Loading...

Novosti

Stara džamija u Rašljevi - jedna od rijetkih preostalih seoskih džamija sa drvenom munarom u široj okolini Gračanice. Sagrađena je 1933. godine, te više puta obnavljana. Nedavno je i drvena munara rekonstruirana.

Narasle potrebe džemata su nalagale izgradnju nove džamije, ali su se džematlije Rašljeve odlučile graditi novu džamiju na drugome mjestu, te ujedno sačuvati staru - što je (s obzirom na njenu kulturno-historijsku vrijednost) za svaku pohvalu.
... Više...Manje...

Zadnji brojevi

Broj 42/21

Povodom “Omladinskim snagama, radnijem brigadama...” (u povodu 70. godišnjice izgradnje omladinske pruge Brčko – Banovići i predstojeće 40. godišnjice omladinske radne akcije “Gračanica 77”, posljednje velike radne akcije na općini Gračanica) Dr. sc. Omer Hamzić U prvom dijelu ovog priloga autor je pokušao dokazati kako se na primjerima dobrovljnog omladinskog rada može oživjeti i njegovati kult rada među mladim ljudima bez kojeg ne može biti ni njihovog ličnog napretka, a ni napretka zajednice. U prilogu dominira mišljenje da je rad i radno angažovanje najbolje sredstvo za pravilno vaspitanje i pripremanje mladog čovjeka za život, što i jeste glavna pozitivna tekovina dobrovoljnog omladinskog rada u Socijalističkoj Jugoslaviji. Tu dimenziju omladinskih radnih akcija treba pozitivno valorizovati iako su bile faktor izgradnje i [...]

Broj 41/21

Povodom “Gračanički glasnik”–iskustva i rezultati jedne uspješne kulturne misije (Povodom 40. broja i 20 godina izlaženja) Prof. dr. Galib Šljivo U ovom prilogu autor je detaljnije ispitao ostvarenje misije ovog časopisa tokom protekle dvije decenije koliko je ovo glasilo prisutno na kulturnoj sceni, ne samo jedne lokalne zajednice, na koju upućuje njegov naslov, već na specifičan način i u širem području Bosne i Hercegovine. Autor ističe da je časopis, slijedeći dosljedno svoju programsku koncepciju, uspio u pogledu svog sadržaja očuvati ravnotežu (ali i međusobno dopunjavanje) između priloga, koji nose predznak “umjetnički” (književnost, slikarstvo, umjetnost) i autorskih priloga koji nose predznak “naučni” (historiografija, etnografija, narodna tradicija, duhovnost itd.). Kao historičar, u ovom prilogu, ipak, posebnu pažnju je posvetio pitanju doprinosa Časopisa [...]

Broj 40/20

ON THE OCCASION OF Precious contribution to the universal good (with two decades and 40 issues of “Gracanicki glasnik”) Amir Brka TOPICS The Dayton Peace Agreement and the Period of Transition Fikret Muslimović THE PAST The Administrative Territory of Municipality Gracanica from 1962 to 1992: Interethical Relations and Differences in Development Omer Hamzić SOURCES A Claim of a Muhajir from Eastern Bosnia in Gracanica in the Immediate Aftermath of the War (from 1945 to 1946) Edin Šaković Mehmed Spaho’s First Arrival to Gracanica, in December 23rd , 1922 Mina Kujović A Few Data on the National Gathering in Bukva Above Soko, in September 1942 Ago Mujkanović NATIVE REGION In the Wake of Old Caravan Road from Gracanica to Tuzla [...]

Iz Arhive

Broj 33/17

povodom Sjećanje na Manevarsku jedinicu Patriotske lige Gračanica Mr. sc. Rusmir Djedović, Edin Šaković, prof. Ove, 2012. godine, navršava se dvadeset godina od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima, u kojima [...]

Broj 32/16

povodom Gračanica nije zaboravila Muhameda Tajiba Okića Dr. sc. Omer Hamzić Kako je nedavno napisao profesor Fikret Karčić, Bošnjaci koji su posljednjih decenija susretali tursku ulemu širom svijeta često su mogli čuti jednu rečenicu, izgovorenu [...]

