičaja: Sezahija Dervišefendić i njegova duboka brazda u agraru Gračanice
Dr. sc. Omer Hamzić
Rođen je prije 90 godina, potiče iz autohtone posjedničko-trgovačke porodice u Gračanici, majka mu je iz familije Helića, rođeni Gračanlija, prvi je školovani poljoprivredni tehničar iz domaće sredine, koji se odmah poslije Drugog svjetskog rata aktivno uključio u unapređenje agrara i stvaranje boljih uslova života u selima tadašnjeg gračaničkog sreza. Odlikovao se, ne samo stručnošću, već i druželjubivošću, optimizmom i skoro fanatičnom vjerom u poljoprivredu i ambiciozne projekte unapređenja poljoprivrede u ovom kraju. Mnogi od tih projekata, ne njegovom voljom, a još manje krivicom, nažalost, nisu realizovani. Kao poljoprivredni stručnjak bio je rukovodilac, direktor i tehnički direktor više gračaničkih zadružnih organizacija i poljoprivrednih dobara, između ostalih i “Ratara”, u okviru kojeg se sedamdesetih godina prošlog stoljeća počeo razvijati peradarski kompleks u Gračanici.
Fragmenti iz historije gračaničkog sporta – četvrti dio
Emir Tihić
U ovom prilogu osvrnut ćemo se nešto šire na nastupe braće uspješnih sportista u mnogim našim sportskim ekipama i klubovima, sa posebnim osvrtom na Rukometni klub u Gračanici. Kao što je poznato, rukomet u bivšoj Jugoslaviji i današnjoj Bosni i Hercegovini igra se više od 60 godina. U mnogim rukometnim klubovima nastupala su braća, istovremeno ili u različitim periodima zavisno od godina starosti, ali mislim da je RK “Gračanica” u tome bio jedinstven primjer.
riječ
Bosna i Hercegovina u knjizi zauvijek ili autor koji može imati mirnu savjest spram svoje domovine
Atif Kujundžić
Istaknuti pravnik, profesor, teoretičar prof. dr Omer Ibrahimagić /1934., Smoluća, Lukavac/, poslije dvadesetdvije /22/ objavljene knjige dominantno iz oblasti ustavnog prava i političkog sistema, javlja se svojom dvadesettrećom knjigom Bosanski identitet i suverenitet koja donosi prikaze pisane i objavljivane u vremenu od 1992. – 2011. godine. Za ozbiljnost, sadržaj i poruke ovih radova, žanrovska odrednica prikazi –skromna, nedostatna i manjkava jest. Prof. dr Omer Ibrahimagić koncipirao je i ostvario ovu obimnu knjigu orijentiran i nošen osobnom potrebom da definitivno kaže sve što smatra najpotrebnijim i neophodnim kad je riječ o bh identitetu i suverenitetu, da u korice jedne knjige smjesti milenijsku pisanu poputbinu Bosne i Hercegovine.
“Arhivska praksa” u Tuzli
Esaf Lević, prof.
Tema rada je “Arhivska praksa”, međunarodno savjetovanje arhivista i arhivara koje se ove godine održalo po 25. put u Tuzli. U povodu obilježavanja značajnog jubileja priređene su i otvorene dvije izložbe: “Neorenesansna arhitektura Budimpešte” koju su radili kolege iz Arhiva grada Budimpešte i izložba pod nazivom “25 godina Arhivske prakse u Tuzli” i prateći katalog što su ih radili zaposlenici Arhiva Tuzlanskog kantona. Kao sastavni dio navedene manifestacije iz štampe je izašao i 15. broj časopisa “Arhivska praksa”. Također, promovisana je i publikacija “Časopis Arhivska praksa (1998.-2012.) – doprinos razvoju arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini (u povodu petnaest godina izlaženja)”. U radu ćemo se osvrnuti na tok savjetovanja te dati kratak pregled izložbi i sadržaja kataloga, časopisa i publikacije.
Prilog poznavanju razvoja “izvorne muzike” u okolini Gračanice
Mr. sc. Rusmir Djedović
Gračanica i okolina imaju bogatu narodnu tradiciju i baštinu. To se odnosi i na izvorne narodne pjesme i etnomuzičko naslijeđe, kako u samom gradu, tako i u okolnim naseljima. Narodne pjesme i sevdalinke grada Gračanice su dosta dobro istražene, ali seoska sredina u okolini i za nju karakteristični tradicionalni muzički izrazi znatno manje. U seoskim naseljima okoline Gračanice od davnina postoji tradicionalni narodni muzički izričaj, poznat kao “izvorna (narodna) muzika”, koji je zadnjih decenija donekle izmijenjen i prilagođen tržištu i mas-medijima. “Izvorna muzika” ovog područja je dio ove vrste narodne muzike sjeveroistočne Bosne i okolina Gračanice predstavlja jedno od njenih tradicionalnih središta. Od sredine 20. stoljeća ovo područje je prepoznatljivo po nekim izvođačima i pjesmama koje su među najpoznatijim u “Izvornoj muzici” već više od pola stoljeća. U ovom radu prezentujemo neka naša saznanja o razvoju “izvorne muzike” okoline Gračanice, kao prilog poznavanju ovog muzičkog i kulturološkog fenomena sjeveroistočne Bosne.
“GM” – Galerija “Mandžić” u Tuzli – novitet vrijedan pažnje
Atif Kujundžić
Tuzla je značajno središte razvoja likovnih umjetnosti i afirmiranja likovnih umjetnika. To znamo iz vremena još kad je nastajala Galerija jugoslavenskog portreta koja će potom potrajati i kao Međunarodna galerija portreta Tuzla. Prije toga Tuzla je u svom pamćenju čuvala imena i djela značajnih likovnih umjetnika: prvog akademskog slikara Đorđa Mihajlovića, Adele Behr Vukić, Kristiana Krekovića, Mensura Meme Derviševića, Ismeta Mujezinovića, Franje Ledera, Dragiše Trifkovića i drugih. Njih je naslijedila generacija još živih umjetnika: Mevludin Ekmečić, Mustafa Pašić, Zdravko Novak, Srećko Galić, Ismet Hrvanović, Petar Jelisić, Nezir Čorbić, Began Turbić i drugi.
Pet pjesama
Nisveta Kantardžić
Vjeruj u ljubav
Toliko je ljepote i ljubavi
pod nebeskim svodom
koje te žele u svoje krilo,
a ti se pitaš, bosanska ženo,
kako dalje,
Šta nam se desilo?
Skini koprenu sa očiju,
podigni glavu,
obuci haljinu plavu
boje tvojih očiju,
i odaberi pravu stranu.
Na čardaku pendžer širom otvori
da ti miris proljeća
dušu napoji,
kao sunce na istoku
kad promoli svoje zrake
da obasja srećom bregove i vode.
Kao, molitva u čistom srcu,
kao, miris u jorgovanu,
kao, pjesma miline
u duši pjesnika.
S osmijehom Mona Lize i
hodom gazele kreni
mirisnim poljima života,
gdje cvjeta stotinu cvjetova,
gdje te čeka hiljadu ljubavi
i hiljade zvijezda.
Sigurno je jedna tvoja,
ona što najljepše blista.
OSVRTI, PRIKAZI I RECENZIJE
Zlatko Hasanbegović, Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929. – 1941. (u ratu i revoluciji 1941. – 1945.)., Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Medžlis Islamske zajednice. Zagreb, 2012 (Doc. dr. Adnan Jahić)
Zlatko Hasanbegović je historičar koji se već afirmirao naučno odgovornim i vjerodostojnim pristupom osjetljivim i složenim historijskim temama. Njegovi radovi o muslimanima u Zagrebu, o pokušaju donošenja ustava Islamske zajednice u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao i drugi članci i studije svjedoče da je riječ o naučniku koji cjelovito i iscrpno tretira historijska događanja i procese, umješno sagledavajući njihovu pozadinu, ne libeći se, istovremeno, ukazati na nedosljednosti i slabosti u postojećim historiografskim pristupima, interpretacijama i ocjenama. Njegova nova knjiga, o Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO) u Kraljevini Jugoslaviji, predstavlja, nema sumnje, dostojan i hvale vrijedan nastavak kapitalnog djela Atifa Purivatre o JMO i njenoj ulozi u političkom životu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918. – 1929.) – nastavak na kojeg su naučna javnost i znatiželjno čitateljstvo čekali skoro 40 godina.
Tibor Živković, De conversione Croatorum et Serborum: A Lost Source, Beograd: Istorijski institut, 2012. (Edi Bokun)
Djelo Tibora Živkovića De conversione Croatorum et Serborum predstavlja rezultat, kako i sam autor navodi, dvadesetogodišnjih istraživanja tzv. “slavenskih glava” unutar poznatog spisa, De administrando Imperio (skraćeno: DAI), bizantskog cara i pisca Konstantina Porfirogeneta.
Živković je, inače, istaknuti srbijanski medievalist koji je u svom prethodnom radu analizirao Ljetopis Popa Dukljanina, poznati srednjovjekovni narativni izvor, pomjerajući vrijeme njegovog nastajanja sa XII. na sam kraj XIII. stoljeća, što je dovelo u pitanje i mnoge zaključke o ranom srednjovjekovlju balkanskih zemalja kod dosadašnjih historičara.
Omer Ibrahimagić, Bosanski identitet i suverenitet, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2012 (Doc. dr. Omer Hamzić)
Prof. Ibrahimagić nas uči i aktivno radi već skoro punih 50 godina. Njegov impozantni naučni opus čini preko 400 stotine naučnih i stručnih radova objavljenih u desetinama domaćih i stranih knjiga i časopisa. Napisao je i objavio 18 knjige, više srednjoškolskih i univerzitetskih udžbenika, bezbroj publicističkih tekstova, učestvovao na mnogim naučnim skupovima, javnim tribinama, predavao i držao seminare na inozemnim katedrama i univerzitetima, ali i u opkoljenom Sarajevu kad je Bosni bilo najteže, u mnogim malim bosanskim gradovima, u raznim povodima i prigodama… Radeći kao nastavnik na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu izveo je na desetine magistara i doktora iz oblasti političkih nauka i time dao ogroman doprinos oblikovanju i reprodukciji bosansko-hercegovačke naučne i akademske zajednice.
Edin Šaković, Omer Hamzić, Gornja Orahovica nekada i sada “Planjax” Tešanj 2012. (Mr. sc. Rusmir Djedović)
Postoji puno opravdanje za istraživanje pojedinih manjih naselja, porodica, nekih perifernijih pojava i događaja, koji se sklapaju u određene šire historijske kontekste. Iako se kroz ta istraživanja pruža mogućnost “da se istodobno prate širi društveni procesi i sudbine pojedinaca u tim procesima, da se povezuje makro-povijest i mikro-povijest, da se istodobno prate političke, socijalne, kulturne i gospodarske promjene” (Husnija Kamberović, Iz recenzije rukopisa Sadika Šehića Porodica Novalić – monografija”, Gradačac 2008., 9), naša historiografska literatura uglavnom se bavi krupnijim “predmetima svog istraživanja” i zanemaruje monografske prikaze naših manjih naselja, gradova, običnih porodica itd. Činjenica je da nema ni jednog našeg kraja, naselja (pa i najmanjeg), porodice (pa i obične), koje ne zaslužuju posebnu monografiju o vlastitoj prošlosti – jednostavno zato što je ta svaka “mala povijest” “uvijek pokazatelj specifičnih historijskih procesa kroz koji je prolazila” (Husnija Kamberović, n.č.)
listovi
Listovi gračaničog kalendara od 31.5.2012. do 27.11.2012.
Dr. sc. Omer Hamzić
31. 5. 2012.
Promocija historijske monografije “Gračanica i okolina u periodu između dva svjetska rata – pravno-politički i društveno-ekonomski razvoj” doc. dr. Omera Hamzića
Promociju je organizovao Bosanski kulturni centar u sklopu kulturne manifestacije “Dani Gračanice”, koja se organizuje svake godine u povodu Dana odbrane i Dana općine Gračanica. Radi se o još jednoj temeljnoj “historijskoj knjizi” o Gračanici, u kojoj su u velikoj mjeri sadržani rezultati istraživanja iz doktorske disertacije “Pravno-politički i društveno-ekonomski položaj Gračaničkog sreza u okviru Tuzlanske oblasti i Vrbaske banovine u periodu 1918.–1941.godine”, koju je autor odbranio na Pravnom fakultetu u Zenici, 2008. godine. U prepunoj Sali Muzičke škole u Gračanici, knjigu su Gračanlijama predstavili prof. dr. Salih Jalimam i prof. dr. Omer Ibrahimagić. U svom izlaganju prof. Ibrahimagić je posebno apostrofirao veliki doprinos autora izučavanju lokalne historiografije, ne samo u mnoštvu objavljenih radova i knjiga, već i kroz Časopis za kulturnu historiju “Gračanički glasnik”, koji vodi i uređuje od njegovog osnivanja, 1996., do danas. U tom smislu, riječi zahvalnosti u ime građana općine Gračanica autoru je uputio i općinski načelnik Nusret Helić.
dodatak
Predstavljamo vam doktore sa područja Gračanice
Prof. dr. Dženan Đonlagić: IMPLIKACIJE INTEGRACIJE MONETARNOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE U EVROPSKU MONETARNU UNIJU
Doktorska disertacija “Implikacije integracije monetarnog sistema Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju” istražuje proces i implikacije integracije monetarnog sistema Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju, koja će uslijediti nakon pristupanja Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo Evropske unije. Zbog cjelovitosti istraživanja i iznalaženja što potpunijih odgovora, bilo je neophodno istražiti slijedeće: ulogu centralne banke u upravljanju monetarnom politikom, proces integracije u Evropsku uniju i Evropsku monetarnu uniju zemalja novih i budućih članica, te analizirati budući proces integracije monetarnog sistema Bosne i Hercegovine u Evropsku monetarnu uniju kroz cjelovitu i sveobuhvatnu analizu tekućeg institucionalnog rješenja upravljanja monetarnom politikom od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine, u kontekstu ispunjavanja kriterija konvergencije i iskustava zemalja koje su danas u procesu integracije prema Evropskoj monetarnoj uniji.
povodom
Sjećanje na Manevarsku jedinicu Patriotske lige Gračanica
Mr. sc. Rusmir Djedović, Edin Šaković, prof.
Ove, 2012. godine, navršava se dvadeset godina od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima, u kojima je i područje općine Gračanica teško stradalo, pretrpjevši ogromne štete, ali i velike ljudske gubitke. Prigodna je to prilika za podsjećanje na jednu neveliku skupinu ljudi koji su prvi organizirali oružani otpor agresoru, prvi sa puškom u ruci stali na branik Bosne i Hercegovine, ali i prvi prolili krv i dali živote za našu današnju slobodu i opstojnost. Prilika je to da se podsjetimo na manevarsku jedinicu Patriotske lige Gračanica, ali i sve one patriote koji su tih proljetnih dana 1992. godine hrabro stali pred zlo koje se obrušilo na njihovu domovinu i njihov narod.
teme
Korak naprijed, dva-tri nazad
Zlatko Dukić, knjiž.
Ovog proljeća se navršavaju dvije decenije od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Na nju su kidisali i komšija i susjed – s tim što je onaj prvi imao “komparativnu prednost” u vidu bivše JNA i silne skalamerije oružja i opreme, plus korpusi vojske i domaćih krvoločnih saboraca, a drugi sklopljen dogovor s prvim da se zemljica Bosna podere k’o šuferica i pretvori u plijen dvije velike, fantomske, nemoguće države. Dvije decenije kasnije, jedno je sigurno: još je previše onih koji sanjaju o tome da političkim sredstvima mogu postići ono što nisu mogli ratom – a koriste se unutrašnjim be-ha nejedinstvom, razlikama, podjelama i svađama.
Svi naši sedmi aprili: deideologizacija i demistifikacija antifašizma
Doc. dr. Omer Hamzić
Prije nego što pređem na samo izlaganje teme, htio bih da izrazim svoje zadovoljstvo što smo se opredijelili za malo drugačiji i otvoreniji pristup ovim našim historijskim datumima i godišnjicama. Dobro je što na ovaj način otvaramo, bez ikakvih političkih, nacionalnih i drugih opterećenja, sva ona pitanja iz naše prošlosti, koja su se ranije mahom zaobilazila ili kao nezgodna, jednostavno predavala zaboravu. Trebamo podržati nastojanja da se u ove razgovore unosi više struke i nauke, da se našim građanima, posebno omladini, prezentiraju provjerene i historijski valorizovane činjenice, koje se ne moraju uvijek svima nama svidjeti – ali sa kojima se moramo kad-tad suočiti. Samo tako možemo razbijati neke naše zablude i stereotipe iz prošlosti i razgrtati ideološku maglu i dim sa važnih historijskih činjenica, a posebno onih na kojima se temelji opstojnost (da ne upotrebljavam druge riječi) ove naše Bosne i Hercegovine.
Jedan pogled na BiH ekonomiju – kud plovi ovaj (naš) brod
Prof. dr. Izudin Kešetović
Osnovni makroekonomski ciljevi koji se postavljaju pred ekonomsku politiku sadržani su u slijedećem: privredni rast, puna zaposlenost, stabilnost cijena, bilansna plaćanja, efikasnost privređivanja, ekološki standardi, privredne slobode i pravičnost.
prošlost
O jednom dugotrajnom i nezavršenom sudskom sporu između austrougarske uprave i vakufa nakon izgradnje konaka i osnovne škole na vakufskoj zemlji u Gračanici
Mina Kujović
Sažetak: Prilog se odnosi na pravnu borbu Zemaljske vakufske komisije/vakufskog povjerenstva u Sarajevu i Kotarske vakufske komisije (Kotarskog vakufskog povjerenstva) u Gračanici u vezi sa nastojanjem da se vakufima vrati vlasništvo nad oduzetim zemljišnim parcelama koje su prilikom uvođenja gruntovnice uvedene u zemljišno-knjižne uloške 771 i 772, katastarske općine Gračanica i razdijeljene na katastarske čestice od 15/1 do 15/20. Iako zbog nedostatka arhivske građe, ne znamo kako je i da li je uopće ta pravna borba završena, iz iskaza svjedoka i drugih dokumenata ipak se može potvrditi stvarno vlasništvo vakufa nad spornim parcelama, koje se, istina, nije moglo dokazati pisanim tapijama, što je režimu bilo dovoljno da te parcele proglasi državnom, odnosno općinskom imovinom.
“Uzavrela dolina Spreče” u predvečerje rata 1992.
Doc. dr. Omer Hamzić
U ovom prilogu govori se o dramatičnom približavanju rata i refleksima zaoštrenih političkih odnosa u jednoj lokalnoj sredini kakva je bila Gračanica u rano proljeće 1992. godine. Učinjen je pokušaj da se rasvijetli i dokumentuje ponašanje i snalaženje legalnih struktura lokalne vlasti u Gračanici, kroz funkcionisanje Skupštine opštine i Savjeta za narodnu odbranu s jedne i vojno-političke vrhuške na Ozrenu kroz funkconisanje novoosnovane, a još nepriznate opštine Petrovo s druge strane. Iako se formalno postavljala kao treća, neutralna strana, JNA je davala odlučujuću podršku srpskoj strani i tako iz dana u dan sve dublje generisala i podržavala krizu, koja će nakon terorističkih napada i diverzija po Gračanici, eskalirati u rat i ratnu katastrofu. Barikade i kontrabarikade koje su uslijedile nakon diverzije u Donjoj Orahovici, 13. 2. 1992., to su jasno nagovještavale.
građa
Neki podaci o političkom radu za KPJ u NOP u Gračanici (1939.-1945.)
Dr. Hasan Maglajlija
Napomena priređivača: Memoari, memoarski zapisi i memoarska građa predstavljaju važnu skupinu historijskih izvora, nezaobilaznih u proučavanju pojedinih događaja ili cijelih razdoblja, posebno u slučajevima kada nemamo dovoljno prvorazrednih izvora: arhivske i dokumentarne građe. Memoarska se građa u historiografiji smatra izvorima drugog reda, budući da je – za razliku od arhivskih dokumenata – nastajala sa svjesnom namjerom da bude svjedočanstvo o prošlosti. Memoarski su izvori po svojoj naravi subjektivni, jednostrani, sa emotivnim nabojem, ponekad i sa (ne)skrivenim pravdanjem autora za određene postupke ili naknadnim objašnjenjima istih. Ipak, oni imaju i niz prednosti: za razliku od arhivske građe, obično pružaju povezanu sliku vremena o kome govore, daju podatke o zbivanjima koja nisu ostavila pisanog traga, odnosno odraza u službenim i poslovnim dokumentima, te pružaju mogućnost da se tačno objasne neki događaji koje naslućujemo, ali ne razumijemo iz arhivske građe. Imajući u vidu da se ni arhivski dokumenti ne mogu uzimati zdravo za gotovo, jer i oni često sadrže propagandno, ideološki, politički ili na drugi subjektivan način distorziranu sliku stvarnosti, jasno je da se i jedna i druga kategorija historijskih izvora mora koristiti uz jasan kritički pristup. Memoari, memoarski zapisi i memoarska građa se, stoga, može promatrati kao relevantan izvor informacija za povijesnu spoznaju, ukoliko se kritički analizira i ocijeni, komparira sa drugim dostupnim izvorima, te sagleda u kontekstu vremena o kome govori, kao i vremena u kome je nastala.
Asim Šeremet u Husinskoj buni
Vahida Šeremet
Na jedinoj fotografiji, koja je ušla u istoriju iz “Husinske bune” na kojoj su se fotografisali zatvorenici iz “Štoka” prilikom njegovog napuštanja nalazi se i Asim Šeremet, sin Ahmeda. On stoji, treći sa desne strane. Bio je student Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Imao je tada 25 godina, nastanjen u Tuzli. U dosadašnjem istraživanju o ovom događaju koji je bio presudan za politički i pravni sistem Kraljevine SHS dvadesetih godina, na samo jednom mjestu se spominje njegovo ime. U knjizi “Generalni štrajk rudara Bosne i Hercegovine i Husinska buna 1920.”, na str. 283. Božo Petrović, željeznički radnik, član KPJ se sjeća: “U maloj sobi se nalazio Asim Šeremet i Stjepo Brkljačić. Mene su dali njima. Brkljačića sam poznavao a Šeremeta nijesam…”.
zavičaj
Likovi zavičaja: Osman Delić – učitelj mnogih učitelja
Doc. dr. Omer Hamzić
Rođen je 1919. godine u selu Sibovcu, općina Gradačac, gdje je završio mekteb i osnovnu školu. Od 1932. do 1940. godine pohađao je i završio Gazi Husrvbegovu medresu u Sarajevu. Početkom Drugog svjetskog rata bio je na dužnosti prefekta na medresi u Brčkom, a 1942. godine našao se u Gornjem Rahiću kao učitelj, a zatim slijedi domobranstvo, napokon mobilizacija u Handžar diviziju i sudbina slična mnogim Bošnjacima koji se na ovaj ili onaj način nađoše u toj jedinici.
Fragmenti iz historije gračaničkog sporta – treći dio
Emir Tihić
Rukometni stadion u Gračanici bio je sastajalište ili okupljalište ne samo nekoliko generacija sportista i sportskih radnika Gračanice, već društveni prostor na kojem su se dešavale najznačajnije društveno-političke i kulturno-zabavne manifestacije za nekadašnji srez i općinu, počevši od nekadašnjih omladinskih gimnastičkih sletova i dočeka Titove štafete, ispraćaja i dočeka omladinskih radnih brigada, pa do manifestacija “izljeva ljubavi i povjerenja” omladine i naroda u tadašnji režim, velikih koncerata narodne i zabavne muzike, filmskih premijera, svečanog postrojavanja najznačajnijih jedinica Armije BiH za vrijeme posljednjeg rata za BiH, te predizbornih političkih skupova i mitingašenja lokalnih političkih stranaka i partija… Taj sportski poligon, nije bio samo poprište na kojem su odmjeravale snage rukometne i druge ekipe takozvanih malih sportova sa raznih strana svijeta, sa nekada respektabilnim selekcijama gračaničkog rukometa, već je bio centar okupljanja omladine i društveni prostor prvog reda u Gračanici. Iako su se uslovi primijenili, tu je funkciju rukometni stadion u Gračanici manje-više zadržao do današnjeg dana.
Temperaturni režim Gračanice
Bakir Krajinović
Sažetak: Geografski i klimatski položaj doline rijeke Sokoluše uslovio je karakteristične klimatske uslove u Gračanici. Umjereno topla i umjereno vlažna klima, sa ravnomjerno raspoređenim padavinama u toku godine uslovile su da Gračanica ima odlične klimatske uslove za razvoj poljoprivrede, seoskog turizma kao i drugih privrednih grana koje se oslanjaju na ove povoljne klimatske uslove. Ovako povoljni klimatski uslovi lahko bi mogli biti promijenjeni u ne tako dalekoj budućnosti. Globalno gledano, Gračanica ne može puno toga promijeniti, ali svaki pojedinac može uticati na smanjenje posljedica tih promjena. Ovaj rad ukazuje na promjene temperaturnog režima na prostoru Gračanice, ali i na širem području doline rijeke Spreče. Promjene su evidentne, projekcije promjena temperaturnog režima su nepovoljne. Sve veći porast temperature imat će nesagledive posljedice po sve privredne grane, tako da svi moraju biti svjesni klimatskih promjena i uticaja tih promjena na sve aspekte društva.Ključne riječi: Klima, temperatura, klimatske promjene, Spreča, Gračanica.
riječ
Hommage Azizu Maglajliji Bakiru
Atif Kujundžić
Sve stvari treba uraditi odmah kako na pamet i red dođu, bez odlaganja. Puno toga odlagali smo, prijatelju. Tako smo svemu i svačemu pridavali važnost i značaj i sada živi to kad više nema nas.
JEDAN JE ŽIVOT
Azizu Maglajliji
Bakiru, Baćku,
najdražem prijatelju
Četiri priče: Tajna, Ljubičice, Ruža zlatom optočena, Kafa
Nura Bazdulj – Hubijar
Tajna
Niti ima djeteta niti djetinjstva bez tajni i strahova. Skrivamo ih od svih, pokušavamo ih i od sebe sakriti, zatrpati negdje duboko u dušu ili neko drugo mjesto, negdje gdje se kriju tajne.
Moji, i strah i tajna bili su sadržani na istom mjestu. Strah je nestao i više ne postoje razlozi za čuvanje tajne.Na drugoj obali rječice, tačno nasuprot prozora moje sobe uzdiže se brdo. Toliko strmo da mu, koliko god podigneš glavu, ne možeš vidjeti vrha. Činilo mi se da dotiče oblačiće razbacane poput stada ovčica na nekoj modroj livadi.
Lična Zbirka “Derviš Sušić”
Esaf Lević, prof.
Abstrakt: Rad govori o fondovima i zbirkama Arhiva Tuzlanskog kantona, sa naročitim osvrtom na preuzimanje, sređivanje i prezentaciju sadržaja lične zbirke “Derviš Sušić”. Radi se o zaostavštini jednog od najvećih bosanskohercegovačkih književnika i kulturnih radnika koju je Arhiv Tuzlanskog kantona preuzeo 2011. godine na daljnje čuvanje i zaštitu, uz obavezu prezentacije njenog sadržaja.
