Časopis za kulturnu historiju „Gračanički glasnik“: u funkciji obnavljanja, promocije i prezentacije  kulturno-historijskog nasljeđa – materijalna i nematerijalna baština

1. Pokretanje  Časopisa

Na inicijativu grupe entuzijasta, pripreme za utemeljenje i izdavanje Časopisa za kulturnu historiju „Gračanički glasnik“ počele su odmah po okončanju rata za Bosnu i Hercegovinu, 1992. – 1995. godine. Prihvatajući tu inicijativu, Izdavačka kuća „Monos“ (Gračanica) početkom 1996. godine, okuplja prvu Redakciju, koja usvaja programsku koncepciju Časopisa i počinje ubrzane pripreme za izdavanje prvog broja. U isto vrijeme, obezbjeđuju se početna financijska sredstva kao i drugi preduslovi za izdavanje Časopisa, (propisana registracija, tehnička priprema, izbor štamparije itd).

Prvi broj „Gračaničkog glasnika“ izašao je  25. 5., a drugi 25. 11. 1996. godine. Od tada, u kontinuitetu i redovno izlaze dva broja (dvije knjige) godišnje na 150 do 200 stranica u printanom (300-500 primjeraka) i elektronskom formatu.

2. Programska koncepcija

„Gračanički glasnik“ je časopis, programski opredijeljen ka proučavanju lokalne kulturne historije, te različitih zavičajnih tema Gračanice, njezine uže i šire okoline s područja kulture i tradicije (historiografija, književnost i umjetnost, etnologija, rodoslovlje, folkloristika, graditeljsko i prirodno naslijeđe, aktuelnosti).

Konceptualno i tematski Gračanički glasnik, svoju misiju vezuje za kulturnu historiju u najširem smislu te riječi, koja sama po sebi ne trpi nikakva ograničenja, pa ni prostorna, lokalistička, pogotovo. Zato svi prilozi koji se objavljuju u ovom časopisu, iako svoje ishodište i inspiraciju, u sadržajnom i istraživačkom smislu imaju u navedenom prostoru,  svojim kvalitetom, porukom, značenjem ili otkrićem, u pravilu, donose nešto novo i specifično, što može biti od šireg ili općeg značaja.

Izoštravanjem pogleda iz mikro-sredine na „makro-teme“ ili velike događaje, kao rezultat se, po pravilu, dobija jasnija slika kako cjeline, tako i pojedinačno – jednog i drugog segmenta posmatranja. U tome se i ogleda specifičnost pristupa ovog lokalnog glasila nelokalnim temama i sadržajima.

 2. Misija Časopisa

Kako je jedan od glavnih ciljeva Časopisa afirmacija historijske svijesti, na njegovim stranicama, osim lokalnih, zavičajnih, obrađuju se i takozvane “velike historijske teme”, koje se najčešće povezuju sa zavičajnim prostorom, što i jeste jedna od specifičnosti uređivačke politike ovog glasila. Što se tiče historije, istrajava se na konceptu koji podrazumijeva – da je samo objektivnim naučnim činjenicama i argumentima, moguće objasniti i rasvijetliti mnogobrojne pojave iz naše bliže i dalje prošlosti, razbijati dojučerašnje tabu teme, otklanjati fetišizaciju pojedinih historijskih događaja i ličnosti, mitomaniju i historijsku laž itd.

„Gračanički glasnik“ je našao svoje mjesto u svim značajnijim bibliotekama, kulturnim i prosvjetnim ustanovama u BiH, otvorio je stranice mnogim uglednim naučnicima, književnicima i umjetnicima koji su prepoznali i razumjeli koncepciju časopisa i prihvatili stalnu ili povremenu saradnju – svojim prilozima, stručnim savjetima, pohvalama i kritikama. Osim poznatih imena iz akademskog i kulturnog života BiH, među njima je i veliki broj vrijednih entuzijasta, sakupljača materijala i građe, zaljubljenika starina i poštovalaca kulturne i duhovne tradicije na ovim prostorima.