Broj 31/16

povodom Obilježavanje 15. godišnjice utemeljenja i trideset brojeva “Gračaničkog glasnika” – kratka retrospektiva Dr. sc. Omer Hamzić U želji da adekvatno obilježimo 15. godišnjicu utemeljenja i trideset brojeva “Gračaničkog glasnika” i naglasimo doprinos Časopisa afirmaciji [...]

Broj 30/15

povodom Petnaest godina i trideset brojeva časopisa za kulturnu historiju Gračanički glasnik Atif Kujundžić, knjiž. Gračanica je iz rata izašla s puno rana na licu grada i prigradskih naselja, s bolom zbog poginulih, s osjećanjem [...]

Broj 29/15

povodom Povodom objavljivanja “Žrtvoslova bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.-1945.” Omer Hamzić Ovoj temi vraćamo se prije svega zato što je percepcija Drugog svjetskog rata na Balkanu, pa i na prostorima BiH drugačija nego [...]

Broj 28/14

povodom Tema broja: 2000 godina od Batonovog ustanka Ove godine se navršava ravno dva tisućljeća od završetka velikog ustanka iliro-panonskih naroda protiv rimskih osvajača. Taj događaj, koji se naziva još i Panonsko-dalmatinski ustanak ili Veliki [...]

O časopisu

CEEOL i narudžbe

CEEOL

Gračanički Glasnik je indeksiran u CEEOL (Central and Eastern European Online Library) bazi.  Indeksiranje u ovoj prestižnoj bazi podataka predstavlja veliki uspjeh za Časopis, jer ga to čini dostupnim širokoj međunarodnoj naučnoj zajednici.

Gračanički glasnik možete pogledati u CEEOL bazi putem >ovog linka<

Naručite štampano izdanje Gračaničkog glasnika.

Štampano izdanje Gračaničkog glasnika možete naručiti putem našeg formulara koji se nalazi na >ovom linku<.

Rekli su o Glasniku…

Gračanički glasnik je ono štivo koje nema rok trajanja, pa prema tome nikad ne zastarijeva. Riječ je o knjizi koju kolektivno pišu svi oni koji imaju podatke koje je neophodno saopštiti ili ugraditi kao trajno znanje o Gračanici i Bosni i Hercegovini. U slučaju Gračaničkog glasnika, radi se o više od tri stotine imena bogato informisanih saradnika, uglavnom stručnjaka različitih profila, koji svoju stručnost i znanje crpe iz građe koja je njima poznata i dostupna pa tako samo oni vladaju podacima koje smatraju nedostupnim drugima, i, onda, shodno tome, uspijevaju da ih ugrade u opšte znanje putem časopisa, što i jeste svrha i cilj časopisa za kulturnu historiju, tipa Gračanički glasnik.
Prof. dr. Galib Šljivo
Uz to što, dakle, predstavlja eksplicitan intelektualni proizvod, kome nema konkurencije u Tuzlanskom kantonu, a na prste jedne ruke se mogu izbrojati slični egzemplari u državi Bosni i Hercegovini, Gračanički glasnik je i uspješan realizator misije, koje, možda, nije posve i u cjelosti svjestan, ali je ni ne pobija: dokazuje da provincija predstavlja prioritetno mentalni, pa tek onda geografski, politički, kulturni, sportski itd. pojam. Jer, sve dok, blagougodno ušuškana, počiva u glavama, u svijesti i shvatanjima ljudi, provincija je suvereni gospodar i vrijednosni kriterij njihovog činjenja i, naročito, nečinjenja, zadovoljavanja malim, minimalnim, profanim, prizemnim, ograničenim, površnim, simplificiranim, nedorečenim… Ovaj časopis se, od početka, žilavo opire i efektno otima tom ograničenju i plodonosno na sasvim drugi (pravi) način afirmiše provinciju, pretvarajući se u proizvođača i tumača antiteze o njenom generalnom, prioritetno mentalnom značenju. Ne ograničava se, ničim i ni zbog koga, ne priznaje granice, otvoren je, slobodan i slobodouman…
Zlatko Dukić