Osvrti, prikazi i recenzije
Omer Hamzić, Gračanica i okolina u peiodu između dva svjetska rata – pravno-politički i društveno-ekonomski razvoj, Univerzitet u Travniku, Pravni fakultet u Kiseljaku, Travnik 2012. (prof. dr. Salih Jalimam)
U ovoj knjizi, u velikoj mjeri sadržani su rezultati istraživanja iz doktorske disertacije “Pravno-politički i društveno-ekonomski položaj Gračaničkog sreza u okviru Tuzlanske oblasti i Vrbaske banovine u periodu 1918. – 1941.godine“, koju je autor odbranio na Pravnom fakultetu u Zenici, 2008. godine. Istraživanjem je šire rasvijetljen i ispitan pravnopolitički i društveno-ekonomski položaj srezova i opština kao lokalnih administrativnih i samoupravnih jedinica u periodu od 1918. do 1941. godine na primjeru Gračaničkog sreza u okviru Tuzlanske oblasti i Vrbaske banovine kao širih administrativno-upravnih zajednica u tadašnjoj državi.
Milko Brković, Diplomatički zbornik srednjovjekovnih humskih i bosanskih isprava Dubrovniku, Mostar, 2011. (prof. dr. Salih Jalimam)
Nemalo je zadovoljstvo i prijatno se osjeća svaki onaj koji čitajući nove knjige iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine demantuju sumornu stvarnost, posebno kada je knjiga o bliskim predjelima kao što je knjiga: Diplomatički zbornik srednjovjekovnih humskih i bosanskih isprava Dubrovniku, autora prof. dr. sc. Milka Brkovića, koji kroz dokumente (ukupno je obrađeno njih 274) ukazuje na višeslojne veze i odnose dvaju najbližih susjeda srednjovjekovne Bosne i Dubrovnika. Knjiga je, može se reći, prvijenac u bogatoj historiji historiografije Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku, posebno bitna za šire i dublje istraživanje historije i njenih posebnih, često neshvatljivih dilema, svjedoči često o nama, knjiga koja je sada pred nama i svjedoči kao pravi dokaz vrijednosti historijskog zanata, tog krunskog svjedoka našeg postojanja, ali i esencijalne potvrde kojom se može, treba i mora definirati nauka o prošlosti, kao i tehnika prikupljanja historijskih izvora, ali i nečega što se modernim jezikom kaže, njihova transparentnost sa sadašnjosti.
Prof. dr. Edhem Muftić i Atif Kujundžić, Fašistička zloćudna misao (eseji), “Grafit” Lukavac 2011. (doc. dr. Omer Hamzić)
Tematika, odnosno pitanje fašizma i antifašizma, jedno je jako aktuelno i istovremeno poprilično staro pitanje–jer fašizam onakav kakav danas vidimo u njegovim osnovnim elementima i značenjima, postojao je i prije samog njegovog imenovanja 20-ih godina prošlog stoljeća u Italiji, a potom i Njemačkoj. Dakle, to je zlo postojalo u ljudima i oko ljudi u različitim vremenskim epohama, samo što se nije zvalo tako. To, je zapravo, čitava jedna filozofija zla koja se ispoljavala u različitim pojavnim oblicima, sa različitim posljedicama i učincima, naravno tragedijama čitavih naroda, narodnih zajednica, familija, religioznih i rasnih skupina–svih koji su drugi i drugačiji u odnosu na protagoniste te filozofije i konačno, izvođače radova, njenih zločinačkih ideja.
Jusuf Trbić, Tamni gosti (poezija), Bosanska zajednica kulture “Preporod” Bijeljina Janja, 2012. (Atif Kujundžić, knjiž.)
Jusuf Trbić je žurnalist, ali i čovjek izuzetnog senzibiliteta, ljudskog iskustva i načitanosti. Kao kolumnist /uoči agresijom izazvanog rata u Bosni i Hercegovini bio direktor Radio Bijeljine i urednik lista Semberija/ objavljuje u više izdanja knjigu kolumni Gluho doba koristeći u svjetskim razmjerama znamenitu fotografiju Rona Haviva – na kojoj Arkanovac šutira ubijenog muslimana koji leži na trotoaru – kao naslovnicu. Poslije dramatičnog osobnog susreta sa Arkanovcima i Željkom Ražnatovićem lično – uslijedilo je Trbićevo izbjeglištvo, a po završetku rata povratak i susret s žanrovski drugačijim tekstom – u više djela – dokumentarnom prozom.
listovi
LISTOVI GRAČANIČKOG KALENDARA OD 24.11.2011. do 16.5.2012.
Dr. sc. Omer Hamzić
24. 11. 2011.
U Piskavici otkriveno spomen-obilježje poginulim borcima i šehidima odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992. – 1995.
Sedam branilaca s područja ove MZ dalo je svoje živote za odbranu BiH. Njihova imena ispisana su na spomen-pločama ovog biljega slobode: Gopo Ismet, Alić Hazim, Spahić Ibrahim, Hrvić Omer, Avdija Suad, Hrvić Fadi i Hrvić Sadmir. Da se pamte i nikad ne zaborave… To je simbolika i poruka za generacije koje dolaze.
dodatak
Predstavljamo vam doktore nauka s područja Gračanice
Dr. sc. Mevlida Đuvić: Bosanskohercegovačka pripovijetka između dva svjetska rata, narativni konstrukti identiteta: retorika teksta i pragmatika tekstualnosti (Rezime doktorske disertacije)
U disertaciji Bosanskohercegovačka pripovijetka između dva svjetska rata, narativni konstrukti identiteta: retorika teksta i pragmatika tekstualnosti istražena je, dakle, bosanskohercegovačka pripovjetka kao žanr koji je doprinio procesima konstituiranja i promoviranja nacionalnog i kulturnog identiteta, a u kontekstima povijesno-političkih i kulturnih integracija u modernu zajednicu jugoslovenskih naroda. S obzirom na heterogenost u opusima pripovjedača ove generacije, zatim na strukturalno-tipološke razlike, narativni identitet kao kategorija koja u osnovi jeste sintetička, dijalogička kategorija – polazište je koje je omogućilo da se taj korpus tekstova sagleda u aspektima narativnog proizvođenja struktura, modela i koncepata Realnog. Teorija narativnog identiteta, Paula Ricoeura, odnosno hermeneutika sebstva koja razmatra dijalektiku idem i ipse, odnosno sebstva i drugosti, u radu se pokazala najdjelotvornijom u nastojanjima da se propitaju i interpretiraju procesi produciranja identiteta vremena. Također, u radu se prihvata i nastoji prenijeti u analitičko-interpretativni postupak, Ricoeurova postavka o narativnom identitetu kao dinamičkoj kategoriji koja u sistemima konfiguracije priče usaglašava ono što u stvarnom životu ostaje na protivnim stranama, a to je kontinuitet i diskontinuitet. U tom pogledu, međuratna pripovijetka se potvrdila kao važan faktor uspostavljanja i održavanja kontinuiteta sa slavenskom povijesno-kulturnom tradicijom, koliko i bitan činilac u procesima modernizacije i građanske emancipacije.
Dr.sc. Esed Karić: Vrednovanje emancipatorskog vaspitanja kao determinanta kvalitetnog pedagoškog rada škole (rezime doktorske disertacije)
U vrijeme veoma brzih promjena u društvu teško je predviđati buduće potrebe, ali je sigurno da škola mora da omogući učenicima ovladavanje sredstvima razumijevanja promjena koje stalno ubrzavaju svoj tok. Zbog značaja znanja kao prvorazrednog razvojnog resursa, postoje sve naglašeniji jednostrani zahtjevi da škola bude samo u funkciji profita. Škola je, i u prošlosti, više angažovala intelektualnu nego humanističku sferu. U savremenom dobu takav odnos škole se pojačava iz praktičnih razloga – stvaranja većeg profita. Mnogi naučnici upozoravaju na opasnost da čovjek postaje bogatiji u materijalnim stvarima, predmetima, a siromašan u svojim ljudskim, humanističkim vrijednostima. Neophodno je uspostaviti harmoničniji odnos između tehnološkog progresa i etičkih, ljudskih ostvarenja. U kontekstu humanističkog pristupa, pedagogija u “učećem” društvu, u središte svog proučavanja postavlja pojedinca i razvijanje njegovih intelektualnih, kreativnih i humanističkih potencijala. U okviru aktuelne filozofije obrazovanja, na nov način se reafirmiše pedagogija humanističke orijentacije i organizacije efikasnije škole i nastave utemeljene na humanističkim teorijskim postavkama. Emancipatorsko vaspitanje utemeljeno na kritičko-komunikativnoj i konstruktivističkoj teoriji postaje izazov humanistički orijentisane pedagogije i škole. Emancipatorska pedagogija nastala u drugim vremenima kao odgovor na autoritarno vaspitanje i neke druge izazove tog vremena, danas postaje izuzetno aktuelna–u vrijeme kada se ubrzavaju, tehnološke i društvene promjene, koje su izraz progresivnog razvoja i koje prijete da čovjeka u budućem društvu duhovno osiromaše.
Dr. sc. Lejla Žunić: Analiza modela praćenja laboratorijske dijagnostike u porodičnoj medicini
Doktorska disertacija Lejle Žunić “Analiza modela praćenja laboratorijske dijagnostike u porodičnoj medicini” je istraživački rad u medicinsko-biohemijskoj struci. U uvodnom dijelu objašnjena je uloga laboratorijske dijagnostike u porodičnoj medicini, te općenito u sklopu sistema zdravstvene zaštite na nivou Tuzlanskog kantona, sa posebnim osvrtom na ulogu medicinsko-biohemijskog laboratorija; kao i na kontrolu kvaliteta i akreditacijske standarde koji se moraju zadovoljiti u zdravstvenom sistemu. Posebno poglavlje u uvodnom dijelu je posvećeno zdravstvenoj ekonomici. Obrađeni su ekonomski i komunikacijski aspekti laboratorijske dijagnostike. Akcenat je na troškovima i korištenju laboratorijske dijagnostike po smjernicama porodične medicine što i jeste problematika za istraživanje. Kao poseban problem u zdravstvenom sistemu naglašava se visok stepen dupliranja laboratorijskih usluga. Zato racionalizacija biohemijsko-hematološke dijagnostike u porodičnoj praksi može značajno uticati na organizaciju porodične prakse i učiniti je ekonomičnijom, racionalnijom i efikasnijom kod najzastupljenijih, vodećih oboljenja u prevenciji i liječenju.
Zbornik radova sa naučnog skupa „Život i djelo Muhameda Tajjiba Okića“ (održan u Gračanici 16. 09. 2011.)
Društveni i duhovni život u Gračanici u vrijeme službovanja muderiza Mehmed ef. Okića u Osman-kapetanovoj medresi
Doc. dr. Omer Hamzić
U ovom prilogu pokušao sam ukazati na položaj Bošnjaka muslimana u vrijeme austrougarske uprave, negdje u drugom poluvremenu te vladavine, koje obilježava opći društveni i kulturni preporod Bošnjaka, a na lokalnom planu, u našoj Gračanici to se poklapa sa služenjem muderiza Mehmeda ef. Okića ovdje u Osman-kapetanovoj medresi, dakle u vrijeme u kojem se rodio čovjek o kojem mi danas govorimo.
O doprinosu Muhameda T. Okića modernoj Turskoj
Prof. Dr. Avni İlhan, Dokuz Eylul
S obzirom da sam ovo izlaganje (kazivanje) izložio pod velikim emocijama, ono zato vjerovatno neće biti unutar strogo zadatog akademskog okvira, sistematičnosti i plana, što mi, nadam se, čitaoci neće zamjeriti. Impresionirali su me podaci koje je u svom izlaganju o porijeklu porodice Okić iznio prof. dr. Ismet Bušatlić: da potiču iz Mađarske u koju su stigli kao glasonoše islama, da su se naselili u Jajcu nakon povlačenja Osmanlija iz Mađarske, da su u tom gradu preci uvaženog profesora Muhameda Tajiba Okića kroz četrnaest generacija obavljali dužnost u gradskoj džamiji, da je njegov otac, rahmetli Mehmed Teufik efendija imenovan za muderisa u ovoj medresi (Osman-kapetanova medresa u Gračanici), gdje mi održavamo ovaj skup, te da se porodica Okić zbog toga preselila u Gračanicu, gdje je naš veliki profesor Muhammed Tajib Okić rođen, gdje je počeo svoje obrazovanje i sa sobom odavde u svijet ponio „ono izobilje“ koje ćemo mi kasnije vidjeti.
Doprinos M. Tajiba Okića razvoju povijesnih nauka
Prof. dr. Mehmet Mahfuz Söylemez
U okviru ove teme pokušat ću ukazati na jedno područje u kojem profesor Okić, naizled, nije bio stručnjak, ali je doprinio kao da je i to njegova struka–to je njegov doprinos razvoju povijesti islama. U osnovi, moje saopćenje sastoji se iz tri dijela. Prvi dio se odnosi na povijest religijskog obrazovanja, u drugom dijelu se bavim radovima profesora Tajiba Okića koji ulaze u područje povijesti islama, a u trećem dijelu ću se baviti znanstvenim pristupom povijesti islama prof. Okića.
Profesor Muhamed Taijib Okić u ogledalu naučnih i znanstvenih krugova u BiH
Prof. dr. Omer Nakičević
Teze ovoga kazivanja kretat će su u okviru: (1) Tajjib Okić, Mekteb-i-nuvab, Šekib Arslan i Gračanica; (2) Prisutnost Tajjiba Okića u istraživanju na FJN-u: a) diplomski rad na temu M. Tajjib Okić, b) Magistarski rad sa naslovom “Doprinos bošnjačke uleme razvoju Mastalehu’l-hadisa” i c) Kontakt sa Univerzitetom u Ankari i akademijom u Konji; (3) Korespondencija dvojice profesora i kolega iz Okružne medrese u Sarajevu i Mekteb-i nuvaba – Muhameda Tajjiba Okića i hfz. Omera Mušića.
Historija BiH u radovima Muhameda Tajiba Okića objavljenim u R. Turskoj
Mr. sc. Kemal Bašić
Kao što je poznato, nakon vrlo plodotvornog naučnog rada u Bosni i Hercegovini, Muhamed Tajib Okić je svoju naučnu karijeru, sticajem sretnih okolnosti, 1945. godine, nastavio u u R. Turskoj, kao već zreo intelektualac, sa 43 godine života i sa više objavljenih stručnih i naučnih radova. Svoje najbolje i najplodotvornije godine (32) proveo je radeći kao profesor i predavač na nekoliko visokoškolskih ustanova u Turskoj, ostavivši duboke tragove u tamošnjem vjerskom obrazovanju i islamskoj nauci uopće. Okić je umro 1977. godine, ukopan u Sarajevu.
Muhamed Tajib Okić i njegov doprinos hadiskoj znanosti
Mr. sc. Suad ef. Mujakić
Kur’an je Allahova, dž.š., objava i prvi izvor šerijata. Odmah nakon njega dolazi hadis, odnosno, riječi, djela i prešutna odobrenja posljednjeg Božijeg Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Hadis je od neprocjenjive važnosti za Islam i njegovo pravilno razumijevanje jer se njime objašnjavaju neke kur’anske odredbe ili služi za dopunjavanje samo načelno spomenutih obaveza u Kur’anu ili se njime regulišu odredbe koje u Kur’anu uopće nisu spomenute. Za Kur’an Allah, dž.š. je rekao: ‘’Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti.’’ Ovim ajetom Allah, dž.š., je zagarantovao autentičnost Kur’ana. Hadis kao Božija objava, iako ima veliku važnost u praktičnoj primjeni Islama, nema tu zagarantovanu autentičnost. Neprijatelji Islama znali su da je Islam ranjiv na tom području, te su ga sa te strane i napadali. Međutim, od ashaba, prve generacije muslimana, pa do danas, kroz generacije, postojali su ljudi koji su branili hadis, odnosno Islam, od napada takvih ljudi. Oni nisu žalili imetak, zdravlje i slobodno vrijeme samo da bi sačuvali autentičnost hadisa. Zbog napora kojeg su ulagali Jezid ibn Zurej’ je rekao: ‘’Svaka vjera ima svoje vitezove (junake) a vitezovi (junaci) ove vjere su prenosioci hadisa.’’ Sigurno jedan od junaka koji je ustao u odbranu hadiske znanosti svakako je i Muhamed Tajib Okić.
Glosar novih autora
Nura Bazdulj-Hubijar, liječnik, specijalist medicinske mikrobiologije, književnica, rođena je 20. 8. 1951. godine u Mrđenovićima kod Foče. Od 1954. godine živjela je u Sarajevu, gdje se i školovala. Nakon završenog studija medicine, 1975. godine seli u Travnik, gdje i danas živi i radi kao liječnik. Do sada je objavila niz romana, pjesama i drama. Njezina djela prevođena su na njemački, holandski i norveški, a jedan od njenih romana, 1996. godine snimljen je u tehnici za slijepe osobe. Drama „Braća” izvedena je premijerno u Zanici 1998. Uvrštena je u školske čitanke, Antologiju bošnjačkog putopisa 20. vijeka i u školsku lektiru….
povodom
Gračanica nije zaboravila Muhameda Tajiba Okića
Dr. sc. Omer Hamzić
Kako je nedavno napisao profesor Fikret Karčić, Bošnjaci koji su posljednjih decenija susretali tursku ulemu širom svijeta često su mogli čuti jednu rečenicu, izgovorenu sa ponosom: “Ja sam bio student profesora Okića, vašeg zemljaka”? Za mnogobrojne od nas do današnjeg dana, nažalost, ovo ime je bilo nepoznato. Neko je rekao da svi ljudi žive ovozemaljski život, a samo neki od nas tom životu daju smisao. Među te ljude, svakako, spadao je i Muhamed Tajib Okić. Nažalost, o njemu se još uvijek malo zna u Bosni i Hercegovini, a još manje u njegovoj rodnoj Gračanici.
teme
Godina poslije izbora: između dva nacio i SDP-SDA bloka
Zlatko Dukić
Prije tačno godinu, odmah iza izbora, na ovom mjestu je isti autor prognozirao promjene nabolje. Djelimično, bio je u pravu. Većim dijelom, nije pogodio – ni on, ni birači, koji su se nadali izlazu iz višegodišnje sumorne, nacionalnim podjelama opterećene, skupo plaćane i ružičastih perspektivna lišene situacije… Godinu kasnije, slika je oštrija, jasnija i, nažalost, depresivnija: od Dejtona nikad složenije prilike, nikad dublja kriza, sve tvrdokorniji nacionalistički stavovi, zahtjevi i ultimatumi, sve u interesu “svog naroda” – a protiv interesa svih i države BiH.
Demokratska kontrola vojnih snaga i uloga javnih medija
Mr. sc. Smajil Oštraković
Ukupna tranzicija postkomunističkih društava neminovno podrazumijeva i redefinisanje odnosa države i njenih institucija naspram odbrambenih struktura, a posebno u odnosu na bezbjednosne i vojne strukture kao osnovne poluge zaštite države i njenih građana, što znači uspostavljanje takvih civilno-vojnih odnosa, koji će u neophodnim komunikacijskim formama imati unaprijed osmišljen koncept razvoja ovog značajnog društvenog područja. Narasta svijest društva i vojnih snaga o neophodnosti demokratske kontrole ovog, vrlo važnog i kompleksnog segmenta, posebno imajući u vidu različite pristupe i poimanja koncepta odbrane svake države s obzirom i na sve kontraverze bivšeg jugoslovenskog državnog prostora. Vrlo važan, ako ne i najvažniji pristup u tome jeste, princip potpune slobode i neovisnosti medija u pristupu oružanim snagama kao temi i predmetu svog interesovanja, te organizovanje sistema javnog vojnog komuniciranja kao integralnog dijela informacijsko-komunikacijskog sistema u društvu.
prošlost
Hafiz Ibrahim ef. Mehinagić – prilog životopisu
Edin Šaković, prof.
Sažetak: Rad je napisan u povodu 35 godina od smrti Hafiza Ibrahim ef. Mehinagića, istaknutog alima, intelektualca, društveno-političkog i kulturnog djelatnika. Na osnovu dosad publiciranih priloga i neobjavljene arhivske građe, osvijetljeni su neki od ključnih momenata Mehinagićevog života i rada, u namjeri da se ukaže na njegov značaj i doprinos vjerskom, društvenom i kulturno-prosvjetnom životu Bošnjaka, kako Gračanice i okoline, tako i Bosne i Hercegovine u cjelini.
građa
Pregled objavljenih radova Muhameda Tajiba Okića u Turskoj
Mr. sc. Kemal Bašić
Nakon vrlo plodnog naučnog rada u Kraljevini Jugoslaviji, Muhamed Tajib Okić je na kraju, zahvaljujući sretnim okolnostima, stigao u Republiku Tursku i odmah počeo istraživanja u tamošnjim bogatim arhivima, te nastavio sa objavljivanjem svojih naučnih i stručnih radova. Njegova “turska bibliografija” je zaista vrlo impozantna. U toj državi on je ostavio veće i značajnije intelektualno naslijeđe nego u svojoj rodnoj Bosni. Ovo se može primijetiti i danas, nekoliko decenija nakon njegove smrti. Na našu veliku žalost, ti radovi su kod nas ostali prilično nepoznati jer im se nije ni posvećivala odgovarajuća pažnja. Zbog toga ćemo u ovom prilogu, bar djelimičnim ukazivanjem na te radove, bar malo ispraviti tu nepravdu prema Muhamedu Tajibu Okiću. Rad Muhameda Tajiba Okića općenito (ovom prilikom uopće nismo spomenuli njegov pedagoški rad na visokoškolskim ustanovama) pa i njegov naučni rad u R. Turskoj bi sigurno mogao biti predmet jedne ozbiljnije studije, za koju ovom prilikom nemamo ni vremena ni prostora. Cilj nam je da samo otvorimo ovo pitanje i damo neke naznake za buduća proučavanja ogromne intelektualne ostavštine ovog velikog naučnika, koji je rođen u Gračanici, odakle se otisnuo na široko polje nauke i stvaralaštva.
Merhum Hadži Mehmed ef. Hafizkadić
Hafiz Ibrahim Mehinagić
Dana 18. juna 1959. – 12. Zul-hidžeta 1378. u četvrtak – preselio je na ahiret Hadži Mehmed ef. Hafizkadić u bolnici “Edžjad” u Mekki od sunčanice. Merhum starinom potječe iz ugledne ilmijanske porodice Hadžića iz Gračanice. Njegov djed Hafiz Mehmed ef. Hadžić učio je hfz. i nauke od čuvenog muderisa u Gradačcu šejh H. Hasan ef. Muslimovića, čiji se mezar, ograđen željeznom ogradom i sa sačuvanim nišanima, nalazi niže Husejn kapetanove džamije u Gradačcu, a po čijem je imenu prozvana i česma u blizini njegova mezara “Hadžefendina voda”. Tradicija govori, da je on tu vodu pronašao i nad njom česmu izgradio. I kada sve vode u okolini presuše, tom se česmom i njenom pitkom vodom služi stanovništvo Gradačca. Svršivši nauke muderis mu vjenča kćer Zumretu i odasla ga u Istanbul gdje položi kadijski ispit. Potom je službovao kao kadija u Sjenici i Novom Pazaru, a zatim u rodnom mjestu Gračanici. Tu ga zateče okupacija Bosne po Austrougarskoj. Ne htijući služiti okupatoru bješe premješten u Čanakal kraj Istanbula, gdje je službovao kao kadija sve do svoje smrti. Tu je i sahranjen. Njegova udova, kći šejh H. Hasan ef., povrati se sa sinom u Gračanicu na posjed preminulog muža. Njihov sin jedinak – merhumov otac – Hafizkadić Ibrahim ef., koji dobi prezime po ocu “Hafizkadiji”, pripadaše ilmijanskom staležu ali nije vršio nikakvu vjersko-prosvjetnu službu, već je živio obrađivajući i koristeći svoj posjed.
zavičaj
Meteorološka stanica Gračanica
Prof.geog. Bakir Krajinović, Prof.geog. Avdo Mujačić
Meteorološka stanica u Gračanici imala je svoju historijsko-kulturnu i naučnu opravdanost. To se ogleda kroz činjenicu da Bosna i Hercegovina ima zanimljive klimatološke karakteristike, jer svako polje, planina i svaka kotlina ima osobene klimatološke uslove. Dolina rijeke Sokoluše, njena otvorenost prema Sprečanskom polju, blizina planine Ozren i sam položaj doline na obroncima planine Trebava, fizičkogeografski su faktori koji oblikuju osobenost klime Gračanice. Gledano sa klimatološkog aspekta, Gračanica bi trebalo da ima profesionalnu meteorološku stanicu drugog reda, odnosno osmatračku stanicu. Gračanica sa svojim položajem između dvije glavne meteorološke stanice–Doboj i Tuzla–upotpunila bi klimatološku sliku doline rijeke Spreče. Trenutno stanje, gdje WMO (World Meteorological Organization) propisuje upotrebu niza od 1961. god. do 1990. god. kao referentnog niza, omogućava kompletnu klimatološku sliku ovog područja, pošto je u tom perodu bila aktivna meteorološka stanica u Gračanici, ali ovaj niz neće biti kompletan nakon pomjeranja referentnog klimatološkog niza. Ova činjenica pruža priliku da se osmatračka meteorološka stanica ponovo uspostavi u Gračanici.
Fragmenti iz istorije gračaničkog sporta
Emir Tihić
Djelujući u kontinuitetu, kao i mnoge druge sportske ekipe–i Rukometni klub u Gračanici, od svog osnivanja, 1956. godine, do danas, prošao je kroz periode uspona i padova, odigrao mnoge kvalitetne mečeve, obradovao svoje navijače mnogim sjajnim pobjedama i razočarao ih ponekim neočekivanim porazom i lošim plasmanom, prošao kroz mnoga iskušenja i događaje, od kojih su neki određivali sudbinu kluba. Ipak, izdvojit ću dva, događaja za koje mislim da su bili najznačajniji u bogatoj historiji Kluba, koji su možda odlučili da li će uopšte opstati ili postojati. Prvi se desio u avgustu 1962., a drugi, isto tako, u avgustu, ali 1967. godine. U trećem dijelu ovog priloga donosimo sjećanje na rukometnu legendu–Abaza Arslanagića i gostovanje Rukometne reprezentacije Japana u Gračanici, 2. 8. 1986. godine.