 3. Najvažniji rezultati

U više brojeva objavljeni su rezultati istraživanja stećaka u širem gračaničkom kraju, uključujući i veći broj ranije nepoznatih lokaliteta, započeto je istraživanje srednjovjekovnog utvrđenog grada Sokola, iz Časopisa su inicirane mjere zaštite ovog utvrđenja, koje je kasnije proglašeno nacionalnim spomenikom BiH, što je rezultiralo temeljnom rekonstrukcijom i restauracijom Fethija džamije u Sokolu, kao najstarije džamije na ovom području. Zahvaljujući saradnji sa stručnjacima iz Orijentalnog instituta i drugih ustanova, započeta su istraživanja ranije dosta zanemarenog razdoblja osmanske uprave na ovom području. Prevedeni su, obrađeni i objavljeni osmanski popisni defteri iz XVI. stoljeća, koji se odnose na gračanički kraj, te otkupljen od ranijih vlasnika i dat na obradu i prevođenje sidžil gračaničkog kadije s kraja XVIII. stoljeća. Obrađujući temu „Gračanica i Gradaščevići“, saradnici časopisa su pokrenuli inicijativu, za izgradnju turbeta Ibrahim-begu Gazibegoviću, jednom od suboraca i najbližih saradnika Husein-kapetana Gradaščevića, čiji smo lik opisali, a mezar evidentirali u jednom mezarju blizu Gračanice. U fokusu je islamska baština – od historijata poznatijih starih džamija, medresa i drugih spomenika –  sve do okolnih dovišta i kultnih mjesta, starih mezaristana i turbeta, starih knjiga i rukopisa itd.

Iz oblasti nematerijalnog kulturnog naslijeđa priređeno je i objavljeno obilje ranije nepoznatih arhivskih dokumenata koji se odnose na austrougarski period i period između dva svjetska rata, početke modernizacije izgradnje infrastrukture, školstva itd. U skladu sa novim saznanjima, kroz konkretna istraživanja na terenu, na stranicama ovog časopisa redefinisana su  određena shvatanja, dogme i stereotipi nekadašnje historiografije koje se odnose na period Drugog svjetskog rata i neposrednog poraća, a posebno kada su u pitanju Bošnjaci kao žrtve „blajburškog zločina“.

Objavljeni su rezultati više historijsko-etnografskih istraživanja pojedinih naselja i starih mahala, rodoslovlja pojedinih familija, započeta istraživanja pojedinih fenomena nematerijalnog kulturnog naslijeđa (npr. fenomen tzv. izvorne narodne muzike), zabilježena su mnoga usmena kazivanja, zanimljiva sjećanja, likovi zavičaja itd.)

Istraženi su i prikazani životopisi više znamenitih Gračanlija, među kojima i nekoliko imena od šireg značaja: Ibrahim ef. Mehinagića, zatim lik i djelo Tajiba ef. Okića, Ali-Rize Prohića, doktora Mustafe Kamarića, Adema Osmanbegovića, Muhameda ef. Mašića i dr.

 4. Proširena djelatnost Časopisa

U okviru svoje dodatne ili takozvane proširene djelatnosti, Časopis se od početka pojavljuje kao pokretač i organizator raznih kulturnih aktivnosti u širem svom okruženju. Između ostalog, nositelj je stalne inicijative za evidenciju, proučavanje i valorizaciju kulturnog naslijeđa Gračanice i okoline, te njegovu adekvatnu zaštitu i promovisanje. Zasluga je ovog časopisa što je Gračanica danas općina sa srazmjerno najvećim brojem proglašenih nacionalnih spomenika u BiH.

Lokalnim vlastima sa njegovih stranica ponuđeni su neki ključni dokumenti iz oblasti kulturnog naslijeđa, među kojima i Elaborat o obilježavanju značajnih događaja i ličnosti u lokalnoj sredini, Prijedlog imena i naziva ulica sa stručnim obrazloženjima, Elaborat zavičajne muzejske zbirke, Prijedlog idejnog rješenja revitalizacije gračaničke sahat-kule, historijska podloga za podizanje turbeta Ibrahim-begu Gazibegoviću, jednom od prvih saradnika Husein-kapetana Gradaščevića, definisani su pravci zaštite i korištenja nekih manje poznatih lokalnih prirodnih resursa (Ćetovulja, Vis), pokrenut je program afirmacije posebnih oblika ženskog ručnog rada „kere“, koji je rezultirao formiranjem Udruženja „Gračaničko keranje“ itd..

U skladu sa svojom Koncepcijom, Časopis je organizator ili suorganizator mnogih javnih tribina, stručnih i naučnih skupova iz oblasti kulturne historije, zaštite i afirmacije kulturno-historijskog naslijeđa.

 5. Zaključak

U periodu od 1996. godine do danas obrađeno je i objavljeno na desetine stručnih, naučnih i preglednih radova iz oblasti historije, kulturno-historijskog i graditeljskog naslijeđa, narodne tradicije, umjetnosti i duhovnosti. To je impozantna kulturno-historijska hronika ili otvorena knjiga, koju ispisuje ili dopisuje blizu 250 saradnika raznih profila, dominantno iz Bosne i Hercegovine.

U globalu, projekat „Gračanički glasnik“ razvija se na dva kolosijeka: prvi je ustvari, samo „pravljenje“ i izdavanje publikacije, a drugi je takozvana dodatna ili proširena djelatnost Časopisa, koja se ogleda u afirmaciji bosansko-hercegovačke kulture i tradicije, valorizaciji kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u cilju njegovog korištenja kako u edukativne tako i u turističke svrhe.