Loading...

Novosti

7. april - datum rođenja dr. Mustafe Kamarića: tim povodom, učenici gračaničke Gimnazije koja nosi ime ovog istaknutog intelektualca izveli su prigodan performans.

www.youtube.com/watch?v=uhoD0FrrLlgyoutube.com
... Više...Manje...

Danas se navršava ravnih 110 godina od rođenja Šefika Bešlagića (1908.-1990.), historičara umjetnosti i konzervatora, jednog od najistaknutijih bosanskohercegovačkih naučnih radnika i istraživača, koji je najveći doprinos dao istraživanju srednjovjekovnih stećaka. Manje je poznato da je pet godina svog života, na početku radnog vijeka, Bešlagić proveo u Gračanici, na službi učitelja. Za to vrijeme je ostavio vidnog traga u kulturnom i društvenom životu ovoga grada. Isticao se u radu kulturno-prosvjetnog društva "Gajret", sportskog Sokolskog društva, kao i Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva Gračanica. Njegovom zaslugom je zabilježena i od zaborava sačuvana narodna predaja o Ahmed-paši Budimliji, najvećem gračaničkom vakifu.

Opširnije o Bešlagićevim godinama u Gračanici čitajte u članku iz našeg 42. broja: gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2016/12/Pages-from-gg42-11.pdf
... Više...Manje...

Zadnji brojevi

Broj 44/22

Urbana tradicija Gračanice Edin Šaković, MA REDAKCIJSKA NAPOMENA: Općinsko vijeće Gračanica je na svojoj 8. sjednici, održanoj u maju 2017. godine, usvojilo Odluka o proglašenju Grada Gračanice, nakon čega je upućena inicijativa Vladi Federacije BiH za pokretanje procedure u cilju dodjeljivanja statusa grada općini Gračanica. U inicijativi je istaknuto da su ispunjeni svi preduvjeti propisani Zakonom o principima lokalne samouprave Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 20. jula 2017. godine u Sarajevu, Vlada je podržala inicijativu za donošenje Zakona o Gradu Gračanica, uputivši odgovarajući prijedlog Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U okviru spomenute inicijative, priloženo je i historijsko obrazloženje sa kratkim opisom viševjekovne urbane tradicije Gračanice. PDF članka Danko Grlić – devedeset i četiri godine [...]

Broj 43/22

Neka razmišljanja povodom 25. godina od održavanja referenduma i početka rata za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu Prof. dr. Omer Hamzić U prilogu se autor bavi teškim političkim raskolima u Bosni i Hercegovini oko njene poslijeratne konstitucije, neslaganjima oko interpretacije i obilježavanja Dana državnosti i Dana nezavisnosti BiH. U tom smislu ukratko daje historijsku vertikalu i pravnu utemeljenost Referenduma i međunarodnog priznanja nezavisnosti BiH, 1992., i istovremeno postavlja pitanje opstanka Republike srpske u uspostavljenom kapacitetu u Dejtonu, nakon presude za genocid 2007. godine. Na kraju, iznosi stav da je u februaru ove godine, Apelacija na presudu Haškog tribunala za genocid propala, krajnje bijedno i ponižavajuće, prije svega za bošnjačke žrtve (a onda i za državu), za što je, u [...]

Broj 42/21

Povodom “Omladinskim snagama, radnijem brigadama...” (u povodu 70. godišnjice izgradnje omladinske pruge Brčko – Banovići i predstojeće 40. godišnjice omladinske radne akcije “Gračanica 77”, posljednje velike radne akcije na općini Gračanica) Dr. sc. Omer Hamzić U prvom dijelu ovog priloga autor je pokušao dokazati kako se na primjerima dobrovljnog omladinskog rada može oživjeti i njegovati kult rada među mladim ljudima bez kojeg ne može biti ni njihovog ličnog napretka, a ni napretka zajednice. U prilogu dominira mišljenje da je rad i radno angažovanje najbolje sredstvo za pravilno vaspitanje i pripremanje mladog čovjeka za život, što i jeste glavna pozitivna tekovina dobrovoljnog omladinskog rada u Socijalističkoj Jugoslaviji. Tu dimenziju omladinskih radnih akcija treba pozitivno valorizovati iako su bile faktor izgradnje i [...]

Iz Arhive

Broj 29/15

povodom Povodom objavljivanja “Žrtvoslova bošnjačkog stanovništva s područja općine Gračanica 1941.-1945.” Omer Hamzić Ovoj temi vraćamo se prije svega zato što je percepcija Drugog svjetskog rata na Balkanu, pa i na prostorima BiH drugačija nego [...]