Likovi zavičaja: Ešref Ćurić – prvi urednik Radio-Gračanice
Dr.sc. Omer Hamzić
Rodio se 5. 3. 1927. u mahali Prnjavor u Lukavici u mnogočlanoj i uglednoj porodici mjesnog imama Huseina, koji se prije Drugog svjetskog rata jedno vrijeme bavio i politikom. Osnovnu školu završio je u rodnom selu 1939. godine, gdje je proveo djetinjstvo i ranu mladost. Rat je dočekao kao dječak sa 14 ili 15.godina, upamtio je na svoj način četničku okupaciju svog sela, koje su tadašnje vojne i civilne vlasti NDH dodijelile Trebavskom četničkom odredu prema poznatom sporazumu, koji je, nakon ustanka na Ozrenu i Trebavi, potpisan 28. 05. 1942. godine u Lipcu, na Ozrenu. Promatrao je svoga oca i druge starije ugledne ljude koji su, našavši se unutar četničkih teritorija, pokušavali taktiziranjem izbjeći najgore i sačuvati sebe, svoje porodice i komšije od pogibelji u koju ih je “uvalila” vlast NDH. Kasnije će sve to opisati u svoja dva ratna autobiografska romana “Ruža za sestru” i “Među zvijezdama”.
riječ
Dvije nedovršene priče takozvanog zavičajnog pisma
Dr.sc. Omer Hamzić
U ovoj godini zauvijek smo se rastali sa dva naša vrijedna saradnika koji su preselili “preko rijeke”, što bi rekao veliki pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar u svojoj pjesmi “Modra rijeka”…Obojica su otišli u naponu stvaralačke snage, obojica su nas, da ne budemo škrti i skromni na riječima, svojim djelom, svaki na svoj način zadužili, makar u našim zavičajnim okvirima–gračaničkim–mada ono što su iza sebe ostavili, po svojoj vrijednosti, sigurno prevazilazi te okvire, ali, nažalost, ostalo je nevalorizirano, poprilično nepoznato u našoj gruboj stvarnosti (sadašnjosti), koja nikada nije bila gora za stvaraoce poput ove dvojice naših rahmetlija, koji su se, dok su hodali po ovom svijetu, bavili tim uzvišenim, a toliko podcijenjenim poslom – općenito rečeno–pisanjem.
Pjesme usnulih ptica – mali izbor iz neobjavljene pjesničke zbirke
Mirza Dedić
PJESMA USNULE PTICE
Vertikala prolaznosti
I vrijeme kiša
Poravnaće račune
Ali,
Tek onda će iskoristiti
Ne bi li u rastvor tvoje duše
Transformisao
Pjesmu usnule ptice
Da lepet njenih krila
Raspali vatru
Koja negdje duboko u tebi tinja
Za vlati trave
Što se u tebi suše
Nije me ni briga
Neka gore
Jer iz plavetnila tvoje kose
Ljuljačku djetetu napravit ne mogu.
I zato radikalna masturbacija
Uz himnu
S dužnim poštovanjem tebi voljena
Nije uopšte tako loša stvar
Jer onda se sjetiš
Prijatelja kojih više nema
KARBONIZACIJE I
HEMIJSKIH ČISTIONA VEŠA.
Tri ratne priče: Vatreno krštenje, Susret, Miki
Fikret Konjić
VATRENO KRŠTENJE
Kiša je lila kao iz kabla. Protiv mlazova vode koji su se slijevali niz vjetrobransko staklo kamiona brisači su bili nemoćni. Prilijepio sam glavu na staklo, pokušavajući kroz vodenu zavjesu pratiti uski seoski put. Upaljeni farovi bili su slaba pomoć. Samo povremeno, kada je munja zaparala nebo, uspijevao sam ugledati sablasne konture drveća pored puta i upravljati kamionom u pravom smjeru. Kao da se sve urotilo protiv mene i protiv onih koji su me poslali na zadatak.
Osvrti, prikazi i recenzije
Mina Kujović: Vera Katz, Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945.—1953.
U ediciji Historijske monografije Institut za istoriju, Sarajevo je pod rednim brojem 6 objavio knjigu dr. Vere Katz, koja se odnosi na veoma značajan period naše prošlosti, a koja je relativno slabo istraživana. Knjiga Društveni i ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine 1945.–1953. je, ustvari, priređena doktorska disertacija, koju je autorica odbranila na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, u aprilu 2006. godine. Disertacija, koja je temelj ove knjige, je urađena nakon detaljnog istraživanja arhivskih izvora, objavljenih i još više neobjavljenih koji su naši historičari nedovoljno istraživali.
Omer Hamzić: Mevlida Serdarević, Ajnija Omanić, Bošnjačka kultura ponašanja
Knjiga “Bošnjačka kultura ponašanja” rezultat je dugogodišnjeg rada, ali i životnog iskustva dvije njene autorice – Mevlide Serdarević i Ajnije Omanić, po obrazovanju, pa i radnom usmjerenju, dvije potpuno različite individualnosti, ali po interesovanju i osjećanju za bošnjačku kulturu, duhovnost i tradiciju, dvije potpuno bliske i senzibilitetom slične osobe – koje su samo zahvaljujući toj zajedničkoj crti i interesovanju i mogle, kao autorski dvojac, prirediti ovakvu jednu korisnu i zanimljivu publikaciju, kao jedinstveno štivo iz oblasti kulture i duhovnosti Bošnjaka u najširem smislu te riječi.
Atif Kujundžić: Jusuf Trbić, Legenda o bijeloj džamiji. Roman u 30 zapisa.
Jusuf Trbić, prozaist, pjesnik, novinar, publicist, nestišljivi i ostrašćeni borac za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. Za naše prilike, napisao je neobičnu knjigu proze – Legenda o Bijeloj džamiji – ili: roman u 30 zapisa. To je poetički, sadržajno i kompoziciono vrlo zanimljiv tekst koji nas podsjeća na Majstore mraka, Trbićeve dvije knjige dokumentarne proze, a uz sve potiče na razmišljanje o prošlom i budućem. Jer, bošnjačko stradanje na njihovom tlu, beskrajno je more zla i njihove životne muke radi pukog opstanka.
Dragan Šimšić: Dino Čolić, “Moje dvije domovine”
Rukopis koji je preda mnom naslovljen je jednostavnom sintagmom koja u sebi otkriva i temu i ideju autora. Dakle, Moje dvije domovine. To je lični konkretni izvještaj ili ispovijest i pogled čovjeka koji je dušom i tijelom ukorijenjen u dva različita lokaliteta, poprilično udaljena, ali u ovom slučaju dva lokaliteta spojena i uvezana autorovom ljubavlju koja se može definisati čak i opsjednutošću ili vezanošću. U svakom slučaju u pitanju je ljubav u najplemenitijem smislu te riječi u kojoj Čolić nalazi svoje utočište. Srce Dine Čolića puno je Bosne i Hercegovine i Francuske, stare i nove domovine (koje je povezao prisvojnim pridjevom određenog vida moje).
Atif Kujundžić: Kemal Ljevaković, Siddik. Pjesme
Petnaestak godina poznajem autora Kemala Ljevakovića. Taj čovjek /što bi rekao Čedo Kisić, koji ima i izvrsnu knjigu: Ti ljudi/ od prvog susreta imponirao je ljubaznošću, razumijevanjem, ljudskom mjerom, istinoljubivom riječju, očito, čovjek jasnih namjera i preciznih ciljeva, visoke odgovornosti. Govorio je o svojoj nakani da napiše knjigu o Usorskoj brigadi. Tokom rata vodio je dnevnik. Imao je fotografije ljudi i događaja. Razumijevao prilike i odnose.
Ibrahim Nurikić: Osman Puškar, Mir je najbolji (historiografija, memoaristika)
U ovoj knjizi autor opisuje neke ključne događaje tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH (1991. – 1995.) na širem području općine Gračanica, s težištem na događajima vezanim za čuvenu bitku, odnosno boj na Visu iznad Gračanice, koji se odigrao 7. i 8., uključujući i sve ono što se odigralo prije i poslije same bitke. Ovoj tematici pristupa na dosta originalan način, kombinujući u jednom dijelu historiografski pristup, baziran na dokumentima, a u drugom memoarsko-literarni iskaz i romaneskno viđenje pojedinih detalja, likova, pa i samih događaja kojima se bavi. Pojedini dijelovi knjige doimaju se kao odlomci zanimljivo pisanog romana u kojem autor ide tako daleko da o sebi govori u drugom licu. Vidljiv je napor autora da takvim pristupom i sadržajem učini knjigu prijemčivom za čitatelja, koji je može čitati i kao zabavno štivo i kao literaturu – za razliku od suhoparnih historiografskih tekstova na te ratne teme, koje počesto teško prihvata i razumije prosječan čitalac.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 2. 5. do 31. 10. 2011. godine
Dr. sc. Omer Hamzić
2. 5. 2011.
Umro Mirza Dedić, pjesnik tužnog lika
Malo je ko znao da je ovaj “pjesnik tužnog lika bio bolestan.” Zato je njegova smrt iznenadila mnoge njegove poznanike i prijatelje, a posebno one koji su voljeli i poštovali njegovu poeziju. Bio je osebujna ličnost, izvanredan pjesnički talent, nažalost, nikada do kraja izgrađen. Sa skromnim obrazovanjem, radeći kao kondukter, a pjesnički doživljavajući okruženje sa kojim je nerijetko bio u sukobu, kao i sam sa sobom, izvanredan talent, koji je pjesnički živio i mililo, ostao je ipak na razini pjesničke naive, sanjar i talent koji je stremio ka visinama, dok ga je pritiskala svakodnevna trivijalnost života i borba za goli opstanak. Zanosio se mišlju, odmah nakon rata, dok je još curila krvi Srebrenice, po našim životima i srcima – da opjesmi Srebrenicu, kao planetarnu tragediju i zločnin nad zločinima… Jedan je od mnogih koji su shvatili da nemaju snage za to… Autor je tri pjesničke zbirke, od kojih je raskopčana djevojka, kao prva izazvala značajnu pažnju kao originalna i zanimljiva, buntovna i ljudski topla, opora na momente i pitka… Ukopan je 3. 5. 2011. u mjesnom greblju u Miričini
dodatak
Predstavljamo vam doktore nauka s područja Gračanice
Dr. sc. Senada Šelo Šabić: Izgradnja države pod međunarodnim nadzorom: intervencija u Bosni i Hercegovini, 1996. -2003. (sažetak doktorske disertacije)
U disertaciji Izgradnja države pod međunarodnim nadzorom: intervencija u Bosni i Hercegovini, 1996. -2003. (State Building Under Foreign Supervision: Intervention in Bosnia-Herzegovina, 1996-2003, Vienna i Zagreb: NDA, IMO, 2005, 311 str., ISBN: 3-902275-15-4), autorica analizira intervenciju međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i na primjeru te intervencije konstruira model međunarodnog interveniranja, naročito onog koji se provodi u postkonfliktnim društvima od strane Ujedinjenih naroda i/ili ad-hoc koalicija država, uz suglasnost Ujedinjenih naroda. Analitički okvir određen je kroz analizu tri aspekta: sigurnosnog, institucionalnog i normativnog. Ova knjiga, koja je doktorska disertacija autorice, u prvom dijelu sadrži i teorijski i metodološki okvir kao podlogu daljnjem empirijskom razmatranju intervencije u BiH, kao i u drugim zemljama (nakon BiH intervencije sličnih okvira uslijedile su na Kosovu, Istočnom Timoru, Iraku i Afganistanu).
Dr. sc. Rijad Šišić: Izentropski aerodinamički potencijali rudnika u uslovima eksplozije gasa ili prašine (sažetak doktorske disertacije)
Akcidentna eksplozija gasa ili prašine u podzemnom rudniku predstavlja, u smislu količine oslobođene energije u odnosu na vrijeme trajanja, najintenzivniji i najrazorniji događaj koji se javlja u rudarstvu. Danas je opasnost od ovih eksplozija stalno prisutna, naročito u energetici i mineralnoj industriji. Zbog toga se projektuju sistemi preventivne zaštite od eksplozija, čiji je zadatak da smanje ili eliminiraju mogućnost stvaranja uslova za eksploziju, ili pak ograničavanje termičkog, hemijskog i dinamičkog djelovanja ukoliko do eksplozije ipak dođe.
Radovi sa naučnog skupa “Proučavanje lokalne historiografije u BiH“, Gračanica, 10.12.2010. (drugi dio)
Mikrohistorija na primjeru zeničkog kraja
Prof. dr. Salih Jalimam
Mikrohistorija se javlja u historiografiji sedamdesetih godina 20. vijeka, s ciljem da se istraži i interpretira „ sve ono što je čovjek u prošlosti radio i napravio, što može nam dati neku obavijest o njemu: tekstovi, spomenici, usmena tradicija.“ Istraživači mikrohistorije, prije svega, ispituju vlastite metode i interpretacije, preispituju dotadašnje teorije i metode osobito one koje na osnovu serijskih ispitivanja dolaze do općih zaključaka. „Pri takvom zaključivanju zanemaruje se djelovanje i minimalna sloboda pojedinca kao i mogućnost posebnosti određenih događaja ili slučaja“. Mikrohistorija se u svojim metodama oslanja na historijsku antropologiju, uzimajući kao predmet izučavanja pojedinačni slučaj ili individualca. Posuđeno od antropologije, omogućava se ispitivanje individua i individualnih slučajeva, čime se stvara puno više prostora za istraživanje kulturnog, ekonomskog i socijalnog određenja pojedinaca. Mikrohistoričari teže realističnijem opisu ljudskog ponašanja unutar relativne slobode koja omogućava individualno djelovanje. Takav pristup omogućava praćenje simboličkog svijeta i uvažavanje materijalnih, ne samo pisanih izvora, mikrohistoriju spušta na razinu proučavanja jednog malog ograničenog područja – mikro razina–čime se stvara poseban metodološki poučak, intenzivno proučavanje dokumentarnih materijala, ne gubeći iz vida širi i složeniji društveni kontekst. Mikrohistorijski pristup određuje probleme stjecanja znanja o prošlosti kroz proučavanje raznih posrednih pokazatelja, znakova i simptoma, prije svih naglašava se individualni život i događaj, ali ne odbacuje mogućnost općenitijih zaključaka i razotkrivanje općenitijih fenomena. Mikrohistorijske teme su: selo, individualci, familije, religijske grupe, crkveni redovi, lokalne pobune, ubojstva, samoubojstva.
Arhiv Bosne i Hercegovine i istraživanja historije o lokalnim sredinama
Mina Kujović
Sažetak. Prilog se odnosi na informacije o količini i sređenosti arhivske građe, pohranjene u Arhivu Bosne i Hercegovine, te na mogućnosti istraživanja i iznalaženja podataka za historiju lokalne sredine. Arhiv Bosne i Hercegovine je tokom 63 godine svog djelovanja prikupio i u svojim depoima pohranio preko 500 arhivskih fondova i zbirki, nastalih djelovanjem različitih stvaralaca, u periodu od 1878. godine do danas. Pohranjeni fondova su, najvećim dijelom nastali djelovanjem najviših i viših organa vlasti i uprave koja se prostirala na cijelom teritoriju zemlje. Istraživanje historije o manjim sredinama (lokalne historije) u arhivskim fondovima pohranjenim u Arhivu BiH se razlikuje i zavisi od stepena sačuvanosti i sređenosti građe kao i administrativnog ustrojstva države. Istraživačima je od velike pomoći i Biblioteka Arhiva u kojoj se nalazi bogata referentna (pomoćna) literatura, periodika kao i historijska literatura. Nažalost, do sada su katalogizirana (obrađena) samo izdanja knjiga i periodike koja je objavljena do 1991. godine. Ključne riječi: Arhiv Bosne i Hercegovine, arhivski fondovi u Arhivu Bosne i Hercegovine, Zbirka otkupa i poklona.
Neki metodološki aspekti istraživanja lokalne historije
Prof. dr. Azem Kožar
Abstrakt: Značajne promjene koje su se dogodile na razmeđu 20. i 21. stoljeća–i još uvijek traju (procesi globalizacije, erozija socijalizma itd.), imale su i imaju bitnog odraza i na razvoj, domete i interesovanja u sferi historijske nauke. Nastala je značajnija pluralizacija interesovanja za historijska istraživanja, među kojima je i pojačan interes za antropološka istraživanja, za historiju svakodnevnice, za običnog čovjeka umjesto političkih elita itd. Sve je to neminovno imalo odraza i na bosanskohercegovačku historiografiju, u kojoj su, osim pokušaja revizije dosadašnjih dometa i stajališta iz bliže i dalje prošlosti, došla do izražaja i interesovanja za izučavanje lokalne historije, mada na tom planu potrebe i mogućnosti nisu na istoj razini. U ovom radu se o svemu tome govori u neophodnoj mjeri, uz posebno ukazivanje na pitanja metodološke naravi. Ključne riječi: historija, lokalna historija, socijalna historija, kulturna historija, historiografija, socijalistička historiografija, revizija prošlosti, globalizacija, historijski izvori, historičar.
Prilog proučavanju djelatnosti “Akcionog odbora” u Mostaru 1942. godine
Doc. dr. Adnan Velagić
Abstrakt: U radu se na osnovu neobjavljenih arhivskih dokumenata razmatra politička djelatnost muslimanske intelektualne elite iz Mostara, ujedinjene u organizaciju pod nazivom «Akcioni odbor». Ključne riječi: “Akcioni odbor”, Mostar, Hercegovina, Bosna i Hercegovina, muslimanska politika.
Gračanica 1966. godine: odjeci IV sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije
Amir Duranović
Apstrakt: Na osnovu dostupne arhivske građe, autor u ovome radu rekonstruira kretanja u Gračanici nakon IV sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, 1. jula 1966. godine. Dostupna građa omogućila je rekonstrukciju pozitivnih i negativnih reakcija na donesene odluke, raspoloženje političkih funkcionera i lokalnog stanovništva, što pruža mogućnost za ostvarenje uvida u stanje društvenih odnosa u lokalnoj zajednici. Iako pojedini izvori, koji bi mogli detaljnije predstaviti kretanja u ovoj sredini, nisu dostupni, ostvarenim uvidom u raspoloživi materijal predstavljena je jugoslavenska tema u svojoj mikroregionalnoj varijanti. Ključne riječi: Gračanica, Brionski plenum, Aleksandar Ranković, Savez komunista Jugoslavije.
Grad i historičar: Zavidovići i Jusuf H. Mujkić
Edin Omerčić
Abstrakt: U ovom radu autor nastoji da prikaže problematiku nedostupnosti izvorne građe za tzv. period posljednjeg rata (1992. – 1995.) u bosanskohercegovačkoj historiji. Kao slučaj je uzeta knjiga Jusufa H. Mujkića, “Zavidovići kroz historiju: društveno-ekonomski i kulturni razvoj na području zavidovićke općine od polovine XV do kraja XX vijeka. Knj. 3., Odbrambeno oslobodilački rat 1992-1995. godine na području zavidovićke općine”. Pri tome, autor ovog teksta koristi dokumentaciju i bilješke Jusufa Mujkića koja je nastala tokom istraživanja, pisanja knjige i neposredno po objavljivanju spomenute knjige. Mujkić je došao do određene građe zahvaljujući strpljivosti i upornosti, pišući brojne zahtjeve i molbe za uvid u razasutu dokumentaciju. Svojim istraživanjem i korištenjem materijala koje nude arhivi: Armije Republike Bosne i Hercegovine, Općine Zavidovići, Stranke demokratske akcije Zavidovići, Ratne bolnice Zavidovići, publikovani izvori i pojedini listovi, Jusuf Mujkić je uspio dati doprinos našoj lokalnoj, ali i bosanskohercegovačkoj historiografiji u cijelosti. Ključne riječi: Zavidovići, Jusuf H.Mujkić, odbrambeno-oslobodilački rat 1992. – 1995., arhiv
Četiri bosanska Sokola
Esad Kurtović, Emir O. Filipović
Abstrakt: Rad obrađuje prošlost četiri utvrđena grada sa imenom Sokol koja su ulazila u sastav srednjovjekovnog Bosanskog kraljevstva – Sokol na Plivi, Sokol u Usori, Sokol u Konavlima i Sokol u Međurječju. Iako geografski udaljeni, sva četiri lokaliteta zajedničke osobine, osim u imenu, imaju i u svom strateškom položaju i konfiguraciji terena na kojem su izgrađeni. Autori na osnovu izvornih dokumenata prezentiraju podatke koji govore više o političkom i vojnom značaju, ali i ekonomskom, privrednom i kulturnom razvoju ovih fortifikacionih struktura. Ključne riječi: Sokol na Plivi, Sokol u Usori, Sokol u Konavlima, Sokol u Međurječju, utvrda, Hrvatinići, Kosače, Pavlovići, Radivoj Ostojić
Značaj fonda “Kotarski šerijatski sud Tuzla”, kao primarnog historijskog izvora, za rekonstrukciju prošlosti
Esaf Lević, prof.
Abstrakt: U radu se govori o arhivskoj građi pravosudne provenijencije koja je grupisana u arhivskom fondu “Kotarski šerijatski sud Tuzla” i čuva se u Arhivu Tuzlanskog kantona. Dat je i osvrt na osnovne zakonske odredbe unutar kojih je stvaralac, tj. sud djelovao, te aspekti upotrebe navedene arhivske građe u istraživanju lokalne historije. Njen značaj je neizmjeran za istraživanja prošlosti Tuzle i okoline. Ključne riječi: Kotarski šerijatski sud Tuzla, zakoni, šerijatski sudije, Arhiv Tuzlanskog kantona.
Monj
Doc. dr. Ibrahim Pašić
Sažetak: U radu se, primjenom historijskog, lingvističkog i onomastičkog metoda, razmatra porijeklo imena najznačajnijeg arheološkog lokaliteta na području Gračanice, koji se zove Monj. Naziv se objašnjava uz pomoć gotskog jezika i datira u kasnu antiku. Razmatraju se onomastičke veze s drugim bosanskohercegovačkim nazivima koji imaju isto porijeklo. Ključne riječi: Monj, Gračanica, Goti, Monjari, Monjići, Mona.
Historiografska djela o Mostaru i njihov značaj za razumijevanje prilika u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave
Mr.sc. Jasmin Branković
Sažetak. U urbanoj, upravnoj i političkoj historiji Mostara postoji nekoliko ključnih momenata. Jedan od njih je uspostava uprave Ali-paše Rizvanbegovića u Hercegovini, 1833. godine. Ovo je doba kada Mostar, u pravom smislu te riječi, postaje političko, kulturno, ekonomsko i upravno središte regije, ali i jedan od najznačajnijih činilaca na veoma kompleksnoj bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Status snažnog opozicionog centra, koji je stekao u osmanskom periodu, ovaj grad će zadržati i u vrijeme austrougarske vlasti. Razdoblje od 1878. do 1918. godine također karakteriziraju brojne specifičnosti na upravnom, urbanom, privrednom i kulturno-prosvjetnom planu. Zbog toga su historiografska istraživanja različitih tema iz mostarske prošlosti i na njima zasnovani radovi od izuzetnog značaja za proučavanje prilika u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave. Ključne riječi: Mostar, Bosna i Hercegovina, historiografija, istraživanje, historiografska djela, austrougarska uprava, upravno-politički položaj, kulturne i prosvjetne prilike
Glosar novih autora
Jasmin Branković, magistar pravnih nauka, rođen 1966. godine u Mostaru. Nakon osnovne i srednje škole, diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić” (u Mostaru 1991. godine), a magistrirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2004. godine (Tema: Upravni i politički položaj grada Mostara 1833 – 1918.. Doktorsku disertaciju prijavio je na Pravnom fakultetu Univerziteta “Džemal Bijedić “ u Mostaru. Zaposlen je u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke Mostar na poziciji pomoćnika ministra za nauku i tehnologije…
povodom
Obilježavanje 15. godišnjice utemeljenja i trideset brojeva “Gračaničkog glasnika” – kratka retrospektiva
Dr. sc. Omer Hamzić
U želji da adekvatno obilježimo 15. godišnjicu utemeljenja i trideset brojeva “Gračaničkog glasnika” i naglasimo doprinos Časopisa afirmaciji kulturno-historijskih vrijednosti ne samo Gračanice, već i šire, te da pokažemo dostignuća, ali i iskustva stečena u radu na ovom projektu, mi smo u Redakciji Časopisa duže pripremali i 9. i 10. 12. 2010. godine, realizovali nekoliko programskih sadržaja, koji su pobudili pojačanu pozornost kako lokalne tako i šire javnosti. Bila je to prilika da se baci retrospektivan pogled na proteklu deceniju i po izlaženja Časopisa, kao i da se dodijele prigodna priznanja i zahvalnice najaktivnijim autorima, pojedincima i firmama koje su kontinuirano podržavale i promovisale projekat, kao i sponzorima koji finansijski stoje iza ovog projekta.
teme
Refleksije neofašizma i antifašizma u Bosni i Hercegovini
Prof. dr. sc. Edhem Muftić
Manihejsko učenje, po kojem je od samog početka postojalo carstvo svjetlosti i carstvo mraka, zasnovano je na vjerovanju u zaraćene strane dobra i zla koje su u permanentnom konfliktu. U prilog tome govori i činjenica da historija nije zabilježila period u razvoju ljudskog društva bez sukoba, stradanja i razaranja, kojeg bismo mogli nazvati carstvom svjetlosti bez tame.
Kultura i umjetnost Trećeg Reicha ili snaga zloćudne vlasti
Atif Kujundžić, knjiž.
Fašizam je najmračnija i najzločinačkija ideologija koja je ikad uspjela zaposjesti ljudsku svijest, ovladati čovjekovim razumom i duhom, nametnuti se čovjeku kao koncept i kodeks ponašanja, postupanja i djelanja za postizanje nekog cilja. To je jedina ideologija koja, tražeći potvrdu u životu i praksi, prakticira geslo: cilj opravdava sredstva. Ljudi su dobrovoljno prihvatali motive koji su podrazumijevali i uključivali naredbe o apsolutnoj poslušnosti i jednoumlju, kao i potpunu kontrolu u rukama samo jednog čovjeka – firera/vođe Adolfa Hitlera. jedan – Narod, jedna – Stranka, jedan – Vođa.
prošlost
Prahistorijska gradina Bučica iznad Gračanice
Edin Šaković, prof.
abstrakt: Prahistorijska gradina Bučica, koja se nalazi u neposrednoj blizini Gračanice, predstavlja interesantan i nedovoljno ispitan arheološki lokalitet. Na osnovu topografskog položaja i snažnih fortifikacija koje su ustanovljene terenskim pregledom, može se zaključiti da je Bučica predstavljala značajno naselje gradinskog tipa. U ovome članku razmatraju se neke mogućnosti u pogledu datiranja i kulturne pripadnosti ovog arheološkog nalazišta, te ukazuje na potrebu i značaj budućih iskopavanja.
Agrarni nemiri u tuzlanskom okrugu poslije Prvog svjetskog rata
Mr. sc. Salkan Užičanin
Abstrakt: Rješavanje agrarnog pitanja u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca bilo je aktuelno od prvih trenutaka njenog postojanja. Naime, seljaštvo je još u toku Prvog svjetskog rata, a naročito po njegovom završetku od novoformirane države tražilo radikalno rješavanje ovog pitanja. Međutim, ono je ne čekajući zakonska rješenja tog pitanja, samostalno stupalo u akcije za njegovo rješavanje. Tako je, krajem 1918. i početkom 1919. godine, gotovo cijela teritorija Bosne i Hercegovine bila zahvaćena agrarnim nemirima, u kojima su seljaci uzurpirali zemlju od zemljoposjednika. U ovim nemirima su vršene pljačke i nasilja, ne samo nad muslimanskim zemljoposjednicima, nego i muslimanskim slobodnim seljacima, pa je to pitanje dobilo i nacionalni i vjerski karakter. Agrarni nemiri su bili naročito intenzivni na području Tuzlanskog okruga i to u srezovima Bijeljina, Brčko, Gračanica i Gradačac.
Ustavno određenje i realni odnosi između organa uprave i samouprave u prvoj deceniji Kraljevine SHS
Dr. sc. Omer Hamzić
Abstrakt: Samoupravno uređenje jedne države, tekovina je modernog ustrojstva evropskih država, koje se i “rodilo” u krilu modernog parlamentarizma. U ustavnom razvoju evropskih država, tekovine teritorijalne samouprave pokazale su se kao dobra pravna podloga za ostvarivanje kasnije ideje “Evrope regija”. Gledano iz tog ugla, komplimenti koji su se u toku donošenja Vidovdanskog ustava, a i kasnije pripisivali čitavom tom ustavno-pravnom konceptu mogli bi se smatrati opravdanim. Ali ako je samouprava sama po sebi nešto što je suprotno državnoj birokratiji, ona se i kao ustavna kategorija morala “sudariti” sa unitarnim i centralističkim konceptom Vidovdanskog ustava kao cjeline. Zato se i našla u paradoksalnom položaju prema organima državne uprave koji su bili podčinjeni centru. U ovom prilogu šire su obrazloženi uzroci i posljedice tih paradoksa koje ne treba tražiti samo u slovu ustava i zakona, već u nepovoljnom ambijentu za njihovo oživotvorenje (društvenom, ekonomskom, političkom). Ključne riječi: Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Vidovdanski ustav, Uredba o podjeli zemlje na oblasti, Zakon o opštoj upravi, Zakon o oblasnoj i sreskoj samoupravi, oblasna skupština,srez, Bosna i Hercegovina.
Kolektivizacija sela u srezu Gračanica u periodu 1945.–1953. Godine
Dr. sc. Izet Šabotić, doc.
Abstrakt: U radu su date neke značajne karakteristike kolektivizacije sela u srezu Gračanica u vremenu od 1945. do 1953. godine. Proces kolektivizacije posmatran je u kontekstu posebnih historijskih zbivanja vezanih za početnu fazu izgradnje socijalističkih društveno-ekonomskih odnosa nakon Drugog svjetskog rata. Ovim radom pokušat će se rasvijetliti neke posebnosti vezane za kolektivizaciju sela, sa značajnim brojem važnih detalja i momenata, opravdanih i neopravdanih razloga i motiva, uspjeha i poteškoća sa kojima su se susretale Seljačke radne zadruge (SRZ-e) na području sreza Gračanica u vremenskom periodu koji je bogat brojnim događajima i različitim pojavama i procesima. Ključne riječi: srez Gračanica, Seljačke radne zadruge, zadrugarstvo, zadruga, okućnica, kolektivizacija, poljoprivredni radovi, otkup, Komisija za selo, agrarne mjere, reorganizacija, likvidacija, skupština SRZ-a, upravni odbor SRZ-a.
građa
Borba protiv okupacije Bosne i Hercegovine: bojevi oko Tuzle
Dr. Atif Hadžikadić
U rubrici Građa, u ovom broju donosimo jedan nevelik, ali interesantan članak, objavljen 1927. godine u polumjesečniku “Novi Behar” (god. I., br. 5, 1. VII. 1927., str. 8-9), koji je izlazio u Sarajevu, u izdanju Islamske dioničke štamparije. U članku se govori o otporu austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine u tuzlanskom kraju, a njegov autor je dr. Atif Hadžikadić, poznati bošnjački politički, javni i društveni djelatnik u razdoblju između dva svjetska rata, koji je jedno vrijeme radio i kao profesor u tuzlanskoj gimnaziji.
Potraga za radnom snagom na području gračaničkog kotara za vrijeme austrougarske uprave
Mina Kujović, viši arh. savj.
U ovom prilogu govori se o tome kako je 1904. godine na području gračaničkog kotara proteklo pozivanje radnika za poslove na izgradnji istočne željeznice i na sječi šume u Bosanskoj Krajini. Iz priloženog izvještaja se vidi da Gračanlije nisu željeli raditi daleko od svoje Gračanice. Njihov spisak koji donosimo u prijepisu, jako je zanimljiv i za neka etnološka istraživanja na ovom području (prezimena i porijeklo familija), kao i za istraživanje pozicije (i imena, pojedinačno) muhtara i seoskih knezova, koji su bili produžena ruka kotarske uprave po našim selima.
Gračanlije u Marševima smrti 1945. godine
Zabilježio: Nihad Halilbegović
Nastavljajući sa objavljivanjem dokumentarnog materijala, prikupljenog u okviru projekta “Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.–1945. – Gračanlije u marševima smrti 1945. godine: iskazi preživjelih”, u ovom broju, objavljujemo potresno svjedočenje g. Mehmeda Suljića (rođen 1925. godine u selu Džakule, kod Gračanice), jednog od preživjelih u marševima smrti 1945. godine. Ovo kazivanje zabilježio je naš saradnik Nihad Halilbegović u sklopu svog samostalnog istraživačkog projekta o stradanju Bošnjaka u završnici Drugog svjetskog rata i neposrednom poraću, u okviru kojeg je do sada obavio intervjue i zabilježio iskaze preko stotinu preživjelih žrtava, svjedoka i očevidaca širom Bosne i Hercegovine, uključujući i više svjedoka sa šireg područja Gračanice.
zavičaj
Likovi zavičaja: Sejdo Đulić – susret sa Valterom u Gračanici
Dr. sc. Omer Hamzić
Sejdo Đulić je jedan od značajnijih i, nažalost, skoro potpuno zaboravljenih likova, koji su ostavili prepoznatljive tragove u historiji Gračanice. Kao rezervni oficir Kraljevske jugoslovenske vojske i Hrvatskog domobranstva, on je u proljeće 1942. godine, u vrijeme kada su bošnjačka naselja u okolini Gračanice bila ugrožena od ustaničkih snaga i sa Ozrena i sa Trebave – stao na čelo odbrane ovih krajeva, uvezavši dotad nepovezane lokalne milicije i ustrojivši Gračaničku domobransku dobrovoljačku bojnu (u sastavu DOMDO pukovnije Hadžiefendića), koja je bila garant sigurnosti svih građana Gračanice u tom vremenu. Obavljao je, dakle, najznačajniju vojnu dužnost u gradu, bio uvažen i poštovan u narodu. Kao komandant te jedinice, nastojao je da sa svojim ljudima sačuva grad od razaranja, odvraćao pokušaje osvete i terora nad nezaštićenim nemuslimanskim življem, kao i iznenadne upade bilo koje vojske na teritoriju koju je kontrolisao.
Fragmenti iz historije sporta u Gračanici
Emir Tihić
Riječ urednika: Da bismo trajno otrgli od zaborava najznačajnije događaje i ličnosti iz gračaničkog sporta, oživjeli sjećanje na istaknute sportiste, trenere, sportske radnike, sponzore i donatore, vjerne simpatizere pojedinih klubova, od ovog broja našeg časopisa uvodimo rubriku “Fragmenti iz historije gračaničkog sporta”, koju će ispisivati i “puniti” gosp. Emir Tihić, poznati gračanički sportaš, rukometni trener, sportski radnik i prvi i najstariji gračanički sportski izvještač i novinar. Iz vremena kada sam kao mlad novinar počinjao u Radio Gračanici, sjećam se njegovih sportskih izvještaja i sportskih hronika, koje je godinama redovno ispisivao i objavljivao nakon svakog sportskog vikenda u Gračanici. Njegove ocjene i komentari pojedinih sportskih događaja su se odlikovali visokim nivoom stručnosti i odmjerenosti, njegovim izvještajima se, naprosto, vjerovalo. Ali su ti izvještaji imali i jednu dimenziju više–izvjesnu, nenametljivu dozu didaktičnosti, pouke i poruke, ne samo za one “na terenu”, već i za publiku i širu javnost. Uvijek su bili pozitivni i djelovali su usmjerivački u pozitivnom pravcu, što je danas prava rijetkost u branši sportskog novinarstva. Oni su se prije objavljivanja u javnosti (na radiju ili u novinama), sjećam se, na “najdemokratskiji” način redovno provjeravali kroz pripremne razgovore i neformalne diskusije “sportskih djelatnika”, koji su bili dio atmosfere u kultnoj gradskoj poslastičarnici kod Majstora Salima Šerifovića pred ili nakon važnijih sportskih događaja u gradu. Nema više ni majstora Salima, ni gradske poslastičarnice, nema više ni one, gotovo familijarne atmosfere pred važne sportske događaje, nema više tog društvenog miljea. Ko zna gdje se skupljaju danas naši sportaši i sportski radnici i da li se vode razgovori kao nekad kod Majstora u poslastičarnici na gračaničkom korzu. Ima toga još samo u nekom lijepom sjećanju ili polahko tone u maglu zaborava. Je li za sve kriva televizija, jesmo li se toliko svi izmijenili? Nešto od toga pokušat ćemo spasiti od zaborava na stranicama ovog časopisa kroz tekstove koje će ispisivati Emir Tihić.
riječ
Pjesme iz “Desete knjige”
Marko Vešović
Opet nam dijete –
Prije čijeg rođenja, svijete,
Postojao i jesi i nisi – iz kuće
Opet nam ode Ivana. U svanuće.
Kad ionako je rastužena
Pod nogom svaka daščica parketa.
I opet, ispod krivog nebosklona,
Ostajemo sami ja i moja žena,
Sa kojom život, četrdeset ljeta,
Između se nosim, kao za veš lonac.
I opet svijet je lišen sebe.
I bez zbilje smo i bez sanja.
Rastužuje me majka njena:
Kao da na buri kisne i zebe.
A pomoći joj ne možeš.
Meni je lako: u stihove – Bože,
Hvala ti za to – opet se sklanjam
Od sama sebe. Ko od nevremena.
Pa, Marko Darinkin, sjedi gdje si
I piši tugaljive glose
Kako iz svega što te zadesi
(Sramota bi bilo da se to sakrije)
Sa Trebevića moglo se
Vidjeti jedino šta život nije.
Šta biti ne smije.
OSVRTI, PRIKAZI I RECENZIJE
Slike Dijane Joldić koje odražavaju unutarnja stanja (Atif Kujundžić)
Dijana Joldić (1969.) dugogodišnji zdravstveni radnik iz Tuzle. Slika, piše i bavi se različitim vidovima umjetničke kreacije. Slika u tehnikama akrilika, gvaša i ulja. Kolažira osušene cvjetove u slike.
Adnan Jahić “Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme monarhističke Jugoslavije (1918-1941)” (2010), Zagreb: Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju & Islamska zajednica u Hrvatskoj: Medžlis Islamske zajednice Zagreb (dr. sc. Amir Karić)
Onaj ko bi se htio baviti samo sadašnjošću ne bi je uspio razumjeti, jer ishodište sadašnjih stvari, govorio je Lajbnic, nalazi se u proteklim, a stvari možemo najbolje upoznati po njihovim uzrocima. U povijesti našeg vremena nema nijednog događaja i nijedne pojave koji ne bi bili mnoštvom veza povezani s bliskom i daljom prošlošću. Samo ako znamo stariju povijest, našem pogledu postaju dostupne nerazumljivosti našeg vremena, kontinuitet i diskontinuitet povijesnog zbivanja.
Muhamed Filipović, U susret stogodišnjici “Merhameta”–spomenica povodom stotinu godina od osnivanja i dvadeset godina od obnove, MDD “Merhamet” Sarajevo, 2011 (dr. sc. Salih Kulenović)
Na samom početku knjige, kao i na kraju u kratkom pogovoru, autor naglašava kako ovaj spis nije historija “Merhameta” nego spomenica povodom njegovog dvostrukog jubileja–stotinu godina od osnivanja “Merhameta” i dvadeset godina od njegove obnove nakon pada komunizma na prostoru bivše SFRJ.
Građa o prošlosti Bosne, I, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske,Odjeljenje društvenih nauka, Banja Luka, 2008. (Nermina Halilović, prof)
Historijski izvori za period srednjovjekovne bosanske države su dosta oskudni, nedostatni i fragmentarni. Izvorna građa iz tog perioda nalazi se, uglavnom, izvan granica naše zemlje: u Državnom arhivu Dubrovnik, Magyar Országós Leveltár (Mađarskom državnom arhivu), Vatikanskom arhivu, Zadarskom arhivu, Mletačkom arhivu itd. Zato je njeno prikupljanje, obrada i izdavanje složen, težak, odgovoran i dugoročan istraživački poduhvat. Ističemo neprocjenjivu važnost povelja kao pisanih izvora za valorizaciju historije srednjovjekovne bosanske države. Do sada je na njihovom prikupljanju i objavljivanju postignut značajan napredak, ali svako novo djelo u toj oblasti znači korak naprijed u razjašnjavanju mnogih aspekata političke, privredne, kulturne i vjerske historije srednjovjekovne Bosne.
Kemal Nurkanović, Fantazmagorije vremena (roman), “Off-set” Tuzla, Srebrenik, 2010 (dr. sc. Omer Hamzić)
U poplavi književnih tekstova (proze i poezije) koji se bave događajima na prostoru bivše nam države u zadnjoj deceniji 20-og stoljeća, a u okviru tog šireg temata, ratom za BiH (1902.–1995.) jer to je uistinu, po svim svojim karakteristikama bio bukvalno rat za BiH koji, nažalost, još uvijek traje–roman «Fantazmagorije vremena» Kemala Nurkanovića donosi izvjesnu svježinu, kako kroz pristup temi, tako i kroz njenu obradu i uobličavanje u književno štivo, koje nas, nakon njegovog iščitavanja, ne može nikako ostaviti ravnodušnim. Radi se, dakle, o romanu, nevelikom po obimu (svega 210 stranica), antiratnom po tematici i dosta originalnom po pristupu i obradi same teme.
Zbornik radova sa naučnog skupa “Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Banovići”, 15. 04. 2010. godine, Tuzla-Banovići, 2010. (Senad Begović, prof)
Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je u saradnji sa općinom Banovići, bio organizator skupa “Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Banovići”, koji je održan u Banovićima. Općina Banovići nema dovoljno istraženo i valorizirano kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe (ne postoji elaborat o kulturno-historijskom i prirodnom naslijeđu, kao što je to slučaj sa pojedinim općinama Tuzlanskog kantona – Tuzla, Živinice, Kladanj; nije kategorisano naslijeđe, ne postoji uređena lista evidentiranih i potencijalnih dobara i naslijeđa itd.) Prema tome, javila se potreba organizovanja jednog skupa koji bi se bavio problematikom zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa.
“Baština sjeveroistočne Bosne” broj 1 i 2, Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Tuzlanskog kantona, Tuzla 2010. i 2011. (Munisa Kovačević, prof)
Problematika kulturne historije i zaštite, korištenja, obnove i istraživanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, odnosno baštine Tuzle, Tuzlanskog kantona i sjeveroistočne Bosne je vrlo slabo istražena i prezentovana kulturnoj i široj javnosti. S tim u vezi, tokom 2010. godine Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe Tuzlanskog kantona je, po prvi put u svojoj 25-ogodišnjoj historiji, otpočeo intenzivniju izdavačku djelatnost da bi na neki način popunio prazninu u oblasti izdavaštva s tog područja. Kao prvo izdanje Zavoda, pokrenut je i odštampan Časopis za baštinu, kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe, pod nazivom Baština sjeveroistočne Bosne.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 19.11.2010. do 28.04.2011.
Dr. sc. Omer Hamzić
19. 11. 2010.
Otkriveno spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima u ratu za BiH (1992. – 1995.) u Gornjoj Orahovici
Na spomeniku je ispisano 10 imena poginulih boraca s područje Gornje Orahovice, koji su se borili gotovo na svim ratištima u Bosnu i Hercegovini. Narod ovog sela podigao je spomenik u znak trajnog sjećanja na te likove, koji dadoše život braneći Bosnu. Uz članove porodica poginulih, ceremoniji otkrivanja spomenka prisustvovao je i veliki broj građana, kojima su se obratili predsjednik Mjesne zajednice Gornja Orahovica Vehid Osmanović, općinski načelnik Nusret Helić i ministra za boračka pitanja TK Bahrija Mehurić.
dodatak
Predstavljamo vam doktore nauka s područja Gračanice
Dr. sc. Anisa Avdagić, Bosanskohercegovačka pripovijetka u procesima evropeizacije i tranzicije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta (sažetak doktorske disertacije)
redložena tema Bosanskohercegovačka pripovijetka u procesima evropeizacije i tranzicije: diskurzivni pristup reprezentaciji identiteta implicira više problemskih nivoa i obuhvata različite, ali komplementarne forme artikuliranja tranzicijskih procesa u pripovjednom tekstu, kao i pripovjednog teksta u tim procesima, odnosno njegove pojavnosti, moguće (subverzivne) funkcionalnosti i, konačno, vrijednosti u kontekstu, tempu i logici evropeizacije ili tranzicijskog razdoblja…
Dr. sc. Amir Baraković, Geološke i kvalitativno-kvantitativne karakteristike kaolinskih sirovina Bosne i Hercegovine sa definisanjem parametara njihove primjenjivosti u keramičkoj industriji (sažetak doktorske disertacije)
U Bosni i Hercegovini, kaolini, keramičke i vatrostalne gline kao i druge nemetalične mineralne sirovine su razmještene u više rudnih rejona i bazena. Detaljnim terenskim, laboratorijskim i industrijskim istraživanjima i ispitivanjima su determinisane geološke i kvalitativno-kvantitativne karakteristike kaolinskih sirovina Bosne i Hercegovine, koje ujedno predstavljaju značajne prirodne resurse za razvoj različitih industrijskih kapaciteta. Definisana je njihova geneza, kvalitativne odlike, potencijalnost i oblast primjenjivosti. Na osnovu kvalitativnih karakteristika određeni su kriterijumi sa parametrima primjenjivosti ovih prirodnih resursa. Utvrđena su dva genetska tipa kaolinskih sirovina u Bosni i Hercegovini i to: autohtoni (kaolini) i alohtoni (keramičke, vatrostalne, opekarske i druge gline).
Dr. sc. Ramiza Cvrk Topčagić, Uticaj vrste masti i ulja u hrani za tov pilića na kvalitet pilećeg mesa (sažetak doktorske disertacije)
U ovoj doktorskoj disertaciji dat je prijedlog nutricione strategije za poboljšanje kvaliteta prehrambenih proizvoda animalnog porijekla. Ovakve strategije su relativno nov pristup koji objedinjuje istraživanja iz oblasti ishrane životinja, prehrambene tehnologije i prehrane ljudi. Ovaj pristup efektno se može upotrijebiti za promjenu sastava proizvoda životinjskog porijekla da bi ti proizvodi bili prihvatljiviji za konzumiranje prema nutricionim smjernicama za prehranu ljudi, čime se povećava pozitivan uticaj hrane animalnog porijekla na zdravlje ljudi.
Dr. sc. Amir ef.Karić, Društveno-politički položaj muslimanskih zajednica u zemljama Evropske Unije – slučaj: Velika Britanija, Njemačka i Švedska“ (sažetak doktorske disertacije)
Prvobitno prisustvo muslimana na evropskom kontinentu je staro više od dvanaest stoljeća. Ono, pak, što većina autora naziva “novim prisustvom” seže jedva pola stoljeća unatrag, do pedesetih godina XX stoljeća. Posljednju deceniju XX stoljeća na svjetskoj sceni obilježilo je nekoliko fenomena: propast komunizma i kraj hladnoga rata, nastanak globalne ekonomije, tehnološka revolucija u proizvodnji i komunikacijama i uspon političkog islama. U prvoj deceniji XXI stoljeća islam je, u najširem smislu, došao u središte interesiranja. Napisano je hiljade radova, objavljene su brojne knjige i rasprave, izvršena mnogobrojna istraživanja o društvenim, političkim, pravnim, kulturnim i drugim implikacijama spomenutog uspona islama.
GLOSAR NOVIH AUTORA
Senad Begović, profesor historije, rođen je 1982. godine, u Beogradu. U Tuzlu se sa roditeljima vraća 1988. godine, gdje završava osnovnu školu, gimnaziju i studij historije na Filozofskom fakultetu (2008. godine). Diplomirao je na temi iz kulturne historije antičkog perioda. Kao apsolvent angažovan je na projektu Digitalizacije zemljišnih (gruntovnih) knjiga općine Tuzla (2007. – 2009.)…
Radovi sa naučnog skupa “Proučavanje lokalne historiografije u BiH“, gračanica, 10.12.2010. (prvi dio)
Časopis „Gračanički glasnik“ u funkciji razvoja lokalne historije – pristup, rezultati, iskustva
Dr. sc Omer Hamzić
Abstrakt: Pripreme za utemeljenje i izdavanje Časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” počele su odmah po okončanju rata za Bosnu i Hercegovinu 1992. – 1995. godine. Prvi broj izašao je u produkciji Izdavačke kuće “Monos” Gračanica, 25. 5. 1996., a drugi 25. novembra 1996. godine, tehnički i sadržajno primjetno bolji. Od tada, svake godine izlaze dva broja – krajem maja i krajem novembra. Nikada nije bilo kašnjenja, nikada nije izašao dvobroj… U osnovi, sve do danas zadržao se početni koncept i sadržaj Časopisa. Promocija jubilarnog, 30. broja obavljena je 10. 12. 2010. godine, u okviru svečane akademije povodom 15. godišnjice njegovog utemeljenja. U proteklih 15 godina Časopis se razvijao kao periodika općeg kulturološkog tipa, koja donosi rezultate ozbiljnih istraživanja u oblasti historije, geografije, etnologije, folkloristike, arheologije, bosanskog jezika, književnosti i umjetnosti. U ovom prilogu govori se o dosadašnjim rezultatima, iskustvima i dometima u istraživanju lokalne historije iz ugla glavnog i odgovornog urednika i osnivača ovog Časopisa. Ključne riječi: Gračanica, lokalna historija, “Gračanički glasnik”, “Biljeg vremena”, kulturna historija, historiografija, časopis.
Doprinos „Gračaničkog glasnika“ razvoju historiografije i izučavanju lokalne historije
Dr. sc. Izet Šabotić, doc
Abstrakt: Dva jubileja: 15 godina i 30 brojeva Časopisa “Gračanički glasnik”, zaslužuju podrobniji pregled i osvrt svega onoga što je objavljeno na stranicama ovog, već sada renomiranog časopisa, predviđenog i posvećenog proučavanju kulturno-povijesnih pitanja, vezanih ponajviše za šire gračaničko područje. Ovim radom pokušao se dati jedan rezimiran pregled historiografskih radova, različite provenijencije, obima i kvaliteta objavljenih u zasebnim poglavljima “Zavičaj”, “Prošlost” i “Građa”. U oko 150 saopćenja historiografskog karaktera otvoreno je isto toliko značajnih i zanimljivih pitanja iz bogate gračaničke prošlosti. Na taj način dat je nemjerljiv doprinos izučavanju gračaničke prošlosti i lokalne historije uopće. Ključne riječi; Gračanički glasnik, historiografija, historija, kulturno–historijsko naslijeđe, Gračanica, autori, radovi, lokalna prošlost.
Srednjovjekovna Bosna na stranicama „Gračaničkog glasnika“
Elmedina Kapidžija
Abstrakt: Prilog predstavlja kratak pregled radova, vezanih za srednjovjekovnu prošlost Gračanice i njene okoline koji su objavljeni u časopisu Gračanički glasnik. Cilj našeg rada je ukazati na pozitivne strane izučavanja lokalne historije i njen doprinos u razvoju historiografije u Bosni i Hercegovini. Ključne riječi: Srednjovjekovna Bosna, Gračanički glasnik, Gračanica, Sokol, stećci, lokalna historija
Doprinos Gračaničkog glasnika izučavanju historije Bosne pod osmanskom vlašću do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na historiju Gračanice
Sedad Bešlija
Abstrakt: Ovaj rad tretira pitanje doprinosa Gračaničkog glasnika izučavanju historije Bosne pod osmanskom vlašću do konca 18. stoljeća, s naglaskom na historiju Gračanice. U tu svrhu, analizom članaka objavljenih u pomenutom časopisu, a koji se odnose na zadati period, rad smo podijelili u pet potpoglavlja. Svaki od dijelova rada donosi činjenice putem kojih se i ovaj časopis svrstava u red onih bosanskohercegovačkih glasila koja svojim radom osvjetljavaju važan period u historiji Bosne. Ključne riječi: Gračanički glasnik, Gračanica i okolina, osmansko doba, osmanski izvori, vjerski život, urbani razvoj, historijski zapisi, putopisi.
Period između dva svjetska rata na stranicama „Gračaničkog glasnika“
Enes S. Omerović
Abstrakt: U radu se analiziraju radovi objavljeni u Gračaničkom glasniku, koji govore o prošlosti Gračanice i njene okoline u periodu između dva svjetska rata. Analizirani radovi klasificirani su prema vrsti (izvorni naučni radovi, pregledni radovi, memoari, objavljena građa) i izboru tema (radovi sa društveno-političkom, ekonomskom i kulturnom tematikom). Autor ukazuje na dobre i loše osobine radova, njihovo mjesto u bosanskohercegovačkoj historiografiji, te markira moguće pravce daljeg istraživanja međuratne historije Gračanice i njene okoline. Ključne riječi: Gračanički glasnik, Gračanica, međuratni period.
Socijalistički period na stranicama „Gračaničkog glasnika“ (1945. – 1991.)
Aida Ličina
Abstrakt: U radu su prezentirani rezultati kraće analize Gračaničkog glasnika koja je imala za cilj predstavljanje radova koji se odnose na socijalistički period, a objavljeni su na stranicama ovog časopisa. Prilikom analize autorica se orijentisala isključivo na radove iz tri rubrike ovog časopisa, a to su Prošlost, Zavičaj i Teme. Ključne riječi: Gračanica, Gračanički glasnik, lokalna historija.
Lokalna historija, 1992. – 1995., na stranicama „Gračaničkog glasnika“
Idriz Duranović
Abstrakt: Kratkim osvrtom na radove objavljene u Gračaničkom glasniku koji u svome fokusu imaju historiju Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. autor ukazuje na doprinos ovog časopisa u izučavanju događaja s kraja 20. stoljeća. Taj doprinos ogleda se kroz dvije grupe radova. Prvu grupu čine tekstovi nastali iz memoarske građe i na osnovu ličnog iskustva i njima je posvećena najveća pažnja, dok drugu skupinu čine tekstovi koji obrađuju šire tematske cjeline i samo se djelimično dotiču perioda o kome je riječ. Ključne riječi: Gračanički glasnik, Bosna i Hercegovina, Gračanica, agresija, Teritorijalna odbrana, brigada
Bibliografija Gračaničkog glasnika od 1-30
Dr. sc. Omer Hamzić
povodom
Petnaest godina i trideset brojeva časopisa za kulturnu historiju Gračanički glasnik
Atif Kujundžić, knjiž.
Gračanica je iz rata izašla s puno rana na licu grada i prigradskih naselja, s bolom zbog poginulih, s osjećanjem da je rat očigledno stao, ali da neprijateljstva nisu prestala, da će život teško krenuti s mrtve tačke na koju je doveden promjenom društveno-ekonomske formacije, da se, bez sumnje, očigledno, ispočeka događa svijet. Da je prije svega potrebno, definitivno imenovati svijet. Intencionalno jest, da su o tim stvarima ljudi razgovarali i u toku rata. Isti ljudi su tokom rata pripremali i izdavali Biljeg vremena, glasilo revijalnog tipa koje je bilo na braniku domovine i bh. bića. Bila je tu i svijest da ono što je zahvaćeno ratom, mora propasti i da sve valja graditi iz početka. Odnose, institucije, medije, vrijednosti…
teme
Poslije be-ha izbora 2010. – ipak nešto novo…
Zlatko Dukić, knjiž.