Broj 28/14

povodom Tema broja: 2000 godina od Batonovog ustanka Ove godine se navršava ravno dva tisućljeća od završetka velikog ustanka iliro-panonskih naroda protiv rimskih osvajača. Taj događaj, koji se naziva još i Panonsko-dalmatinski ustanak ili Veliki [...]

Broj 27/14

povodom Kriza u Bosni i Hercegovini i izgradnja institucionalnog okvira države Prof.dr. Izudin Kešetović Kombinacija mjera fiskalne i monetarne politike sa razine države je pravi odgovor na teško stanje u kojem se Bosna i Hercegovina [...]

Broj 26/13

povodom Gračanica - od zaborava  čaršija Edin Šaković U ovoj, 2008. godini, „pada“ više značajnih godišnjica i jubileja iz prošlosti kako grada, tako i općine Gračanica. Nažalost, niko ih se nije ni sjetio, akamoli da [...]

Broj 25/13

povodom Pledoaje za ustavne promjene u Bosni i Hercegovini Omer Ibrahimagić Znamo kako je počelo ovo današnje političko i ustavno stanje u Bosni i Hercegovini: 1990. godine na demokratskim izborima 18. novembra političke stranke su [...]

Broj 24/12

povodom Povodom Okruglog stola „O književnom djelu Zlatka Dukića“ Redakcija U pripremi ovog broja našeg časopisa imali smo namjeru da redovnu rubriku „Riječ“, popunimo odlomcima iz nekih neobjavljenih rukopisa književnika i publiciste Zlatka Dukića, našeg [...]

O časopisu

CEEOL i narudžbe

CEEOL

Gračanički Glasnik je indeksiran u CEEOL (Central and Eastern European Online Library) bazi.  Indeksiranje u ovoj prestižnoj bazi podataka predstavlja veliki uspjeh za Časopis, jer ga to čini dostupnim širokoj međunarodnoj naučnoj zajednici.

Gračanički glasnik možete pogledati u CEEOL bazi putem >ovog linka<

Naručite štampano izdanje Gračaničkog glasnika.

Štampano izdanje Gračaničkog glasnika možete naručiti putem našeg formulara koji se nalazi na >ovom linku<.

Rekli su o Glasniku…

Gračanički glasnik je ono štivo koje nema rok trajanja, pa prema tome nikad ne zastarijeva. Riječ je o knjizi koju kolektivno pišu svi oni koji imaju podatke koje je neophodno saopštiti ili ugraditi kao trajno znanje o Gračanici i Bosni i Hercegovini. U slučaju Gračaničkog glasnika, radi se o više od tri stotine imena bogato informisanih saradnika, uglavnom stručnjaka različitih profila, koji svoju stručnost i znanje crpe iz građe koja je njima poznata i dostupna pa tako samo oni vladaju podacima koje smatraju nedostupnim drugima, i, onda, shodno tome, uspijevaju da ih ugrade u opšte znanje putem časopisa, što i jeste svrha i cilj časopisa za kulturnu historiju, tipa Gračanički glasnik.
Prof. dr. Galib Šljivo
Uz to što, dakle, predstavlja eksplicitan intelektualni proizvod, kome nema konkurencije u Tuzlanskom kantonu, a na prste jedne ruke se mogu izbrojati slični egzemplari u državi Bosni i Hercegovini, Gračanički glasnik je i uspješan realizator misije, koje, možda, nije posve i u cjelosti svjestan, ali je ni ne pobija: dokazuje da provincija predstavlja prioritetno mentalni, pa tek onda geografski, politički, kulturni, sportski itd. pojam. Jer, sve dok, blagougodno ušuškana, počiva u glavama, u svijesti i shvatanjima ljudi, provincija je suvereni gospodar i vrijednosni kriterij njihovog činjenja i, naročito, nečinjenja, zadovoljavanja malim, minimalnim, profanim, prizemnim, ograničenim, površnim, simplificiranim, nedorečenim… Ovaj časopis se, od početka, žilavo opire i efektno otima tom ograničenju i plodonosno na sasvim drugi (pravi) način afirmiše provinciju, pretvarajući se u proizvođača i tumača antiteze o njenom generalnom, prioritetno mentalnom značenju. Ne ograničava se, ničim i ni zbog koga, ne priznaje granice, otvoren je, slobodan i slobodouman…
Zlatko Dukić