Rezultati oktobarskih izbora nisu bili ovjeravanje i potvrđivanje dosadašnjeg stanja i rasporeda snaga, ali ni toliko očekivana (i potrebna) promjena. Na nivou države, entiteta i kantona će, tako, ipak biti nekih osvježenja, pa teza o tome da se dešava nešto novo – ima osnova u podatku da su, s jedne strane, neke stranke prošle gore nego što su očekivale (zasluživale), a neke opcije, poput SDP-ovog relativnog trijumfa, s druge strane, pokazale da su promjene moguće s onima koji dosad nisu bili u neuspješnoj vlasti.
Rezultati općih izbora, 2010., na području općine Gračanica
Dr. sc. Omer Hamzić
Građani Bosne i Hercegovine, 3. 10. 2010. godine, birali su članove Predsjedništva BiH (dva iz Federacije BiH – bošnjački i hrvatski) i jedan iz Republike Srpske (srpski) i poslanike/zastupnike za sljedeće nivoe vlasti: (1) Predstavnički/Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (ukupno 42 mandata, od čega 28 iz F BiH – 21 direktni sa kandidatskih listi i 7 kompenzacijskih mandata, sa stranački utvrđenih listi, dok je iz Republike srpske izabrano ukupno 14 poslanika – 9 direktno, a 5 su kompenzacioni mandati, (2) Predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske (jedan Hrvat i jedan Bošnjak), (3) Predstavnički/Zastupnički dom Parlamenta Federacija BiH (ukupno 98 mandata, od čega se 73 biraju direktno, dok su 25 kompenzacijski mandati), (4) Narodna skuština Republike Srpske (ukupno 83 mandata, od kojih su 62 izabrana direktno, dok je 21 bio kompenzacioni mandat) i (5) Skupštine kantona u F BiH (u Skupštinu Tuzlanskog kantona izabrano 35 poslanika).
prošlost
Starija prošlost Gornje Orahovice – prilozi za monografiju
Edin Šaković, prof.
Sažetak: U radu) je prikazana starija prošlost naselja Gornja Orahovica, od prahistorije i antike, preko srednjeg vijeka do kraja osmanskog razdoblja. Na području Gornje Orahovice, otkriveni su tragovi prisustva ljudi još u mlađem paleolitu. Iz kasnijih razdoblja prahistorije potječe nekropola na lokalitetu Barice (eponimno nalazište grupe Barice-Gređani) i gradina na lokalitetu Arnautsko brdo, koja je bila naseljena i u rimsko doba, o čemu svjedoče ostaci građevinskog materijala, keramike i jedna ostava novca. Naselje pod imenom Orahovica datira iz razdoblja srednjeg vijeka, iz kojeg potječu materijalni tragovi i brojni toponimi. U ranom osmanskom razdoblju, Orahovica je već bila jedno od većih i značajnih naselja u nahiji Soko. Tom vremenu treba pripisati nastanak starog groblja na Blagalištu. Na prijelazu iz XVII. u XVIII. st., desile su se brojne promjene koje su dovele do stagniranja naselja i izmjene populacijske strukture (dugotrajan period ratova i krize, epidemije kuge, itd.). Tokom XVIII. i XIX. st., Orahovica se oporavlja i dalje razvija, a u povijesti sela sve veću ulogu imaju članovi lokalnog begovskog roda Gazibegovića. Sa posljednjim desetljećima osmanske vlasti, Orahovica ulazi u razdoblje modernizacije koje čini novo poglavlje u historiji tog sela. Ključne riječi: Gornja Orahovica, Gračanica, prahistorija, antika, srednji vijek, osmansko razdoblje.
Historijski izvori i istraživanja muzičkih instrumenata u Bosni i Hercegovini
Dr. sc. Jasmina Talam
Proučavanje porijekla i upotrebe muzičkih instrumenata u Bosni i Hercegovini zasnovano je na različitim izvorima – od historijskih pisanih dokumenata i muzejskih zbirki do etnomuzikoloških opisa, te audio, foto i video snimaka tradicionalnih narodnih instrumenata, od kojih su neki i danas u upotrebi. Prvi pouzdani tragovi o postojanju muzičkih instrumenata u Bosni i Hercegovini datiraju još iz prethistorijskog perioda. Najstariji materijalni dokaz je koštana cjevčica za koju se može pretpostaviti da predstavlja primitivni oblik zviždaljke. Pronađena je u nalazištu Crvena Stijena kod Trebinja, nedaleko od bosanko-crnogorske granice i smatra se da potiče od prije 25.000 godina, odnosno iz paleolita (Imamović 1998:14). Iz istog perioda potiče i koštana cjevčica, pronađena u nekropoli kod Sanskog Mosta. Na arheološkom nalazištu Ripač kod Bihaća, koje potiče iz kasnobrončanog doba, pronađen je zanimljiv glineni rubno puhani rog bez usnika, oblikovan poput konjske glave. Kao jedna vrsta aerofonog instrumenta može se tretirati i glinena posudica za puhanje bez piska koja potiče iz brončanog doba (ZMS, bez inv. broja).
O djelovanju Hrvatskog prosvjetnog i kulturnog društva “Napredak“ u Gračanici od 1922. do 1940. godine
Mina Kujović, prof.
“Napredak” – Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo za Bosnu i Hercegovinu je osnovano 1907. godine spajanjem Hrvatskog potpornog društva za potrebe đaka srednjih i visokih škola iz Bosne i Hercegovine (osnovano u Mostaru 1902. godine) i Hrvatskog društva za smještanje djece na zanate i trgovinu (osnovano u Sarajevu 1902. godine). Društvo se počelo širiti prvo u Bosni i Hercegovini, a kasnije i na ostale dijelove zemlje, prvenstveno u Hrvatskoj i Sloveniji. U Sarajevu je bila Središnja uprava “Napretka” (Središnjica), a u skoro svim mjestima u Bosni i Hercegovini su djelovale njegove podružnice i povjereništva. U Mostaru i Zagrebu su djelovale naročito jake podružnice.
Slovenija u procesu raspada socijalističke Jugoslavije
Dr. sc. Božo Repe
Abstrakt: Za Sloveniju je od sredine osamdesetih godina karakteristična pluralistička atmosfera sa snažnim civilnim društvom, alternativnom kulturom, postupnom pojavom organizirane opozicije u obliku saveza, prethodnika stranaka (od 1988. nadalje) i s reformističkom vlašću, čiji je simbol bio predsjednik CK SKS Milan Kučan. Prelazak na višestranački sistem i provođenje prvih izbora bili su konsensualni i pravno pažljivo planirani, posljedica odluke SKS o silasku sa vlasti i dogovoru s opozicijom. Odnos prema Jugoslaviji bio je ambivalentan: išao je od želje za reformiranjem do traženja mirnog puta do nezavisnosti. Ključne riječi: Slovenija, politički pluralizam, ekonomska i politička kriza, centralizam, međunacionalni odnosi, raspad Jugoslavije
građa
Gračanlije u Marševima smrti 1945. godine: iskazi preživjelih
Zabilježili: Dr.sc. Omer Hamzić i Izet Spahić, dipl.ing.geol.
Zarobljavanjem, predajom i izručenjem mase pripadnika oružanih snaga NDH i drugih osovinskih formacija, kao i civila koji su bježali ispred partizana (jedinica Jugoslovenske armije), uslijedili su događaji koji se uobičajeno podvode pod pojam Bleiburg ili Bleibuški zločin, po lokalitetu na kome se odigrala svega jedna epizoda u čitavim tim zbivanjima, koji su se odvijali na širem prostoru današnje Republike Slovenije i u pograničnim dijelovima Austrije, uglavnom tokom maja, juna i jula 1945. godine. Masa zarobljenih vojnika i civila je sprovedena u privremene logore. U narednim danima, znatan dio zarobljenih ljudi – nekoliko desetina hiljada – ubijen je u masovnim pogubljenima, o kojima do danas svjedoči preko 570 masovnih grobnica rasijanih širom Slovenija (podatak iz 2009. godine), od kojih su neke (kako je sondiranjima i iskopavanjima utvrđeno) brojale i po nekoliko hiljada ljudskih tijela. Svjedoče o tome i brojni dokumenti jugoslavenske komunističke provenijencije, od kojih je dio do danas i objavljen.
Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.-1945. (drugi dio: Pribava)
Priredili: Dr. sc. Omer Hamzić, Edin šaković, prof i Jasmin Jukan
Kao nastavak prvog dijela žrtvoslova bošnjačkog stanovništva Gračanice i okoline, objavljenog u prethodnom broju Gračaničkog glasnika, objavljujemo podatke za naselje Pribava, danas samostalnu mjesnu zajednicu, koja se u ono doba smatrala jednom od gračaničkih mahala. Podatke je prikupio g. Jasmin Jukan iz Pribave, a obradio Edin Šaković. Anketari koji su davali podatke su navedeni u samom tekstu. Ukupno je stradalo 20 mještana Pribave, što – uzimajući u obzir činjenica da naselje 1945. nije brojalo ni trideset domova – predstavlja izuzetno velik demografski gubitak.
zavičaj
Širbegovići iz Gračanice
Mr. sc. Rusmir Djedović
Jedna od familija koja je ostavila značajniji trag u razvoju grada Gračanice, kao i njene Čaršije, u zadnja dva stoljeća su gračanički Širbegovići. Kroz čitavo XIX i XX stoljeće pojedini članovi te familije igraju značajnu ulogu u privrednom, političkom i kulturnom životu Gračanice, pa i ovog dijela Bosne. Zapravo, pored gračaničke Čaršije, gdje su imali trgovine, Širbegovići su ponajviše vezani za staru gračaničku mahalu Čiriš i mahalu oko Mejdan Džedid džamije, gdje starinom žive i koje od čaršije odvaja samo rijeka Sokoluša, nekadašnja Gračanica rijeka.
Prilog poznavanju gračaničkog kulturno-historijskog naslijeđa
Mirsad Omerčić, prof.
Numizmatički materijal Zavičajno-muzejske zbirke i galerije u Gračanice je bogat i sadržajan. Mnogi građani imaju manje ili veće numizmatičke zbirke metalnog ili papirnog novca. U ovom članku biće riječi o manje poznatom numizmatičkom bogatstvu sa gračaničke općine.
Likovi zavičaja: Osman Fazlić – sudija
Dr. sc. Omer Hamzić i Hasan Berberović
Još kao dijete čuo sam za to ime. Otac je imao neki bezvezni spor u sreskom ili opštinskom sudu u Gračanici. Kako nije volio da se povlači po sudovima, jedva je čekao da to okonča, bez obzira na krajnji ishod. Kad je čuo da se “njegov predmet” nalazi kod sudije Osmana Fazlića, obradovao se kao da je već bio dobio spor. Vjerujem tom čovjeku, on je toliko pametan da ne zna u krivo… Tako ga je okarakterisao moj otac. Ne znam kako je okončan taj spor, ali znam da moj otac nikada nije promijenio mišljenje o tom čovjeku. Dosta, bio je sudija.
riječ
Najnovija poezija autora s Tuzlanskog kantona
Priređivač: Željko Grahovac
Časopis Gračanički glasnik obilježava značajan jubilej – 30. broj je u rukama naših čitalaca. Tim povodom, redakcija časopisa je odlučila napraviti i svojim čitaocima ovdje ponuditi jedan antologijski izbor najnovije poezije autora s područja Tuzlanskog kantona; međutim, kao što to obično biva, ideja se razvila i razgranala, i uširinu i udubinu – pa je dogovoreno da se do proljeća iduće godine pripremi knjiga koja bi ispunjavala sve uvjete jedne ozbiljno i studiozno urađene antologije, sa izabranim pjesničkim tekstovima dvadesetak (ili koliko ih već bude) najboljih autora koji su rođenjem, radom i življenjem vezani za ovaj kraj, sa potpunim biobibliografijama njihovim i sa studijskim predgovorom priređivača.
Osvrti, prikazi i recenzije
Dr. Bego Omerčević, Bosna i Hercegovina u vrijeme kasne antike, Tuzla: Off-Set, 2010.
Vrijeme kasne antike na prostorima današnje Bosne i Hercegovine predstavlja jedno uistinu interesantno i po mnogo čemu osobeno historijsko razdoblje, odlikovano krupnim promjenama i burnim potresima. Do danas su u našoj naučnoj i stručnoj literaturi djelomično istraženi i obrađeni uglavnom pojedini segmenti kasnoantičke povijesti, ali je jedan cjelovit prikaz do sada nedostajao. Knjiga dr. Bege Omerčevića, profesora Starog vijeka na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predstavlja jedno upravo takvo djelo koje pruža objedinjenu sliku o spomenutom razdoblju. Knjiga, inače, predstavlja izmijenjenu i dopunjenu doktorsku disertaciju autora, odbranjenu 2005. godine pred komisijom u sastavu: prof. dr. Bruna Kuntić-Makvić sa Katedre za staru povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. Enver Imamović sa Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i prof. dr. Salih Kulenović sa Odsjeka za geografiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Tuzli).
Nihad Halilbegović, Diverzija u Glavnoj pošti u Sarajevu i telekomunikacijska deblokada Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2010.
Premda po struci nije historičar, Nihad Halilbegović, publicist i saradnik “Gračaničkog glasnika”, do danas je napisao i objavio više vrijednih knjiga sa historijskom tematikom. On je imao hrabrosti i volje da se upusti u istraživanje nekih tema u obradu kojih se ni mnogi profesionalni historičari očigledno nisu usuđivali da zađu, uključujući stradanje Bošnjaka u zloglasnom logoru Jasenovac ili pak stradanje regruta iz Bosne i Hercegovine u JNA početkom 1990-tih, a trenutno istražuje stradanje Bošnjaka u nacističkim logorima u Europi, kao i razmjere bošnjačkog stradanja u okviru onoga što se u historiografiji označava kao Bleiburški zločin. Sve to bi, u nekom normalnom društvu, bio posao čitavih istraživačkih instituta i sličnih ustanova. Kod nas je, međutim, očito sve prepušteno osobnoj inicijativi i entuzijazmu pojedinaca.
Izet Mašić, Život i djelo Muhameda Mašića, Sarajevo: Avicena, 2010.
Muhamed Seid Mašić, rođeni Gračanlija, bio je čovjek ispred svog vremena. Bio je intelektualac u pravom smislu te riječi, bio je nonkonformist i čovjek slobodna duha. Postao je žrtva totalitarnog komunističkog režima, ali još više nerazumijevanja malograđanske sredine u kojoj je živio i njezinog specifičnog palanačkog mentaliteta, nepovjerljivog i neprijateljski raspoloženog prema svemu i svakome ko se na bilo koji način izdigne iznad uobičajenih obrazaca razmišljanja i ponašanja. Istinska vrijednost Muhameda Mašića nije bila prepoznata za njegova života. Trebalo je proći gotovo dva desetljeća od Mašićeve smrti pa da Gračanica sazna za sve ono što je Muhamed Mašić za svog života napisao i objavio. Tome je, uspit rečeno, izuzetan doprinos dao i časopis Gračanički glasnik.
Munib Maglajlić, 101 sevdalinka, Gradačac: BZK, 2010.
Munib Maglajlić je rođen 1945. u Banjaluci. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je bio direktor Instituta za književnost. Postdiplomski studij iz književnosti, a zatim i doktorsku disertaciju o bošnjačkoj usmenoj baladi odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1994. radi na Odsjeku za južnoslavenske književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu, gdje je u zvanju redovnog profesora. Autor je desetak knjiga i više radova iz historije usmene književnosti i kritike. Pisao je pretežno o bošnjačkoj usmenoj književnosti te priredio niz antologija i različitih zbornika sa tog područja. Od do sada objavljenih djela, ističemo sljedeća: Bibliografija radova o narodnoj književnosti (1979.), Od zbilje do pjesme:ogledi o usmenom pjesništvu (1983.), Muslimanska usmena balada (1985.), Usmeno pjesništvo od stvaralaca do sakupljača (1989.), Usmena lirska pjesma, balada i romansa (1991). U ovom vremenu kada smo u situaciji da samo individualnim naporom pojedinca, nažalost, možemo nešto više učiniti u oblasti kulture (općenito govoreći), pojava drugog izdanja antologijske zbirke “101 sevdalinka” koju je priredio prof. Munib Maglajlić (prvo izdanje izašlo u Mostaru sada već daleke 1978. godine), izuzetno je značajan događaj.
Civilne žrtve rata 1992. – 1995. god. i stradali od mes-a do 2010. god., – nekrologij, Gračanica: Udruženje građana civilnih žrtava rata općine Gračanica, 2010.
U nizu historiografski i publicističkih knjiga i radova sa tematikom iz rata za Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), ova publikacija je itekako značajna jer nam, osim spiska i fotografija, ubijenih civila, donosi i zanimljivu statistiku zločina koji je srpska strana u tom ratu počinila po Gračanici. Osim toga, publikacija demantuje davno stvorenu predodžbu kako je Gračanica “relativno dobro prošla” u posljednjem ratu iako je čitavo vrijeme bila u poluokruženju sa samo jednom komunikacijom kojom je imala izlaz do Tuzle, izložena svakodnevnim granatiranjima i patnjama civilnog stanovništva. Kao osnova za izradu ove publikacije, njenim priređivačima poslužila je “Knjiga šehida, poginulih boraca i civilnih žrtava rata Gračanica, 1992. – 1995.” (autori: Omer Hamzić, Ibrahim Nurkić i Osman Puškar), koja je izašla 2004. godine u izdanju Opštine Gračanica i IK “Monos”. Pored fotografija, u knjizi se nalaze kratke biografije 167 ubijenih civila datum, godina i mjesto rođenja, datum i mjesto stradanja. Pored imena ubijenih, u knjizi se nalazi i nekoliko imena nestalih osoba, kao i imena i fotografije 10 poginulih civila od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava (MES) u periodu od završetka rata do 2010. godine. U knjizi se navodi i podatak da je tokom rata 99 civila teže i 151 lakše ranjeno. Ova crna statistika, smrti, stradanja i zločina rezultat je bezbroj neselektivnih granatiranja po naseljenim mjestima sa artiljerijskih položaja srpske vojske na Ozrenu i Trebavi. Ako bi se ovim podacima pridodali i podaci o teškim materijalnim razaranjima i štetama na stambenim, javnim i gospodarskim objektima širom općine, tek tada bismo imali kompletnu sliku ratnog stradanja Gračanice.
Osman Bukvić, 40 godina košarke u Gračanici, Gračanica, “Grin”, 2010.
Bavljenje sportom, u najširem smislu riječi, u svakoj sredini, a posebno u bosanskim malim gradovima – čaršijama, prilika za svakog da bude “viđen”, hvaljen ili kuđen. Često je to prilika da se iz čaršije “ode i dođe”, a da se nikad ne zaboravi stari kraj i prijatelji i mirisi u njemu.
Grupa autora, Važno je da znate – životne priče i preporuke mladih koji imaju iskustvo javne brige, Sarajevo: SOS Dječija sela BiH, 2010.
Autorski tim koji je radio na ovoj publikaciji, a tu u prvom redu ističem izuzetno stručan i profesionalan angažman Jasne Sofović, nacionalne savjetnice za zastupanje prava djece SOS Dječija sela BiH, Aide Ganović, nacionane koordinarice za brigu o mladima SOS Dječija sela BiH, zatim psihologinje magistrice Edite Ostojić i psihoterapeutkinje Arijane Ćatović, potrudio se da sastavi jedno, mada u osnovi stručno, ali dosta prohodno, i za običnog čitaoca, manje posvećenog u ovu problematiku, zanimljivo i razumljivo štivo. Tu zanimljivost i posebnu specifičnost, što ne reći, aromu ovoj publikaciji, daju upravo životne priče mladih ljudi, koje su priređivači, osmislivši koncepciju istraživanja i pretočivši ga u ovu knjigu, prikupili i sistematizovali tako da čine jednu zaokruženu cjelinu (u stručno-edukativnom smislu), ali i svaka za sebe i posebnu životnu storiju, poseban pogled mladog čovjeka, koji je prestao biti dijete u specifičnim uslovima takozvane javne pažnje, možda usputnu opasku iza koje se krije prava drama ili čitav jedan psihološki roman.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 25. 5. do 2. 11. 2010.
Dr.sc. Omer Hamzić
27. 5. 2010.
19. sjednica Općinskog vijeća: u znaku izvještaja javnih komunalnih preduzeća
Od 12 tačaka dnevnog reda, pored Odluke o dodjeli općinskih priznanja (koja će biti dodijeljena na Dan općine, 2. 6. 2010.), najviše pažnje vijećnika privukao je Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju JP “Vodovod i kanalizacija” za 2009. godinu. Uz ostalo, spominjala se loša situacija oko vodosnabdijevanja u Lendićima i Bijelim Poljima. Odgovorio je direktor Preduzeća mr. sc. Fuad Alić da projektne ideje za rješenje spomenutih kao i drugih problema postoje, ali za njihovu realizaciju nedostaju sredstva, pogotovo u godini krize i recesije. Osim ovog, vijećnici su usvojili i Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju JP “Komus” d.o.o. Gračanica za 2009. godinu, Izvještaj o radu općinskog pravobranilaštva za 2009. godinu, te rješenja o izmjeni rješenja o izboru komisije za praćenje položaja boraca, RVI, porodica šehida i poginulih boraca, o izmjeni rješenja o izboru etičke komisije. Zanimljive su bile i tri informacije: o sakupljanju, odvozu i deponovanju komunalnog otpada na području Općine Gračanica, o radu i vršenju nadzora općinskih inspekcija u 2009. godini i o kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu u 2009. godini. Kroz informaciju o kapitalnim ulaganjima, vijećnici su upoznati da je u komunalnu infrastrukturu uloženo 3.606.957 KM, od čega u puteve 820.505, vodosnabdijevanje i kanalizaciju 416.479, javnu rasvjetu 129.237 i ostalu komunalnu infrastrukturu 1.026.201 KM. Infrastrukturna ulaganja u sportske objekte i domove kulture iznose ukupno 1.214.533, od čega se najviše odnosi na kupovinu sportske sale “Luke”.
dodatak
Doktori nauka s područja Gračanice
Dr.sc. Elvira Duraković: Odrednice psihosocijalne prilagodbe mladih ljudi nakon rata (longitudinalna studija)–Rezime doktorske disertacije
Ovaj rad predstavlja jednu od relativno rijetkih longitudinalnih studija u području traumatskog stresa i razvojne psihopatologije. Istraživanje je provedeno u tri vremenske tačke nakon rata u Bosni i Hercegovini i to u razmaku od po dvije godine (1997., 1999. i 2001. godine). Koncipirano je kao korelacijsko, a u skladu sa razvojnom perspektivom, ima dva glavna cilja. Prvo, rad traga za individualnim, okolinskim i socijalnim faktorima i procesima koji mogu objasniti interindividualne razlike u poslijeratnoj prilagodbi, tj. za faktorima i procesima koji neke mlade ljude čine osjetljivim, a neke druge otpornim, u prilagodbi na život i razvoj u uslovima visokog rizika kao što je rat. I drugo, radom se nastoji utvrditi da li tokom vremena nakon rata dolazi do promjena u nekim aspektima psihološkog funkcioniranja mladih ljudi i kako se mogu objasniti eventualne promjene. Koncipiranje ciljeva, problema i hipoteza ovog istraživanja zasnivalo se na dva teorijska modela, Pynoosovom modelu razvojne psihopatologije i posttraumatskog stresnog poremećaja kod djece i adolescenata (Pynoos, 1994.) i Wilsonovom modelu traumatskih stresnih reakcija (Wilson, 1989.).
Dr.sc. Senija Alibegović – Grbić: Morfološke, biološke i produktivne osobine esparzete (onobrychis sativa lam.) nekih domaćih populacija i stranih sorata (sažetak doktorske disertacije, odbranjena novembra 1984)
Esparzeta pripada grupi višegodišnjih krmnih leguminoza, veoma značajnih za kvalitetnu ishranu domaćih životinja. Proteini esparzete imaju visoku biološku vrijednost, te neki autori smatraju ih po građi vrlo sličnima proteinima mlijeka. Po sadržaju makroelemenata, ova kultura ne zaostaje za najkvalitetnijom krmnom leguminozom –lucerkom, dok citati drugih autora govore da je esparzeta čak bogatija u ukupnom azotu i fosforu nego sama lucerka.
Dr.sc. Samra Mujačić: Sustav učenja na daljinu zasnovan na hipermedijskom modelu (rezime doktorske disertacije)
U ovoj doktorskoj disertaciji je dat prijedlog Sustava učenja na daljinu zasnovanog na hipermedijskom modelu i opisan je postupak razvoja pojedinih njegovih modula: Hipermedijska predavaonica, Upravljanje kamerom u udaljenom laboratoriju uz prijenos video signala, te Sustav on-line testnih formi. Ovaj model obrazovanja je eksperimentalno primijenjen u nastavi na kolegiju Digitalni sistemi, treća godina studija na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli, BiH. Za potrebe verifikacije modela studenti su podijeljeni u dvije testne skupine, pri čemu je prva testna skupina pohađala kolegij na tradicionalan način, a druga testna skupina primjenom razvijenih modula hipermedijskog modela, kombiniranih sa elementima tradicionalnog obrazovanja. Načinjena je kvalitativna i kvantitativna verifikacija predloženog sustava učenja na daljinu zasnovanog na hipermedijskom modelu.
Dr.sc. Meho Bašić: Hranjiva vrijednost koncentratnih smjesa u tovu pilića i njihov uticaj na rezultate tova u ovisnosti od dužine perioda ishrane (rezime doktorske disertacije)
Područje Federacije Bosne i Hercegovine je ograničeno u obradivim zemljišnim površinama i to je limitirajući činilac u povećanju proizvodnje hrane. Zbog toga se primjenom savremenih postupaka i tehnologija, naročito u peradarskoj proizvodnji, mogu osigurati dovoljne količine kvalitetnog pilećeg mesa, kojim bi se podmirile vlastite potrebe.
Glosar novih autora
Senija Alibegović – Grbić, doktor poljoprivrednih nauka, vanredni prof. univerziteta, rođena 1948 godine u Gračanici, završila dodiplomski i postdiplomski studij, te doktorirala na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, gdje je i nastavila svoju naučnu i profesionalnu karijeru. Osima matičnog fakulteta, bila je angažovana kao nastavnik i na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu i na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću….
povodom
Povodom objavljivanja “Žrtvoslova bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.-1945.”
Omer Hamzić
Ovoj temi vraćamo se prije svega zato što je percepcija Drugog svjetskog rata na Balkanu, pa i na prostorima BiH drugačija nego u ostatku Evrope. Dok je Drugi svjetski rat u u Evropi već odavno historija, kod nas se još uvijek čini nezavršenim. U najgorem obliku nam se i ponovio, nakon sloma komunizma i dolaska demokratije, u ratnom požaru od 1992.–1995. godine. U političkom vokabularu i političkoj stvarnosti BiH kao da traje i danas, možda žešće i opasnije nego na drugim prostorima – kao i priča o fašizmu i antifašizmu…
teme
Islam i sekularizam
Enes Karić
(Predavanje održano 16. juna 2009. godine na Univerzitetu Paderborn, Sjeverna Vestfalija, Njemačka. Autor je imao nastup sa Tariqom Ramadanom, koji je održao predavanje o ‘’Islamu i vrijednostima prosvjetiteljstva). Dopustite mi da izrazim svoje zadovoljstvo i zahvalnost Univerzitetu u Paderbornu, i dr Klausu, na organiziranju ovog razgovora. Od ovog razgovora ima mnogo koristi, a posebno vrijednim u ovom našem susretu smatram samu priliku da razgovaramo o značenjima riječi, pojmova i termina kao što su ‘’islam u prošlosti i danas’’, “sekularizam” i “sekularno društvo” u prošlosti i danas, “sekularna država”, ‘’odnos islama i sekularizma’’, itd. Kao što ste već čuli, organizator ovog skupa predložio mi je ovu temu, dao joj je naslov ‘’islam i sekularizam’’.
Značaj formiranja Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine
Izet Mašić
U medicinskom rječniku (www medicinskirjecnik.com) termin Akademija medicinskih nauka ima opis pojma: vanuniverzitetska naučna ustanova za medicinska istraživanja. Zvanično postoji u nizu zemalja poput: Francuske, SAD, Švajcarske, Rusije itd. Ove institucije u našem okruženju formirane su u sklopu Sabora ljekara/liječnika u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji itd.
Između neofašizma i demokratije
Zlatko Dukić
O fašizmu i neofašizmu i o dubokom jazu između neofašizma i demokratije u ovom vremenu i na ovim prostorima, danas ne govori samo onaj ko je nemaran, neoprezan, naivan ili beznadežno neinformisan i površan. Svi ostali, dakle i mi, jednostavno imamo obavezu da o ovoj temi govorimo, da na opasnost od fašizma i neofašizma stalno ukazujemo i, naravno, da se protiv toga borimo svim dopuštenim, zakonskim sredstvima.
prošlost
Tambura sa dvije žice u narodnoj muzičkoj tradiciji Bosne i Hercegovine
Jasmina Talam
U Bosni i Hercegovini egzistira veliki broj kordofonih instrumenata tipa dugovrate leute. U narodu su poznate pod zajedničkim imenom tambure. Jedna od njih je tambura sa dvije žice. Ovaj članak ima za cilj da pruži kratke informacije o tamburi sa dvije žice u Bosni i Hercegovini. Opisana je historijska pozadina i terminologija, a potom ergologija, materijal potreban za izgradnju i graditeljska praksa, dijelovi instrumenta, kao i uloga tambure i njeno razumijevanje u praksi narodnu glazbu.
Nastupanje jedinica Jugoslovenske armije i borbe sa ostacima ustaško-domobranskih (hrvatskih) i njemačkih snaga na pravcu Srnice – Doborovci – Gračanica, u proljeće 1945. godine
Omer Hamzić
Odlukom Vrhovnog štaba NOVJ, od 1. januara 1945. godine, formirana je Druga armija, u čiji sastav su ušle 17., 28., 23., 25., i 45. divizija kao i jedinice 3. korpusa. Planirajući završe operacije u ovom dijelu Bosne, Štab 2. armije je utvrdio zone dejstva podčinjenim divizijama. Tako je, polovinom januara, 23. srpska divizija NOVJ sa svojim brigadama – 9. 14. i 7., prebačena iz doline Spreče i sa Ozrena na širu prostoriju Gračanica – Brčko – Gradačac, sa zadatkom da očisti Ozren od četnika, da zauzme Gračanicu i nastavi gonjenje Hrvatskih i njemačkih snaga prema Doboju.
Gračanlije u oružanim snagama NDH i njemačkim legionarskim jedinicama 1941.-1945. i njihova stradanja
Edin Šaković
Ovaj tekst je napisan u povodu projekta istraživanja ukupnih bošnjačkih žrtava s područja općine Gračanica u Drugom svjetskom ratu, realiziranog od strane članova istraživačkog tima okupljenog oko “Gračaničkog glasnika”, uglavnom metodom ankete, obavijesnih razgovora i prikupljanjem svjedočanstava od očevidaca. S obzirom da su u dosad prikupljenom i obrađenom materijalu uočene dosta brojne pogreške i nesigurnosti u vezi sa pojedinim vojnim formacijama koje su tokom Drugog svjetskog rata djelovale na području Gračanice ili u kojima su se borili ljudi s područja Gračanice i njezine okoline, autor ovoga rada je odlučio da prezentira osnovne podatke o svim osovinskim vojnim formacijama u kojima su služili i Bošnjaci ovoga kraja, jer su upravo u vezi sa ovim formacijama i prisutne najveće greške – ne samo među istraživačima i ljudima uključenim u spomenuti projekt već i u dostupnoj literaturi. Stoga je i ovaj rad zamšljen kao svojevrstan priručnik kod prikupljanja i obrade podataka o poginulim ili nestalim Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu. Radi lakšeg snalaženja, rad je podijeljen prema pojedinim vojnim formacijama: na Domobranstvo, kao regularnu vojsku NDH, oružništvo, domobranske dobrovoljačke jedinice, jedinice Ustaške vojnice, ustaške milicije, te konačno – razne legionarske jedinice njemačkih oružanih snaga. Rad je napisan u konciznoj enciklopedijskoj formi, a na kraju je dat popis literature u kojoj se mogu naći detaljniji podaci.
građa
Molba gračaničkih uglednika Bosanskom saboru iz 1914. godine — za modernizaciju željeznice, za otvaranje srednje škole i ženske kaznione, te izgradnju vodovoda u Gračanici
Mina Kujović
Povodom stote godišnjice Bosanskog sabora, objavljujemo predstavku (molbu) uglednih građana, vijećnika Gradskog i Kotarskog vijeća u Gračanici, koju su, sa obrazloženjima, proslijedili Bosankom saboru, 21 (8) marta 1914. godine. Ovim dokumentima ilustrujemo, ne samo način komuniciranja između tadašnjih lokalnih struktura vlasti i Sabora, već ukazujemo i na aktuelne probleme, planove i želje tadašnjih gračaničkih uglednika, te njihove poglede na perspektive svoga zavičaja. U prvom dijelu ovog priloga donosimo osnovne podatke o načinu izbora i funkcionisanja Bosanskog sabora, a u drugom faksimile spomenutih dokumenata.
Predstavka skupine gračaničkih građana poglavniku Anti Paveliću iz rujna 1941. godine
Zlatko Hasanbegović
Povod za predstavku koju potpisuju Ratimir Gadža, Ibrahim Širbegović i Salih Džaferović je kratkotrajni upad srpskih ustanika, kasnije podijeljenih na četnike i partizane, u Gračanicu krajem kolovoza 1941. godine. Predstavka je važan izvor za razumijevanja prilika i odnosa u Gračanici u prvim mjesecima nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Dokument se donosi u cijelosti, nadopunjen bilješkama, uz poštovanje pravopisnih i stilskih osobitosti autora. Otklonjene su samo očigledne tiskarske pogrješke.
Žrtvoslov bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.- 1945.
Omer Hamzić, Edin Šaković
Navedeni podaci predstavljaju preliminarne rezultate istraživanja, podložne naknadnim dopunama i eventualnim korekcijama. U ovom broju Gračaničkog glasnika, donosimo prvi dio žrtvoslova, koji se odnosi na seoska naselja na području današnje općine Gračanica. U narednom broju planiramo objaviti drugi dio – podatke za grad Gračanicu sa Pribavom, koji su trenutno u fazi obrade, provjere i sređivanja.
“Vama zahvaljujući, Bosna i ovdje slobodu uživa” – spisak imena poginulih boraca/šehida i civilnih žrtava rata u odbrambeno-oslobodilačkom ratu, 1992. – 1995. , na Centralnom spomen-obilježju u Gračanici
Priredio: Omer Hamzić
Nakon višegodišnje aktivnosti boračkih organizacija i nadležnih organa Općine Gračanica, te definitivnog izbora lokacije i provedene propisane procedure izbora idejnog rješenja, gradnja Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima/šehidima počela je 2009. godine (I faza) i nastavljena početkom aprila 2010. godine (II faza). Svečano otkrivanje ovog spomen-obilježja obavljeno je na Dan odbrane općine Gračanica, 25. 05. 2010. godine. Svečanosti su prisustvovali, pored članova porodica poginulih i bivši borci Armije BiH omladina i građani sa svih područja općine.
zavičaj
Povodom imenovanja novih ulica u Gračanici – prednost data toponimima i tradicionalnim nazivima
Omer Hamzić
U prošlosti, odluke i uredbe o nazivima ulica koje su donosile lokalne vlasti u Gračanici bile su zasnovane na različitim kriterijima. U periodu do 1945. godine, sporedne mahalske ulice zadržale su tradicionalne narodne nazive, dok su nazivi glavnih gradskih ulica odražavali službenu ideologiju vladajućeg režima. Tako je u vrijeme Austrougarske uprave glavna ulica nosila ime cara Franje Josipa, u vrijeme prve Jugoslavije važnije ulice nosile su imena članova dinastije Karađorđevića i znamenitih ličnosti iz srpske povijesti. Tako je glavna ulica u Gračanici nosila je ime Kralja Petra Karađorđevića-Oslobodioca, a kej s lijeve strane Sokoluše ime srpskog vojskovođe iz prvog svjetskog rata – vojvode Stepe Stepanovića, koji je 6. novembra 1918. sa svojim jedinicama prvi umarširao preko Drine u Bosnu i Hercegovinu.
Prilog istoriji bibliotekarstva u Gračanici
Fikret Konjić
Kada sam se prihvatio posla da napišem kratak historijat Narodne biblioteke “Dr. Mustafa Kamarić” od 1945. do 2010. godine, učinio sam to , prije svega, s namjerom da osvijetlim i od zaborava sačuvam jedan poduži period postojanja i rada ove ustanove, o kojem je napisano vrlo malo, može se reći skoro ništa. Smatrao sam da ustanova, kakva je Narodna biblioteka “Dr. Mustafa Kamarić”, iz mnogo razloga zaslužuje da se na jednom mjestu prikupe svi relevantni i dostupni podaci, a koji će nekim budućim istraživačima iz ove oblasti poslužiti kao polazna osnova i, nadam se, izvor podataka za neka još dublja i opsežnija istraživanja o radu ove značajne ustanove.
Likovi zavičaja: Adem Osmanbegović- od kotarskog predstojnika do komandanta partizanskog bataljona
Omer Hamzić
Među Muslimanima građanskog kruga Adem Osmanbegović je pripadao pokretu demokratskih, narodnooslobodilačkih i antifašističkih obilježja i ciljeva. Umjesto priklanjanja zagrebačkoj i beogradskoj desnici, čija je strategija planirala i podjelu BiH, asimilaciju ili progon Muslimana, oni se orijentišu prema progresivnim antifašističkim snagama tog vremena. Oni će odigrali odlučujuću ulogu da muslimanski narod zauzme časno mjesto u slamanju fašizma na ovim prostorima.
Na krilima demokratije: Osnivanje Stranke demokratske akcije na općini Gračanica
Rusmir Djedović
Zbog opće političke demokratizacije i u Bosni i Hercegovini se tokom 1990. godine uvodi višepartijski sistem i dolazi do formiranja različitih političkih stranaka. Jedna od njih je i Stranka demokratske akcije (SDA) koja se formira tokom marta i maja te godine. Ubrzo se osnivaju i ogranci te stranke po svim općinama u Bosni i Hercegovini. Pripreme za organizovanje općinskog ogranka SDA na općini Gračanica se vrše tokom maja i juna 1990. godine. Inicijativni odbor od 15 članova osnovan je 30. juna, a Osnivačka skupština Stranke održana 25. jula. Tokom juna, jula i avgusta Izvršni odbor SDA Gračanice i rukovodstva dvadesetak mjesnih ogranaka pokreću brojne političke i organizacione aktivnosti na ustrojavanju stranke. Od septembra 1990. uključuju se u predizbornu kampanju za višestranačke izbore, koji su održani 18. novembra 1990. godine.
riječ
Sedam pjesama i jedna priča
Šejla Šehabović
Lost in translation
Najbolje šutim
u gradskom prijevozu
dok autobus klizi
kraljevskom švedskom cestom
iz Uddevalle u Torp.
Četverogodišnje Arapče
zatrčava se svijetu između nogu
cima nas za rukave
i halače na sav glas.
Ovdje sva djeca moraju sjesti.
Ne ustaje se starijima.
Vjerovatnije je da će se pri kočenju
srušiti neko od metar
nego da će klecnuti koljeno starcu.
Logično.
Tariq!
viče majka
Zatim joj dodije i stane kucati sms.
Svi trpe derište.
Na djecu se tu ne galami,
a trebalo bi,
želim nekome reći,
no ne znam jezik
i nemam kome….
Rat, red i rod u zbirci priča “Priče, ženski rod, množina” Šejle Šehabović
Alan Pejković
Već je postalo navika da sve što bosanska spisateljica Šejla Šehabović napiše bude ovjenčano nekom književnom nagradom. Tako je i njena najnovija knjiga Priče- ženski rod, množina, u izdanju banjalučkih Nezavisnih novina, rezultat pobjede Šehabovićeve na konkursu Nezavisnih novina za Priču godine. Nakon izdavanja, knjiga je također dobila godišnju nagradu Udruženja pisaca Tuzlanskog kantona. Na sličan način kao i u njenoj prošloj zbirci priča Car Trojan ima kozije uši, Šehabovićeva vrlo često, i nadasve vrlo uspješno, barata sa mladim naratoricama koje dobijaju daleko veću dubinu i kompleksnost nego u prethodnoj knjizi. Razmišljanja su ovdje suptilnija i nijansiranija, ironija dobija nove nijanse, autorica se kreće sve slobodnije u svojim rodnim orbitama. Ovdje se, kroz dječju ili pubertetsku, ali nimalo jednodimenzionalno naivnu prizmu, tretiraju posljedice rata, apsurdi života van domovine, pubertetska prijateljstva za koja mislimo da se nikad neće završiti. I u većini priča, rodnih vinjeta, caruje rat kao zlokobni pauk iz mreže naših sjećanja. Sheloba jedne generacije koja je u ratu prerasla Tolkiena jer je morala odrasti na jedan potpuno drugačiji način. Mnogo brži način.
Osvrti, prikazi i recenzije
Enver Imamović, O sarajevskoj hagadi, Sarajevo: Art 7, 2009. (Edin Šaković)
O Sarajevskoj hagadi, sefardskom iluminiranom manuskriptu iz XIV. stoljeća, u proteklih stotinu i više godina se puno toga pisalo – o pitanju njenog nastanka, autorima, sadržaju, iluminacijama, ali isto tako i o uzbudljivoj sudbini tog rukopisa. Cjelokupna priča o Hagadi nedavno se pojavila uobličena i objedinjena u kraću sintezu prof. dr. Envera Imamovića, istaknutog bosansko-hercegovačkog arheologa i historičara, te dugogodišnjeg istraživača kulturne historije Bosne i Hercegovine.
Saznanja, Časopis za historiju, br. 3. Društvo historičara Tuzla i Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2009. (Nermina Halilović)
Ovaj broj je, gotovo, u cijelosti posvećen Naučnom skupu “Sto godina od aneksije Bosne i Hercegovine”, održanom 7. i 8. jula 2008. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u okviru trinaeste po redu manifestacije “Ljetni univerzitet”. U njemu su objavljeni svi autorizirani prilozi sa tog skupa, kao i još dva priloga, koji se ne odnose na taj skup.
Josip Senjak, 110 godina župe Doboj (1896. – 2006.) – Littera scripta manet, Rimokatolička župa Presvetog Srca Isusova Doboj, 2009. (Omer Hamzić)
Kao svojevrsna spomenica, ova knjiga izašla je povodom obilježavanja 110. obljetnice Katoličke župe Doboj. Kao što sugeriše i latinska izreka iz naslova knjige, ovdje se o povijesti govori “kao svjedoku vremena, svjetlu istine, životu pamćenja, učiteljici života i glasnici starine”. U nju je priređivač prenio samo ono “što je zapisano u arhivima, kronikama i publikacijama”. Zato s ie ne smatra autorom ove knjige. “Njeni autori su 15 dobojskih župnika, 20 kapelana i pastoralnih suradnika, preko 40 časnih sestara, tisuće župljana koji su živjeli i žive u njenih 110 godina, kao i oni koji su s njima živjeli i pomagali im. Ili odmagali. Moja je uloga bila sve to nekako posložiti, odabrati ono što sam smatrao značajnim i zanimljivim za njih, za nas i za one koji dolaze, a sve s ciljem oteti našu povijest zaboravu.” Radeći na ovoj knjizi, dakle, autor se nije upuštao u dublje komentare i procjene. Pustio je da spisi i dokumenti sami govore i svjedoče. Ostavio je čitaocu da u njima otkriva i prepoznaje istinu.
Hajrija Bećirović, Sjećanja (autobiografski zapisi), BZK “Preporod” Gračanica, 2010. (Mevlida Đuvić)
Krenemo li od simboličkog i ujedno referentnog naziva knjige Hajrije Bećirovića “Sjećanja” već smo na tragu njenog primarnog obilježja, a to je nastojanje da se u govoru sjećanja, postojanosti pisma i toplini obraćanja drugome, savlada i nadgovori nemoć viđenja. Budući da je ova knjiga sjećanja koncipirana kao autobiografski tekst, uključivanje biografske reference o autorovom sljepilu nužno je i opravdano usljed činjenice da su jezik i stil knjige obilježeni tom okolnošću.
Senahid Kahrimanović, Kako doživjeti stotu – i pritom, radovati se životu, BZK “Preporod” Gračanica 2009. (Omer Hamzić)
Nakon knjige sjećanja i autobiografskih svjedočenja o ratnim događajima u rodnom Stjepan Polju pod naslovom “Moja zona odgovornosti” (2008.), u kojima je sudjelovao kao neposredan akter, ovaj autor se pojavljuje sa knjigom sasvim druge tematike, uslovno rečeno medicinske, u kojoj je pokušao dati odgovor na sasvim ozbiljno i teško pitanje iz njenog naslova. Iako su tematski potpuno različite, ove dvije knjige, ipak imaju nešto zajedničko. I jedna i druga baziraju se na autorovim iskustvima u borbi za život dostojan čovjeka. Prva, bukvalno u ratu za Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), a druga u borbi za ozdravljenje vlastitog duha i tijela. Mada se radi o sasvim različitim situacijama i u jednom i u drugom ratovanju (slučaju), autor primjenjuje iste provjerene metode: beskrajno strpljenje, upornost, sabur, optimizam…
Nuraga Softić, Mozaik umjetničke fotografije i poezije, BZK “Preporod”, Općinsko društvo Banovići, 2006. (Omer Hamzić)
U ovoj nevelikoj knjizi, lijepo i bogato opremljenoj fotografijama autora, možemo pročitati osebujne stihove “na narodnu kajdu”, u prepoznatljivom duhu bosanskih običaja i banovićkog krajolika, u kojem dominira ljepota prirode i zdrave seoske žene. Tu ljepotu autor je nastojao “uslikati” foto-aparatom i stihom i izraziti svoj osjećaj i svoj doživljaj, ponekad nevješto, ali uvijek iskreno. U postupku “stihovanja” nije se daleko odmakao od narodne pjesmarice, što mu svakako pristaje, uz slike ljepotica obučenih u narodnu nošnju, koje pucaju od zdravlja i snage–prirodne, autentične, nenašminkane. Toj ljepoti pjesnik nije mogao odoljeti. Što nije uspio izraziti stihom, pokušavao je nadomjestiti fotografijom, uvijek uspješno. Njegovi stihovi “Ti si mila/ ko pupoljak ruše/ a ja sam ti strčak karanfila/ što smo skupa/ na ovome svijetu?/ Sudbina je tako učinila… kao da su pisani za pjevanje iz šargiju, čijim nas kucanjem pjesnik dočekuje i uvodi u svoj “album-pjesmaricu”… ko na neki seoski dernek.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 29. 10. 2009. do 25.05.2010.
Omer Hamzić
02. 12. 2009.
Održana 13. sjednica Općinskog Vijeća: odluka o cijenama toplotne energije – neprincipijelan stav vijećnika SDA
Dnevni red sjednice je ukupno sadržavao 13 tačaka, a najviše se raspravljalo o Odluci o obavljanju volonterskog rada nezaposlenih osoba visoke stručne spreme sa područja Općine Gračanica u pravnim subjektima iz javnog i privatnog sektora i o Odluci o cijenama toplotne energije, troškovima priključka na toplovod i mjerenja toplote, koju isporučuje preduzeće “Eko-toplane” d.o.o. Gračanica. Zanimljiva je bila i Informaciju o stanju i zaštiti građana od neeksplodiranih i minskoeksplozivnih sredstava na području Općine Gračanica u 2009. godini. Odluku o obavljanju volonterskog rada u principu,prihvatili su vijećnici svih stranaka, čime je potvrđeno učešće općine u programu zapošljavanja mladih osoba sa VSS u visini o cca 100.000 KM. Kada je došla na red Odluka o utvrđivanju cijena toplotne energije, vijećnike SDA, po ko zna koji put interesovala je vlasnička struktura preduzeća…
dodatak
Predstavljamo vam: doktori nauka s područja Gračanice
Prof. dr. Izet Mašić, Evaluacija kompjuteriziranog informacijskog sistema primarne medicinske zaštite (Sažetak doktorske disertacije)
Primarna medicinska zaštita (PMZ), koju osigurava ljekar opće prakse sa svojim timom, kao jedan od podsistema zdravstvene djelatnosti, pokazuje, vjerovatno, najveći interes za uvođenje kompjuteriziranih informacijskih sistema. Jedan od glavnih razloga za to je činjenica da postojeći zdravstveno-statistički sistem karakteriziraju brojni nedostaci (netačnost u vođenju evidencija, neažuran protok informacija, nedostatak povratnih informacija itd.). Pored mnoštva limitirajućih faktora koji onemogućavaju uvođenje kompjuteriziranih informacijskih sistema u segmente zdravstvene djelatnosti, pa i PZZ, odnosno PMZ, najznačajniji je nedostatak finansijskih sredstava, te brojne predrasude ljekara i ostalih zdravstvenih radnika.
Glosar novih autora
Zlatko Hasanbegović, doktor znanosti, rođen u Zagrebu 1973. gdje je stekao osnovnu i srednju naobrazbu, te završio studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je magistrirao (Muslimanska zajednica u Zagrebu 1918.-1945.) i doktorirao (Jugoslavenska muslimanska organizacija u političkom životu Kraljevine Jugoslavije 1929.-1941.) Autor je knjige Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, objavljene 2007. u nakladi Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Medžlisa Islamske zajednice Zagreb. Radi kao znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Po majčinoj strani je povezan s Gračanicom i unuk je istaknutog gračaničkog građanina Sabrije Prohića.
povodom
Tema broja: 2000 godina od Batonovog ustanka
Ove godine se navršava ravno dva tisućljeća od završetka velikog ustanka iliro-panonskih naroda protiv rimskih osvajača. Taj događaj, koji se naziva još i Panonsko-dalmatinski ustanak ili Veliki ilirski ustanak, antički su pisci nazvali Bellum Batonianum, Batonovim ili Batonskim ratom, po imenu dvojice vrhovnih vođa ustanka. To je prvi historijski dokumentiran rat na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, ali i prvi u historijskim izvorima zabilježen čin herojskog otpora stranim osvajačima na našim prostorima. Batonov ustanak, kojeg su rimski pisci nazvali “najvećim od svih vanjskih ratova poslije Punskih”, nije samo predstavljao teško iskušenje za rano Augustovo carstvo – štaviše, njegove posljedice po dalji razvoj rimske vanjske i unutarnje politike su toliko značajne i duboke da ih na ovome mjestu nemamo prostora elaborirati.
Neka razmišljanja povodom zlatnog jubileja Gračaničke gimnazije
Dr. sc. Omer Hamzić
Gračanička gimnazija ove godine obilježava 50 godina svog postojanja i rada, ove godine takoreći ulazi u neko svoje zlatno zrelo doba. Pedeset godina u historijskom trajanju je tren, u realnom životu dvije trećine prosječnog ljudskog vijeka. Gračanička gimnazija, to je 50 generacija, koje je “proizvela” u jednom burnom historijskom razdoblju u koje je, barem kako se nama danas čini, stalo previše historije, kako za Gračanicu, tako i za BiH i šire okruženje, pa i svijet.
prošlost
Breuci – najstariji imenom poznati stanovnici sjeveroistočne Bosne
Edin Šaković, prof.
Breuci predstavljaju, zasigurno, jednu od najznamenitijih iliropanonskih etničkih skupina, ali je o njima do danas malo toga napisano. Jedan od razloga je svakako i nedodostatak relevantnih historijskih izvora. Podatke o Breucima nalazimo tek kod nekoliko antičkih pisaca, a i oni su, uglavnom, fragmentarne naravi. Prostor na kome su živjeli možemo nazrijeti iz zapisa koje donose znameniti antički geografi Strabon i Ptolemej, te poznati rimski učenjak Plinije Stariji. O ratovanju Breuka i njihovom junačkom otporu Rimljanima pišu Velej Paterkul i Dion Kasije. Breuke još izričito spominje i Gaj Svetonije Trankvil, u biografiji cara Tiberija, kao i kasnoantički epitomator Rufije Fest, u svom brevijaru.
Baton breučki – predaja i kazna
Dr. sc. Salmedin Mesihović
U prvoj godini dana od izbijanja Velikog ilirskog ustanka, ustanici su postigli značajne uspjehe, kako na vojnom, tako i na političkom planu. To se osobito ogledalo u uspostavi saveza panonskih i dinarskih naroda pod vodstvom dvojice Batona, Dezitijatskog i Breučkog. Međutim, u zimu 7/8. god. n. e. započela je razgradnja tkiva otpora Velikog ilirskog ustanka 6.–9. god. n. e. Stalni surovi pritisak Rimljana na ustaničko područje, sustavna razaranja i pustošenja, posebno polja, te sprečavanje obrade zemlje uopće, kao i odvlačenje sa zemlje u borbe velikog broja muškaraca, doveli su do pojave gladi koja je zavladala ustaničkim područjem. Izazivanje gladi unutar ustaničkih redova bilo je i, vjerovatno, jedan od osnovnih ciljeva strategije pustošenja i iznurivanja glavnog rimskog vojskovođe Tiberija, budućeg cara. Rimska zapovjedništva su tako nastojala da u okviru pokreta svojih trupa izvrše što je moguće veće razaranje logističke podrške ustanika i onemoguće primarno snabdijevanje ustanika–i to ne samo ratnika. Jedna godina u kojoj se ne bi obnovile zalihe za zimu, stvorila bi ustaničkim redovima tešku i složenu situaciju, čak i u dubokoj pozadini.
Posljedice Batonovog ustanka: odrazi na tlu sjeveroistočne Bosne
Doc. dr. Bego Omerčević
Slom Batonovog ustanka, 9. god. nove ere, označio je definitivno pokoravanje ilirskih i panonskih plemena, prvenstveno onih koja su živjela u unutrašnjosti bosanskohercegovačkih prostora. Osim toga, taj događaj predstavljao je značajnu prekretnicu u daljnjem životu stanovnika Ilirika. Nakon što su Rimljani definitivno zagospodarili cijelim prostorom današnje Bosne i Hercegovine, prve decenije njihove uprave obilježene su nastojanjima carskih vlasti da se uspostavi trajni mir i sigurnost, a time osiguraju i prijeko potrebni uslovi za nesmetanu eksploataciju zatečenih materijalnih dobara i iskorištavanje domaće radne snage.
građa
Prepiska oko izgradnje željeznice u Gračanici 1895. – 1898.
Mina Kujović, prof.
Okupacija Bosne i Hercegovine, 1878. godine i uspostava austrougarske vlasti ubrzo je dovela do krupnih promjena, kako političkih tako i ekonomskih, a naročito su promjene bile izražene u saobraćaju. Već u prvoj deceniji austrougarske uprave skoro cijela zemlja je bila povezana mrežom cestovnih makadamskih puteva i uskotračnim željezničkim prugama. Jedna od tih pruga bila je i uskotračna željeznička pruga Doboj – Karanovac–Simin Han, koja je izgrđena 1886. godine u dužini 66,70 km. Ovom prugom je tuzlanski bazen povezan sa glavnom saobraćajnicom Bosanski Novi–Sarajevo, kojom su mogli da se prevoze putnici, ali i različite vrste robe, zbog čega je pruga i napravljena.
Prvi folkloristi muslimani u Bosni
Alija Nametak
Ako gledamo na pojedine zbirke narodnih pjesama kako su kronološki izlazile iz štampe, onda je kod muslimana u Bosni i Hercegovini najstarija zbirka Koste Hörmanna (Sarajevo, 1888. i 1889.) Međutim, ima podataka da su i nešto prije bilježene pjesme, a neke od njih su kasnije objavljene štampom, naročito kako je poraslo interesiranje za bosansku aljamiado književnost, nakon što je pruski konzul u Sarajevu, Dr. Otto Blau, objavio Bosnisch-turkische Sprachdenkmäler. U tom djelu nema nijedne narodne pjesme na “bosanskom” (srpsko-hrvatskom) jeziku, zapisane arapskim slovima, ali se takvih pjesama nalazilo, i još ih se uvijek usput nađe, u raznim rukopisnim knjigama, pisanim ponajviše turskim jezikom, na praznim listovima na kraju rukopisa.
zavičaj
Počeci i razvoj gimnazije u Gračanici
Dr. sc. Omer Hamzić
Osnivanje gimnazije u Gračanici, bez sumnje predstavlja prekretnicu u razvoju školstva i uopće društvenih djelatnosti na ovom prostoru. U simboličnom značenju to je bio veliki kulturni i civilizacijski iskorak i, za lokalne prilike, kamen međaš koji razdvaja dva vremenska perioda: stagnacije i napretka.
Gore dole oko Gračanice
Salih Avdić
Na srez Gračanicu došao sam 25. decembra 1945. godine i preuzeo dužnost učitelja u osnovnoj školi u Klokotnici. Prije toga nikada u svom životu, nisam bio u tom kraju, niti sam živio na selu. Ali, valjalo se privikavati i zarađivati za život. Zamolio sam tadašnju učiteljicu Ržehak Francisku da mi izdiktira imena viđenijih ljudi u selu. Od njih sam počeo i zaista sam, u razgovoru sa njima, mnogo saznao o ljudima i prilikama. U to vrijeme se u školama predavala vjeronauka kao obavezan predmet. Svako, ama baš svako dijete je na tom polju više znalo od mene, bar što se tiče učenja i pisanja arapskog pisma. Prvi put sam kao dječak sa 14 godina vidio džamiju prolazeći kroz Mostar i onda nije nikakvo čudo što sam na tom polju bio toliko “pismen”.
Likovi zavičaja : Asim Dževdetbegović – posljednji predsjednik Gračaničkog sreza
Dr. sc. Omer Hamzić
Sjećam se kad su nas kao osnovce, negdje u trećem razredu osnovne škole (1959.), iz predmeta Poznavanje prirode i društva, učili ko su nam sve bili predsjednici i to na svim nivoima tadašnje vlasti, a bilo ih je otprilike, na broju, kao i danas, samo što smo tada imali mnogo veću državu od današnje. Osim navedene, ima još jedna razlika: u ono vrijeme djeca su morala pamtiti imena tih nepoznatih ljudi, danas ih ne moraju pamtiti ni odrasli, akamoli “školčad”, kako su nas tada zvali. Da skratim: predsjednike smo imali na sljedećim nivoima: opština, srez, republika, država SFRJ.
teme
Nad jednom postdejtonskom “utakmicom”: Nekultura – Kultura 14:0
Zlatko Dukić, knjiž.
U sve neravnopravnijoj utakmici dva “tima” – Kulture i Nekulture – ova potonja odavno ubjedljivo vodi, uspijevajući svake izadejtonske godine zabiti po jedan efektan gol. Slabašna, anemična, zaboravljena i ustranu tisnuta Kultura ne uspijeva još postići ni počasni pogodak, što se svakodnevno vidi, bespomoćno prihvata i ne nudi ni nagovještaj želje (mogućnosti) da se tu nešto izmijeni. Naprotiv, dosad više nego ubjedljiv rezultat u korist Nekulture može biti samo još ubjedljiviji
Bibliografski rad Mustafe Ćemana
Amir Brka, knjiž.
U kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine nije mali broj poslenika koji su tiho i neumorno, takoreći iz drugoga plana, inicirali i katalizirali duhovni progres, ne težeći nikada isticanju sebe i svojih napora radi slave ili probitka. No, svako je društvo, ako pretendira na to da se smatra kulturnim i civiliziranim, dužno uočiti njihova pregnuća i posvetiti im zasluženu pažnju. Jedan od takvih je i Mustafa Ćeman, bibliofil i bibliograf, koji nas svojim dugogodišnjim uspješnim radom obavezuje da o njemu kažemo više nego što je do sada, obično u sporadičnim natuknicama, rečeno.
riječ
Reprint prva dva broja lista “Glas gimnazijalca” (1960. godine)
Osvrti, prikazi i recenzije
Vedad Spahić, Prokrustova večernja škola, bosniaARS, Tuzla 2008. (Akademik Esad Duraković)
Ova knjiga svjedoči o naučnoistraživačkoj konzistentnosti i kompetentnosti, te o kritičarskoj inventivnosti autora čiji rad pratim od vremena njegovih postdiplomskih studija. Taj rad predstavlja značajan prilog razvoju bosanskohercegovačke književnohistorijske misli, u prvome redu, dakako, svojim kvalitetom, ali ugodno iznenađuje i značajna produktivnost ovoga autora, za koju se danas i ne može reći da je karakteristika univerzitetskih nastavnika. Upravo u skladu s tim, rukopis Vedada Spahića priredio mi je iznimno zadovoljstvo – da već u ovoj fazi upoznam autorova najnovija i krajnje seriozna promišljanja književne povijesti i historije književnosti Bošnjaka od najstarijih vremena, te da i sam stvaralački komuniciram sa Spahićevim nadahnutim, ali i erudicijski utemeljenim književnokritičkim tekstovima.
Husnija Kamberović, Mehmed Spaho (1883. – 1939.) – politička biografija, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo 2009. (Prof.dr. Omer Ibrahimagić)
Pred sobom imamo izvanrednu, jedinstvenu studiju (političku biografiju) Mehmeda Spahe, najistaknutije političke ličnosti iz reda Bošnjaka u prvoj polovini XX stoljeća, autora dr. Husnije Kameberovića. Studija je napisana na temelju provjerljivih pisanih izvora, bez pretenzije da se daje konačna ocjena o političkom djelovanju Mehmeda Spahe. Tako možemo očekivati i druge autore koji će pisati o ovoj veoma zanimljivoj, političkoj ličnosti u jednom od najdramatičnijih perioda bh. historije, u vremenu između dva svjetska rata, koja je obilježena stvaranjem prve južnoslovenske države u kojoj je bh. imala centralni geografski položaj koju je zapljuskivao sa svih strana velikosrpski i velikohrvatski nacionalizam s pretenzijama da je sebi prisvoje ili između sebe dijele.
Grupa autora, Publicističko-historiografsko djelo Alije Galijaševića, Zbornik radova sa Okruglog stola, Tešanj, 13. 12. 2008. godine, Centar za kulturu i obrazovanje Tešanj, 2009. (Amir Brka, knjiž.)
Knjigama koje su posvećene kulturnoj i ukupnoj tešanjskoj povijesti, publikovanim u godinama poslije rata, nastojalo se, uz ostalo, razmaknuti vrata kroz koja se ranije ulazilo u znanje i razumijevanje tešanjske prošlosti. Ranije su ta vrata bila tek odškrinuta, i vodila su prema jednom veoma ograničenom broju tema o kojima su neke spoznaje, ili neke zablude, uvijek iznova opetovane, pretvarajući se u stereotipe čiju je vjerodostojnost nužno propitivati.
Jakub Džafić, Gdje je čovjek (poezija), BKZ “Preporod”, Općinsko društvo Gračanica, 2009. (Redakcija)
U ovoj zbirci se nalazi četrdeset i šest pjesama i svaka od njih na čitaoca ostavlja različit dojam, budeći u njemu drugačije emocije. Ovaj mladi čovjek ne iscrpljuje svoju inspiraciju na jednoj temi. On pretače u pjesničke slike u sve sto ga raduje, rastužuje, muči, tako da se sve njegove pjesme, može reći, stavljaju u jednu impresivnu ispovijest. “Iz procjepa nostalgičnog periferijskog dječaštva, u prepoznatljivom socijalnom i historijskom miljeu, Jakub Džafić je uspio da otme zrnce često nepatvorene lirike naglašeno modernim pjesničkim postupkom, koji, nasreću, nije sam sebi cilj. On u svom osnovnom pjesničkom polazištu ide od doživljenog koje nosi notu gorčine, ali i sa nadom da se svijet može popraviti. Najbolje pjesme ove nevelike zbirke omeđene su nešto tamnijim tonovima i one ujedno kao da odražavaju svu zbilju života koji je ovaj mladi pjesnik iskusio. To je poezija sjetna, lomljiva, često zgusnuta do same boli.
Hajrija Bećirović, Javka zarobljenog u tamnoj čahuri, (autobiografski zapisi), “Grin”, Gračanica 2009. (Dr. sc. Omer Hamzić)
Za Hajriju Bećirovića neko je napisao da je dobrodušni rob poezije sa neke beznačajne periferije. Dugo godina bio je gračanički mladi pjesnik. Tako su ga doživljavali i kada je bio dobro osijedio. Shvatio je da je ostario tek kada je ostao bez vida i zauvijek utonuo u beskraj tame. Taj dramatski prijelaz sa svjetla u tamu motiv je mnogih njegovih pjesama. Jedan je od rijetkih među nama koji živi i diše poezijom. U njegovim stihovima i drugim spisima prepoznajemo normalnog religioznog čovjeka u godinama – ali za njega se može reći da je i vjernik poezije – ma šta to značilo. On je, od kada ga znam, sa ljudima sa okolnim svijetom komunicirao poezijom. Prema mojim statistikama, do sada je objavio 10 zbirki pjesama, pisao po časopisima i drugim publikacijama (među kojima se izdvaja “Biljeg vremena” i “Gračanički glasnik”), zastupljen je u nekim zajedničkim poetskim zbirkama i antologijama. To je dosta obiman, ali nažalost, nedovoljno valorizovan stvaralački opus. Do sada nije objavljena ni jedna ozbiljnija kritička analiza tog opusa. Čak ni u pokušaju. Sve se svodilo na prigodničarsku besjedu i recenzentske ocjene pojedinih njegovih poetskih zbirki. Htjeli ne htjeli to priznati, pokazuje se da nisu bili u pravu oni koji su bili skloni da zbog ovih ili onih razloga (ponajviše zbog Bećirovićevog načina života, socijalnog položaja i specifičnog shvatanja poezije) kritikuju kritičkiji pristup tom stvaralaštvu.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 29. 4. do 29. 10. 2009.
Dr. sc. Omer Hamzić
dodatak
Predstavljamo vam: doktori nauka s područja Gračanice
Prof. dr. sc. Muharem Zildžić: Procjene mogućnosti prevencije komplikacija ulkusne bolesti prema utvrđenim riziko-faktorima (sažetak doktorske disertacije)
Ulkusna bolest danas spada među najčešće bolesti uopšte. Epidemiološke studije pokazuju da 10% odraslog stanovništva u jednom vremenskom intervalu boluje od ulkusne bolesti. Po masovnosti se može svrstati u grupu hroničnih nezaraznih bolesti, kao što je diabetes mellitus i arerijska hipertenzija, međutim ima svoje epidemiološke specifičnosti.
Dr. Husejin Duraković: Matematički model tranzijentnog prenosa toplote i mase kod kombinovanog procesa kontaktnog i konvektivnog sušenja papira (Rezime doktorske disertacije)
Na papirnom stroju PS-1, u Tvornici papira “Natron-Hayat” d.d. Maglaj, izvršena su slijedeća mjerenja: temperature površine sušnih cilindara, temperature papirne trake i sušnog sita (s obje strane, prije i poslije svakog cilindra), temperature i relativne vlažnosti zraka u džepu (iznad svakog parnog i ispod svakog neparnog cilindra), dok su vlažnost i gramatura papirne trake, nakon svakog cilindra, mjereni u laboratorijskim uslovima na uzorcima uzetim na navedenom papirnom stroju.
Glosar novih autora
Esad Duraković, akademik, rođen 1948. godine u Glavicama kod Bugojna, nakon završene medrese u Sarajevu, diplomirao je orijentalistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu, 1972. godine. Na matičnom fakultetu je magistrirao 1976., a 1982. godine i doktorirao, tezom iz arapske književnosti….
povodom
Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira države
Prof.dr. Izudin Kešetović
Kombinacija mjera fiskalne i monetarne politike sa razine države je pravi odgovor na teško stanje u kojem se Bosna i Hercegovina nalazi. Stoga nisu nerealna očekivanja da će finansijska i ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini doprinijeti bržem sazrijevanju spoznaje da moramo imati jedinstven pristup uređenju države u svim njenim segmentima djelovanja i njene integracije, odnosno jedinstven ekonomski prostor. Iako na prvi pogled zvuči paradoksalno, to u našim uslovima, realno gledajući, mogu biti neke pozitivne posljedice krize. Međutim, ono što bi trebalo da brine građane je nepostojanje makroekonomske politike na nivou države Bosne i Hercegovine i nepostojanje jedinstvenih zakona i sistema regulacije finansijskog sistema, sektorskih politika u realnom sektoru ekonomije u Bosni i Hercegovini.
Od koga i od čega je to Gračanica oslobođena 7. aprila 1945. godine
Dr. sc. Omer Hamzić
Podsjećanje na minula vremena, na prošlost uvijek je bilo u funkciji lakšeg raspoznavanja sadašnjosti i preciznijeg projektovanja budućnosti. Stoga je utvrđivanje kalendara značajnih događaja, koji će se obilježavati na jednom prostoru, uvijek bio dosta delikatan i politički osjetljiv posao, koji se kod nas „odrađivao“ uglavnom po ideološkim, dnevno-političkim ili u najmanju ruku po nekim paušalnim kriterijima. Tako se i dan općine, iako deklarativno uspostavljan radi očuvanja i unapređenja njenog identiteta i historijsko-kulturnog kontinuiteta, prije 1992. godine, u mnogim našim općinama i gradovima gotovo u sto posto slučajeva isključivo vezivao za neki krupniji historijski događaj iz perioda Drugog svjetskog rata. Definitivno zauzimanje nekog mjesta, odnosno grada od strane partizanskih jedinica (NOV) proglašavano je danom oslobođenja, a kasnije danom opštine ili grada. U Gračanici je to bio 7. april, koji se od sedamdesetih godina do početka rata za Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine, obilježavao kao Dan opštine i Dan oslobođenja. U suštini, to su bili datumi pobjede partizanskih jedinica i uspostave nove vlasti u nekom mjestu, nakon slamanja ustaško-domobranskih i njemačkih snaga koje su ga branile. Proglašavani su danom oslobođenja, rođendanom opštine isključivo po ideološkoj matrici i kao takvi bili potpuno u funkciji aktuelne vlasti. Stoga nije ni čudo što ni nakon više decenija njihovog obilježavanja, ti datumi nisu mogli “uhvatiti dublje korijene” u našem narodu. Bili su to uglavnom “praznici vlasti” koje narod nije mogao “posvojiti” jer nisu ni imali nikakve veze sa njegovom tradicijom i identitetom. Kako neko napisa, po pravilu, to se dešava uvijek tamo “gdje se kolebljivost identiteta proizvodi pod uticajem ideoloških promjena i jednokratnih političkih režima”.
teme
Izbor predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavne organe vlasti u BiH
Mr. sc. Irena Hadžiabdić
Dugo vremena je trebalo Bosni i Hercegovini da bi se za nacionalne manjine postigao korak više na ljestvici uspostavljanja tolerancije. Stoga je postignuće da nacionalne manjine sudjeluju u javnom i političkom životu, te u procesu odlučivanja na lokalnom nivou, na Lokalnim izborima 2008. godine, veliki korak za sve koji su se zalagali za ovaj cilj, ali je to još uvijek mali korak za pripadnike nacionalnih manjina. Naime, njima još uvijek nije omogućena aktivnija uloga u odlučivanju o svim pitanjima koja su od njihovog interesa i na svim nivoima vlasti u BiH.
Brak i porodica u spisateljskom opusu Ćamila Avdića
Mr. sc. Adil Osmanović
U svom spisateljskom radu, Ćamil Avdić se znanstveno i publicistički bavio aktuelnim pitanjima vremena u kome je živio. Širinu njegovog znanstveno-društvenog interesovanja možemo najbolje spoznati uvidom u teme o kojima je pisao: brak i porodica, religijske slobode, međuvjerska i međuetnička tolerancija, socijalna pravda, socijalizam, socijalna etika, država i vrijednosti američkog društva. Ove teme i danas predstavljaju najaktuelnija pitanja modernog načina života kao i bitna pitanja savremene sociološko-politološke, antropološke i historijske znanosti. Njegovi radovi su značajan izvor za razumijevanje historijskih, društvenih, političkih, duhovno-idejnih, te širih kulturološko-civilizacijskih karakteristika bosansko-hercegovačkog društva za vrijeme austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini. Zato ćemo se u ovom radu posebno osvrnuti na Avdićevo razumijevanje institucije braka i položaja žene kako u braku, tako i društvu općenito, poglede evropskog čovjeka na ženu kroz prizmu kršćanskog učenja i iskustva te njegovu interpretaciju islamskog učenja i šerijata o ženi i braku.
Hipsometrijska raspodjela teritorija Bosne i Hercegovine – sa osvrtom na općinu Gračanica
Samer Fazlić, prof.
Često se javlja potreba, da za različite namjene raspolažemo podacima o hipsometrijskim osobinama reljefa Bosne i Hercegovine. U ovom radu su dati podaci i analiza hipsometrijske raspodjele teritorije Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na hipsometrijsku strukturu općine Gračanica.
zavičaj
Naselje Škahovica do početka 20. stoljeća–kraći geografski, historijski i etnografski prikaz
Rusmir Djedović, prof.
Škahovica je jedno od dvadesetak naselja i mjesnih zajednica na području današnje općine Gračanica. To je relativno staro naselje, srednje veličine sa tipičnim etnografskim i kulturološkim odlikama jednog bošnjačko-muslimanskog naselja. Nalazi se sjeverno od grada Gračanice, na odaljenosti 2-4 km. Mahale Škahovice se nalaze na blagim i osunčanim padinama južnih obronaka planine Trebave. Najniža tačka u Škahovici je na oko 230 m nadmorske visine (na samom ulazu u naselje kod Pašalića), a najviša se nalazi iznad Strana, kota Glavica 652 m. Nešto zapadnije je brdo Sijedi krš (ranije nazivano i Golo brdo) sa 664 m. Od regionalnog puta Gračanica-Srebrenik (odnosno Srnice) ka središtu naselja vodi nedavno obnovljeni asfaltni lokalni put.
Mahala Hajderovac u Gračanici: geografsko-etnografski i historijsko-urbanistički pregled
Rusmir Djedović, prof.
Od prve polovine 16. stoljeća Gračanica ima čaršiju, džamiju u njenom središtu i tri mahale. U narednom periodu razvija se u značajnije administrativno, zanatsko-trgovačko i duhovno središte u ovom dijelu Bosne. (sjedište nahije, kadiluka, ima medresu, biblioteku, desetine zanatskih i trgovačkih radnji itd). Krajem 16. i početkom 17. stoljeća, ima već desetak mahala i 8 muslimanskih bogomolja u središtu značajnijih mahala. Na prelazu 18/19. stoljeće,u urbanom pogledu, dijeli se na Gornju i Donju čaršiju, ima petnaestak mahala i 11–12 džamija.
Likovi zavičaja: Branko Vajić–Čiča
Dr. sc. Omer Hamzić
U galeriji likova koji su obilježili tzv. razdoblje socijalizma u Gračanici, istaknuto mjesto, bez sumnje, pripada Branku Vajiću – Čiči, dugogodišnjem direktoru one „donje škole“ u Gračanici, kojeg se stariji ljudi i danas rado sjećaju kao izuzetno vrijednog i poštenog čovjeka, nevjerovatne snage, radne energije i entuzijazma. Sijao je svuda oko sebe optimizam, neko kreativno ozračje, pokretao ljude na aktivnost, pomagao ljudima, komšijama u nevolji, na svoj način volio svoje đake, imao nekakvu svoju pedagogiju…
“Rijeci Spreči vratiti život…”
Čamil Naimkadić, dipl.ecc.
Pitanje zagađenja rijeke Spreče možda nije bilo aktuelnije nikad kao danas. Niko ne zna rješenje tog golemog ekološkog problema, koji se graniči sa ekološkom katastrofom. Pred našim očima bukvalno umire jedna rijeka i jedan božji dar, umjesto da služi ljudima, okrenut je voljom ljudi protiv ljudi. Rijeka Spreča napadnuta je iz više pravaca: hemija, mine, zepuštenost korita, brana na jezeru Lukavac… Prije tačno 20 godina bio je jedan pokušaj da se zaustavi uništavanje Spreče. Iako nije uspio, donosimo zapis o tom pokušaju, koji je pribilježio njegov glavni akter Ćamil Naimkadić, u nadi da bismo sa ovim sjećanjem potakli neke nove akcije jer rijeci Spreči vratiti život moramo po svaku cijenu. (nap. urednika)
prošlost
Barice – Gređani: kulturna grupa kasnog brončanog doba u Slavoniji i sjevernoj Bosni
Mr. sc. Adnan Kaljanac, Edin Šaković, prof.
Kulturna grupa Barice-Gređani, nazvana po eponimnim nalazištima Barice kod Gračanice (Bosna i Hercegovina, Tuzlanski kanton) i Gređani kod Stare Gradiške (Republika Hrvatska, Brodsko-posavska županija), predstavlja jednu od najosobenijih kulturnih pojava na širem prostoru sjeverne Bosne i južne Slavonije u kasnom brončanom dobu (XIII.-IX. st. s.e.). Ova grupa se obično veže za širi kasnobrončanodobski kulturni kompleks polja sa žarama, zasigurno jednu od najznačajnijih pojava u europskoj prahistoriji uopće. U proteklih pola stoljeća, intenzivna istraživanja su doprinijela boljem upoznavanju tog heterogenog kulturnog kompleksa, ukazavši na brojne regionalne i lokalne varijacije. U okviru kulture žarnih polja, koju karakterizira spaljivanje umrlih i pokapanje njihovih posmrtnih ostataka u žarama (urnama), izdvojena je posebna kulturna grupa Barice-Gređani, karakteristična po svom specifičnom ritusu ukopavanja. Tu se, naime, spaljeni ostaci umrlog polažu na golu zemlju i prekrivaju keramičkom posudom s dnom okrenutim prema gore.
Leitend – rechtilicher Status des Gračanica Richteramtes in dem Sandžak Zvornik (Upravno-pravni status kadiluka Gračanica u okviru Zvorničkog sandžaka)
Mr. sc. Edin Ramić
Gračanica wurde wahrscheinlich zu der gleichen Zeit als auch Tuzla gegründet, am Anfang des Jahres 1572. durch die Trennung der Verwaltundsbezirke Nenavište, Srebrenik, Sokol und Gračanica von dem Richteramt Zvornik. Im Laufe des 17. Jhd. gehörten zu dem Richteramt Gračanica folgende Verwaltungsbezirke: Soko (zu dem das Städtchen Gračanica zählte), Nenavište und Srebrenik. Eine größere Siedlung in dem Gračanica Richteramt war auch Modriča, die in der ersten Hälfte des 14. Jhd. als Dorf erwähnt wird, 1548. als Platz und um das Jahr 1620. wurde sie als Städtchen eingestuft, durch die Bemühungen des damaligen bosnischen defterdars Osman. Zu diesem Richteramt gehörte auch Brčko, das im Jahre 1548. als Dorf erwähnt wird. Vor der österreichischen Eroberung im Jahr 1717. musste Brčko eine größere Siedlung gewesen sein, weil in ihm damals zwei Hamame (öffentliche Bäder) erwähnt wurden. Nach 1739. war Brčko eine Kleinstadt in der Zusammensetzung von Tuzla Kapitanat.
Sjećanje na odlazak u partizane prve grupe omladinaca iz Gračanice, 31. 08. 1943. godine
Damjan Blagojević, dipl.ing.
Savez komunističke omladine (SKOJ-a, n. u.) u Gračanici, od kraja 1942. godine je bio svakodnevno sve aktivniji tako da je počeo oko sebe okupljati vrlo zapažen broj napredne omladine koja je počela, moglo bi se reći, u određenim prilikama otvoreno manifestovati svoju privrženost NOP-u. Druženje omladine svih nacionalnosti u Gračanici i zajednički izleti u prirodi i na rijeku Spreču su doprinijeli da okupator i njegove sluge počnu shvatati da u ovoj sredini nemaju nikakvog izgleda za uspjeh u ostvarenju svojih ciljeva pod parolom „zavadi pa vladaj“.
Prilog historiji razvoja osnovnog školstva na području Sreza Gračanica u periodu od 1945. do 1947. godine
Kujović Mina, prof.
Nakon završenog Drugog svjetskog rata, jedan od prioritetnih zadataka državnih organa i predstavnika nove narodne vlasti bio je širenje pismenosti, prosvjete i kulture među svim slojevima stanovnika. U Prvom Petogodišnjem planu razvoja Bosne i Hercegovine, obuhvat sve dorasle djece četverogodišnjim osnovnim školovanjem ističe se kao glavni zadatak u oblasti osnovnog školstva. U Ministarstvu prosvjete NR Bosne i Hercegovine formirano je zasebno odjeljenje za osnovno škole, a u svakom sreskom mjestu, imenovani su prosvjetni referenti koji su imali zadatak, ne samo da rade na smanjivanju nepismenosti, već i da omoguće školovanje svoj dorasloj djeci putem mreže osnovnih škola koje je su ubrzano otvarane, a školske zgrade obnavljane ili građene nove.
riječ
Dobrota (jednog) bivanja: Sadik Šehić Husejnov, 1936. – 2009.
Dr. sc. Omer Hamzić
Sadik Šehić, sin Huseina, rođen 1936. godine u Bosanskoj Krupi, ekonomista, književnik, publicista, historiograf, novinar, kulturni radnik, bibliofil, etnograf, zavičajni hroničar, organizator kulturnih i privrednih manifestacija, pjesnik istančanog lirskog senzibiliteta, nadareni prozaista, meraklija… utemeljitelj i organizator „Kikićevih susreta“, nosilac više nagrada i priznanja iz oblasti književnosti i publicistike, član Unije nezavisnih novinara Federacije Bosne i Hercegovine i Udruženja pisaca TK… lider penzionera TK–nakon kraće bolesti, umro je u subotu, 24. jaunara, 2009. godine u Gradačcu, gdje je sutradan i ukopan. Iza njega ostala su značajna djela i jedno lijepo sjećanje na čovjeka, što bi naš narod rekao–ljudinu, kojeg je uistinu krasila “dobrota bivanja” iz naslova jedne od njegovih brojnih knjiga.
Babova dobra baština
Atif Kujundžić, knjiž.
Na svom putu i u svome vijeku, Bošnjak Sadik Šehić obavio je puno dobrih bošnjačkih poslova za Bosnu i Bošnjake. Kao pjesnik, publicist, istraživač, kulturni poslenik i dobri čovjek. Ali, poslovima nema kraja. Kao što kraja i nema. Šehić je razgrnuo pisanu ostavštinu svoga rahmetli Oca. Potom mnogo čega prisjetio se i sam. I sve je imalo miris, ukus i izgled Bosne. Književne Bosne kao najtrajnijeg vida opstajanja izvan živoga konteksta, a s njegovim duhovnim znakom i muhurom.
Ljudi bez nišana u pričama Sadika Šehića
Dr. sc. Omer Hamzić
Baveći se decenijama pisanom riječju, Sadik Šehić je odavno stekao sposobnost da u stvarnim događajima oko sebe ili nekoj ispričanoj priči, običnom kazivanju, dosjetki, pa čak i vicu lahko prepozna literarne teme, koje uspijeva pretočiti u literarnu formu. Izgradio je, dakle, sposobnost da od banalnih događaja, za nečiji ukus suviše grubih, glupih i trivijalnih, za nečije oko nevidljivih, za nečije uho nečujnih (nijemih), za nečiji intelekt rutinskih i nezanimljivih, zahvaljujući svom senzibilitetu, životnom iskustvu i što ne reći „umjetničkoj uobrazilji“ – pretvori u zanimljiv, ponekad uzbudljiv literarni izraz, najčešće u obliku i formi kratke priče, crtice ili kozerije.
Hasan Kikić–pjesnik sirotinje
Sadik Šehić, knjiž.
Iako se Hasan Kikić po mnogo čemu razlikuje od književnika iz ovog kruga, to ne znači da mu po književnom djelu i sudbini koja ga je zadesila u životu nije ovdje mjesto. I on se nalazio u krugu izopćenih i osporavanih–samo u nekom drugom vremenu. Ahmed Muradbegović i Hasan Kikić, rođeni su u istoj mahali, kuće im je dijelila samo nekadašnja prašnjava cesta. U zrelijim godinama češće su se susretali u Zagrebu, gdje su službovali, nego u mahali i čaršiji u kojoj su proveli rano djetinjstvo i mladost. Istini za volju, ti njihovi susreti nisu bili tako prisni i česti kao što je to slučaj sa Nametkom, Muradbegovićem i mojim rahmetli babom. U svom pismu upućenom autoru ovih zapisa, Alija Nametak potvrđuje da Kikića nije lično poznavao iako su bili skoro vršnjaci (Kikić 1905. Nametak 1906.). Ipak je na izvjestan način pratio Kikićev književni rad, što potvrđuje i njegova studija o jeziku Hasana Kikića.
Intelektualac u provinciji (faksimil jednog neobjavljenog govora)
Sadik Šehić, knjiž.
Nove knjige
Ševal Alić, Upavljanje javnim prihodima, “Printcom” Tuzla, 2008.
U ovoj knjizi, obima od 344 stranice istaknut je značaj oporezivanja za Bosnu i Hercegovinu, te srednjoročni i dugoročni ekonomski učinci na razvoj i rast privrede, povećanje GDP-a, tržišta, konkurentnosti i zapošljavanja. Autor iznosi teorijske postavke o efikasnosti ubiranja poreza, te istražuje koliko je u direktnoj vezi isti sa sistemom upravljanja javnim prihodima, sa općim blagostanjem i visinom ukupnog društvenog proizvoda. Knjiga je plod autorovog višegodišnjeg rada u praksi i edukaciji državnih službenika.
Hasan Berberović, Mojih sedam decenija, „Planjaks“, Tešanj, 2009.
Iako autora ove knjige memoarskog karaktera u kojoj je ispisan životopis Hasana Berberovića, Tešnjaka po rođenju, a Gračanlije po svemu ostalom, znam skoro pola vijeka, priznat ću da kojim slučajem ponuđeni materijal nisam pomno iščitao, neke pojedinosti iz autorovog života ne bih nikad doznao, a sa autorom sam se družio, viđao i dugo pričao o raznim temama na zvaničnim i prijateljskim druženjima, koje je život donosio.
Šehzada Salihbašić, Sistem finansiranja zdravstvene zaštite, „Grin“ Gračanica 2009.
U knjizi „Sistem finansiranja zdravstvene zaštite” prezentiran je fiskalni aspekt doprinosa i date naznake reforme u fiskalnoj politici BiH i potrebe uvođenja dopunskog osiguranja. Autor iznosi teorijske postavke o fiskalnom sistemu, analizira sistem zdravstvene zaštite, sa naznakama mogućih rješenja u BiH.
Prof. dr Edhem Muftić, Neizvjesnost u slobodi, Denfas, Tuzla, 2008.
Više nego simptomatično oskudna, bolje reći oportunistički i kalkulantski osakaćena, dakle depresivno siromašna aktuelna ponudi analitičkih studija, ozbiljnih članaka, nepristrasnih recenzija i pažnje vrednijih promocija, odavno je sumorno obilježje i intelektualne i slike javnog mnjenja u nas. Akademska zajednica, ako tako nešto ovdje uopšte postoji – a da nije nacionalno ušančeno, s jedne, i rijetki novinari, s druge strane, tek tu i tamo ponešto “ubodu”. Bez sistema, bez saradnje, bez usklađivanja i, nažalost, bez velikog efekta. To nas stanje anemije, intelektualne atrofije i hronične suspenzije kritičke riječi – prati, evo, već dvadesetak godina. Uz sve drugo, tragično i nesretno, što smo preturili preko naših leđa i kroz svoje živote.
Saznanja, Časopis za historiju, br. 2, Društvo historičara Tuzla, Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli, Tuzla 2008.
Na preko 200 stranica, u Časopisu je objavljeno 15 radova od 16 različitih autora: dr.sci. Bege Omerčevića, Rusmira Djedovića, dr. sci. Azema Kožara, dr. sci. Adnana Jahića, dr. sci. Ivane Balte, dr. sci. Galiba Šljive, dr. sci. Zijada Šehića, dr. sci. Adiba Đozića, Esafa Levića, dr. sci. Izeta Šabotića, dr. sci. Seada Selimovića, dr. sci. Adnana Velagića, dr. sci. Senaida Hadžića i mr. sci. Denisa Bećirovića. Obavljen je i prikaz knjige Metodika nastave historije, dr. sci Senaida Hadžića i dr. sci Azema Kožara, koji je napisao Salkan Užičanin.
listovi…
Listovi gračaničkog kalendara od 8. 10. 2008. do 4. 5. 2009.
Dr.sc. Omer Hamzić
8. 10. 2008.
Potpaljen prvi kotao na toplani, postrojenja puštena u probni rad: „Draži mi je ovaj današnji čin nego drugi načelnički mandat…“ (Nusret Helić)
Toplifikacija Gračanice, najavljena kao projekat 21. stoljeća, bez obzira na sve poteškoće (objektivne i subjektivne prirode), postaje stvarnost. Svi oni koji su vjerovali i „gurali“ ovaj projekat, najbolju satisfakciju dobili su u trenutku kada je izvršeno probno potpaljivanje prvog kotla i izvršena takozvana „topla proba“. Kotao su simbolički potpalili općinski načelnik Nusret Helić, predstavnik firme SEGES Enes Hamidović i glavni koordinator projekta Omer Hamzić. Nakon toga održana je kratka press konferencija na kojoj je općinski načelnik Nusret Helić, između ostalog, izjavio i ovo:
„Vjerujte, draži mi je ovaj današnji čin nego drugi načelnički mandat koji sam osvojio prije tri dana. San, u koji mnogi nisu vjerovali, postao je stvarnost i kada projekat za dvije godine bude završen Gračanica će, osim grijanja riješiti i najveći ekološki problem u vrijeme grejne sezone, kada udišemo najzagađeniji zrak, ne samo na Tuzlanskom kantonu, nego i šire.“
dodatak
Predstavljamo: doktori nauka s područja Gračanice
Dr. sc. Vedada Baraković: Strukturiranje sadržaja bosanskohercegovačkih masovnih medija pod utjecajem odnosa s javnostima (rezime doktorske disertacije)
Odnosi s javnostima (PR komunikacija) sve je prisutniji i razvijeniji oblik javnog komuniciranja društvenih struktura sa okruženjem i u Bosni i Hercegovini. Društvene strukture u BiH ovakav vid komunikacije primjenjuju relativno kratko, ali dovoljno efikasno da su se njihovi PR odjeli uspjeli nametnuti ne samo kao (kredibilan) izvor, već i kao nezaobilazna karika u procesu strukturiranja masmedijskih sadržaja. Krajnji cilj ovakvog utjecaja jest konstituiranje diskursa (ciljnih) javnosti i generiranje takvih stavova (ponašanja) koji će stvoriti naklonost, razumijevanje i podršku u ostvarivanju misije i ciljeva organizacije.
Dr. sc. Zijad Džafić: Mala i srednja preduzeća u funkciji restrukturiranja tranzicionih privreda, sa posebnim osvrtom na BiH (rezime doktorske disertacije)
Doktorska disertacija strukturirana je tako da, uz popis slika i tabela, uvod, zaključna razmatranja, popis korištene literature, sadrži 6 dijelova (291 stranica) u kojima se vrši razrada i verifikacija generalne i radne istraživačke hipoteze i istovremeno realizuju opći i posebni operativni ciljevi istraživanja. U popisu korištene literature navodi se 286 različitih izvora (knjige i priručnici, studije, časopisi i monografije, zbornici, doktorske disertacije i magistarski radovi, brojne web adresa, statistički godišnjaci i zakonska regulativa). Sastavni dio rada čini 56 tabela i 35 slika.
Doc. dr. Nizama Salihefendić: Urgentna ultrasonografija u menadžmentu akutnog abdominalnog bola (rezime doktorske disertacije)
Uvod: Akutni abdominalni bol i akutni abdomen su veoma česta urgentna stanja na svim nivoima zdravstvene zaštite. U zadnjih desetak, godina ultrasonografija abdomena je postala rutinskom metodom u evaluaciji akutnog abdominalnog bola, a ultrazvučni aparat je postao sastavnim dijelom opreme u odjeljenjima urgentne medicine. Uz adekvatnu kliničku obradu bolesnika, abdominalna ultrasonografija omogućava ranu etiološku dijagnozu akutnog abdomena ili fokusirani racionalni daljnji izbor dijagnostičkih procedura, pa se smatra vrlo pouzdanom i korisnom metodom u menadžmentu ovog urgentnog stanja. Još uvijek ne postoji jedinstven stav o dijagnostičkoj vrijednosti ove procedure kod različitih bolesti koje izazivaju kliničku sliku akutnog abdomena i stavovi su neusaglašeni o važnosti kliničke aplikacije urgentne abdominalne ultrasonografije. Cilj rada je da se u području sjeveroistočne Bosne utvrdi godišnja incidencija svih patoloških stanja koja daju sliku akutnog abdomena, a zatim osobine kliničkog manifestiranja.
Glosar novih autora
Vedada Baraković, doktor žurnalističkih nauka, rođena 1958. godine u Gračanici, gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje, diplomirala je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, magistrirala na istom fakultetu 2004., a doktorirala 2007. godine. (detaljnije biografske i bibliografske podatke o ovoj našoj novoj saradnici objavljujemo u rubrici „Predstavljamo: doktori nauka s područja Gračanice” u ovom broju Časopisa)…
povodom
Gračanica – od zaborava čaršija
Edin Šaković
U ovoj, 2008. godini, „pada“ više značajnih godišnjica i jubileja iz prošlosti kako grada, tako i općine Gračanica. Nažalost, niko ih se nije ni sjetio, akamoli da i jedan od tih jubileja na dostojan način obilježi. Ova godina će tako ostati obilježena uglavnom lokalnim izborima i uobičajenim rekvizitima koji ih prate: napadnim reklamiranjima, plakatima svih veličina istaknutim na svim mogućim i nemogućim mjestima, hvalisanjima, agresivnom i prljavom kampanjom. Predizbornoj atmosferi, aktivnostima i euforiji bili su podređeni gotovo svi vidovi javnog djelovanja, dok su daleko bitnije stvari, pa i one koje bi trebalo da budu dio identiteta ovoga grada i općine – potpuno zanemarene.
teme
Lokalni izbori u BiH 2008. – Deja vu ili nova prilika za afirmaciju lokalne uprave i samouprave u Bosni i Hercegovini
Suad Arnautović
Za nama su još jedni izbori u Bosni i Hercegovini i to Lokalni izbori koji su održani 5. oktobra 2008. godine. U ovom kratkom osvrtu ukazat ćemo na neke osnovne činjenice o karakteru ovih izbora, ali i podsjetiti na temeljne standarde koji bi trebalo da se ispune ako želimo da izbori u BiH imaju epitet demokratskih, odnosno slobodnih i fer izbora. Pri tome je neizbježno pitanje da li su ovi izbori već viđeno ili zaista predstavljaju novu priliku za daljnju afirmaciju lokalne uprave i samouprave u našoj državi.
Analiza rezultata lokalnih izbora 2008. na području općine Gračanica
Omer Hamzić
Lokalni izbori, održani 5. 10. 2008. godine za izbor vijećnika u Općinskom vijeću peti su po redu višestranački izbori i drugi po redu za izbor načelnika općine neposrednim glasanjem. Ovo su bili drugi po redu izbori na kojim su pravo glasa imali svi građani, sa bilo kojim od ličnih dokumenata projekta CIPS ili koji su do dana izbora podnijeli zahtjev za izdavanje jednog od tih dokumenata. Na nivou Bosne i Hercegovine u ovim izborima učestvovalo je 280 političkih subjekata, među kojima 72 političke partije, 41 koalicija, 147 nezavisnih kandidata i 20 listi nezavisnih kandidata.
Svi naši spomenici (povodom podizanja spomen-biste Josipu Brozu Titu u Gračanici)
Edin Šaković, Omer Hamzić
Neposredno nakon izbora i postizbornih slavlja, podizanje spomen-biste Josipu Brozu Titu postalo je jedna od glavnih tema u Gračanici. Riječ je o događaju koji, zasigurno, ima znatno veću težinu i daleko širu dimenziju od običnog obilježavanja nečijeg lika i djela, događaju koji je već izazvao polemike i podigao dosta prašine u ovom gradu.
zavičaj
LIKOVI ZAVIČAJA: Adem Alić – kako je stradao najbolji partizanski ilegalac u Gračanici
Omer Hamzić
Adem Alić je, koliko je poznato, prva i jedina žrtva ilegalnog antifašističkog i komunističkog pokreta u Gračanici iz reda Muslimana i jedan od najsvjetlijih likova antifašističke prošlosti ovoga grada. Nema sumnje, riječ je o istaknutom antifašisti, o čijem angažmanu u zamršenim političkim prilikama u Gračanici tokom Drugog svjetskog rata ni do današnjeg dana nije sve rečeno, niti do kraja istraženo. Do sada se o njemu uglavnom govorilo kao o „intelektualcu revolucionarnog kova“, koji je sarađivao s partizanima i zato strijeljan „od strane Nijemaca“. Čitav slučaj suviše se pojednostavljivao kao da je neko želio zamagliti uzroke i posljedice tog, uistinu, tragičnog događaja, koji je bolno odjeknuo ne samo u krugu porodice Adema Alića, već i u čitavoj čaršiji. U ovom radu učinjen je pokušaj da se, na osnovu nekih novih saznanja i dokumenata, o tom liku progovori na malo drugačiji način s ciljem da se, bar približno, dođe do odgovora na postavljeno pitanje u naslovu.
Pašići iz Gračanice
Rusmir Djedović
Ovaj prilog predstavlja dio višegodišnjeg istraživanja i historijsko-etnografskog rada ovog autora na terenu Gračanice i njenih mahala. Pored objavljene historijske literature, temelji se na dosad nepoznatim izvorima kao što su dokumenti iz austrougarskih gruntovnih knjiga i katastarskih planova grada i kotara Gračanice, zatim, knjige domovnice imama matičara od prije Drugog svjetskog rata, dokumenti iz Arhiva Medžlisa islamske zajednice Gračanica, Arhiva Tuzlanskog kantona, tj. Defter Kadiluka Gračanica. Korištena su i usmena predanja, koja su bilježili brojni poznavaoci prošlosti Gračanice. Neka od njih je zabilježio Kemal Osmanbegović prije gotovo četiri decenije. O familijarnoj tradiciji Pašića najviše podataka autor je zabilježio 1988. godine iz kazivanja gospođe Raseme Pašić (udate Fazlić), kćeri Hakije, rođene davne 1914, godine i nedavno od Lejle Pašić, rođene 1929. godine.
Sjećanje na gračaničku željeznicu–početak s pjesmom, ukidanje s tugom (1897. – 1967.)
Ćamil Naimkadić
Budući da se ove godine navršava tačno 40 godina od ukidanja uskotračne pruge Gračanica – Karanovac, početkom mjeseca avgusta 2008. počeo sam da tragam za podacima o tom „našem Ćiri“, za kojeg me, kao i mnoge druge Gračanlije moje generacije, vežu izvanredno lijepe uspomene i sjećanja na jedno, sada već davno prohujalo razdoblje iz historije ovoga grada. Da se podsjetimo: pruga uzanog kolosijeka Gračanica – Karanovac, kao odvojak od pruge Doboj – Tuzla – Simin Han u dužini od 4.010 metara puštena je u saobraćaj 1. 1. 1898., a službeno ukinuta 1. 11. 1967. godine.
prošlost
Boj kod Gračanice (u povodu 130-te obljetnice)
Edin Šaković
Gračanica i njezina okolina oduvijek se nalaizila na marginama historije. Ovo su područje zaobilazile vojske, osvajači, putopisci. Iako se u okvirima naše zavičajne historiografije katkada može primijetiti tendencija da se Gračanici dadne veći značaj nego što ga je objektivno imala, činjenica je da se ovaj grad gotovo ni po čemu nije izdvajao u bosansko-hercegovačkim okvirima. Gračanica je bila jedna obična provincijska kasaba u kojoj je život tekao mirno i bez većih potresa. Ipak, postoji jedan historijski događaj koji Gračanicu svrstava na, da tako kažemo, nešto više mjesto u historiji Bosne i Hercegovine. Taj događaj je čuveni Boj kod Gračanice, 12.–13. augusta 1878. godine, bitka u kojoj su snage bosansko-hercegovačkog pokreta otpora potukle austrougarske okupacijske trupe i oslobodile Gračanicu, koju su okupatori zauzeli šest dana ranije. Tako je Gračanica postala prvi i jedini oslobođeni grad u borbama protiv austrougarske okupacije, u ljeto i jesen 1878. godine.
Fragmenti iz sjećanja na neke događaje i političku aktivnost u srezu i mjestu Gračanici u periodu od kraja 1939. do početka jula 1941. godine
Midhat Muratbegović
Ovaj rad je u vidu saopštenja, autor pripremio i predočio na Okruglom stolu „Djelovanje napredne omladine, SKOJ-a, sindikata i KPJ u Gračanici neposredno pred rat i prvoj ratnoj godini“, koji je u organizaciji Komisije za istoriju Opštinskog komiteta Gračanica, održan u Gračanici 22. novembra 1985. godine. Na taj okrugli sto pozvani su sljedeći učesnici spomenutih događaja: Velo Šuput, Kemal Prohić, Mustafa Ustavdić, Ahmet Durić, Ekrem Durić, Hajrudin Mehinagić, Salih Osmanbegović, Adem Osmanbegović, Midhat Muratbegović, Vojin Hadžistević, Rizo Mehinagić, Zdravko Pavlović, Boris i Mirko Hrovatin (kao izbjeglice iz Slovenije, protjerani 1941. u Gračanicu). Skupu se nisu odazvali: Velo Šuput, Rizo Mehinagić, Zdravko Pavlović, Adem Osmanbegović i Ferid Suman. Okrugli sto je organizovan s ciljem da se u neposrednom sučeljavanju sjećanja i mišljenja preživjelih sudionika tih događaja dođe do vjerodostojnih podataka za Monografiju, koju su pod radnim naslovom „Gračanica i okolina 1941. – 1945.“, u to vrijeme počeli pripremati Esad Tihić, prof. i pukovnik iz Beograda i Omer Hamzić, profesor iz Gračanice. Monografija je izašla iz štampe i promovisana na Dan oslobođenja Gračanice, 7. 4. 1988., pod naslovom „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“. Glavni promotori su bili dr. Izudin Kešetović, savjetnik u Predsjedništvu SFRJ i Todor Vujasinović, ratni komandant Ozrenskog partizanskog odreda. S obzirom da je prilog Midhata Muratbegovića, vrlo seriozno i stručno pripremljen, izazvao posebnu pažnju, pa i neke polemičke tonove na spomenutom skupu, procijenili smo da bi kao izvor, mogao poslužiti i danas za dalja proučavanja novije prošlosti Gračanice, te odlučili da ga u cjelini objavimo i da na taj način obilježimo dvadesetu godišnjicu izlaska Monografije „Gračanica i okolina u NOB-u i revoluciji“.
riječ
Konteksti, oblici i motivi gračaničke ženske poezije
Mevlida Đuvić
Otkako je Roland Barthes proglasio smrt autora stvari u književnosti nisu iste. Recimo da se književnost iz prostora zatvorenih struktura i discipline našla na revizionističkom udaru različitih praksi pisanja od filozofije i antropologije pa do psihoanalize i dr. Izgubivši uporište individualnosti i originalnosti koju je autorstvo garantiralo tekstu, književnost je istovremeno odustala od potrage za totalnim istinama. U tom duhu iznikla poststrukturalistička teorija književni tekst razmatra kao heterogen prostor u kojem se razabiru različiti konteksti što u interakciji i prožimanju stalno transformiraju i prestrojavaju značenja teksta. Procesualnost, otvorenost, pluralnost su neke od kategorija presudne u oblikovanju percepcije kako autora tako i čitalaca. Instituciju autorstva, shodno tome, potiskuju taktike propitivanja tekstom/u tekstu instaliranih znanja-rekonstrukcije njime proizvedenih modela realnog. Univerzalne istine i vrijednosti su destabilizirane intenzitetom hedonističkog i pragmatičnog društva koje gleda u virtualno nebo i vjeruje u medijske mitove. Kazano riječima Derride, tvorca revizionističke dekonstrukcije–sve postaje tekst. Sve je podložno zavodljivom diskursu simulacije i slike. Ideja humanističkog poretka koji kroči prema napretku, duhovnom prije svega, oslabljena je intenzitetom drugog–tehnološkog napretka. Drugim riječima, književnost se i sama našla na tržištu. Poredak univerzalnog smijenjen je poretkom globalnog, što dovodi do paradoksa istovremenog fragmentiranja i centriranja istina o Realnom.
Gračanički ženski rukopis: Seada Delić, Nisveta Emina Kantardžić, Atifa Dolinar Terzić, Lejla Kadić (izbor pjesama)
O slikarskom opusu Ćazima Sarajlića
Aleksandar Adamović, Vitomir Pavlović
U ovom broju našeg časopisa objavljujemo crteže i slike Ćazima Sarajlića, poznatog tuzlanskog slikara, dugogodišnjeg direktora Međunarodne galerije portreta, koji je u februaru ove godine za svoj stvaralački rad dobio visoko međunarodno priznanje: Orden Viteza za umjetnost i književnost Ministarstva za kulturu i komunikacije Republike Francuske. Tim povodom, uz iskrene čestitke gospodinu Sarajliću, objavljujemo dva priloga, čiji su autori dobri poznavaoci likovnog djela i ukupnog angažmana ovog poznatog kulturnog poslenika: prilog pok. Ace Adamovića pod naslovom „Zlatna ptica u vrtu glinenih golubova“ i prilog Vitomira Pavlovića pod naslovom „Ars longa, vita brevis!“. Oba priloga preuzeli smo iz najnovijeg likovnog kataloga Ćazima Sarajlića (2007.)
Nove knjige
Senahid Kahrimanović, Moja Zona odgovornosti, BZK „Preporod“ Gračanica 2008.
Naslov knjige, osim što u potpunosti određuje i odgovara sadržaju koji se u njoj prezentuje–nakon prvih stranica čitanja, pa i letimičnim uvidom u sadržaj knjige, bez obzira što autor možda o tome nije ni razmišljao, doživljavamo kao sintagmu–simbol jednog vremena kada je u Bosni i Hercegovini doista bilo stani-pani. Ma koliko kao fraza bila istrošena, pogotovo u ratnom vremenu i kao vojnička ili novinarska odrednica (sjećamo se: „U zoni odgovornosti toj i toj dogodilo se to i to…“), u ovom rukopisu ona se zaista doima kao simbol jer se našla u naslovu jednog toplog kazivanja o ljudima koji su polahko „kliznuli“ u rat, a da nisu bili ni svjesni šta je zapravo, to što se iza brda valja. Kao neposredni sudionik, autor u ovoj knjizi opisuje sudbonosne događaje s početka rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.), koji su se odigrali na jednom malom prostoru, nešto širem od njegove mahale, od njegove mjesne zajednice, koju u simboličnom smislu i doživljava kao dio svoje zone odgovornosti. Konkretnije, radi se o periodu od kraja avgusta 1991. godine, do kraja marta 1993. godine.
listovi
Listovi gračaničkog kalendara od 01.05.2008. – 30.10.2008.
Omer Hamzić
9. 5. 2008.
Otkriveno obnovljeno partizansko spomen-obilježje u Malešićima
Spomen-kosturnica je podignuta 1959. godine i pošto je, vremenom bila potpuno zapuštena, u Općinskom odboru SUBNOAR-a odlučili su da je obnove uz pomoć mještana i Mjesne zajednice Malešići. U kosturnici su sahranjeni posmrtni ostaci 8, poginulih partizanima, od kojih se jedino zna za ime Vulović Milinka – Miše i Ilić Jovanke. Nikada nije pouzdano utvrđeno iz kojih su partizanskih jedinica posmrtni ostaci tih boraca. Vjerovatno se radi o borcima iz jedne ili više brigada 25. i 45. srpske divizije JA, koje su 11. i 12. marta 1945. vodile borbe sjeverozapadno od Gračanice ili o partizanskim jedinicama, koje su poslije ulaska u Gračanicu, 7. aprila 1945. godine nastavile gonjenje neprijatelja u pravcu Malešića, prema Lukavici i dalje prema Doboju.
dodatak
Glosar novih autora
