Priredio: dr.sc. Omer Hamzić

Results of Parliamentary Elections 2014.

PDF ČLANKA

U ovom prilogu donosimo rezultate izbora u okviru više tabelarnih pregleda, na osnovu kojih se mogu izvlačiti određeni zaključci kako o pobjednicima, tako i o gubitnicima, a upoređujući ih sa rezultatima prethodnih općih i lokalnih izbora, moguće je prepoznati političke trendove, kako na nivou BiH, oba entiteta i kantona, tako i u općini Gračanica u protekle dvije, odnosno četiri godine. Nismo se upuštali u komentare ostvarenih rezultata niti uzroke i posljedice uspjeha jednih i katastrofalnog poraza drugih, već smo se potrudili da prezentiramo one podatke koji će biti od koristi svim političkim subjektima (prvenstveno za područje općine Gračanica), koji su uzeli učešća u ovogodišnjem “izbornom” procesu, naravno, ukoliko žele ozbiljno sagledati svoju trenutnu političku poziciju i projektovati uspješniju političku budućnost.

Na osnovu izvoda iz Centralnog biračkog spiska, sa stanjem na dan izbora, 12. 10. 2014. u BiH je bilo registrovano 3.282. 481. birača, na izbore je izašlo nešto u prosjeku za sve nivoe glasanja oko 63%, što se, s obzirom na prilike, može ocijeniti kao neočekivano dobar odziv birača.

Za razliku od prethodnih, ove izbore karakteriše: neočekivano veliki pad podrške glasača SDP, pojava i uspjeh DF Željka Komšića kao novog, još uvijek nedovoljno isprofilisanog političkog subjekta na domaćoj političkoj sceni, isto tako veliki gubitak podrške birača SNSD Milorada Dodika u RS (iako je ostvario tijesnu pobjedu, izgubio je mjesto u Predsjedništvu BiH), te veliki izborni uspjeh takozvanih narodnjačkih stranaka SDA i HDZ na svim nivoima u F BiH.

Bakir Izetbegović je apsolutni pobjednik (među čak 10 kandidata) za bošnjačkog, a Dragan Čović za hrvatskog člana Predsjedništva (dočekavši tako da Hrvate u Predsjedništvu konačno predstavlja autentični Hrvat, to jest on, kao apsolutni gospodar “pravog” HDZ). Treći, srpski član Predsjedništva je Mladen Ivanić, nekada najmlađi član Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (kandidat PDP i koalicionog (“antidodikovskog”) bloka sa 48,714% osvojenih glasova (ispred kandidatkinje SNSD Željke Cvijanović sa 47,56% osvojenih glasova). Drugoplasirani na bošnjačkoj i hrvatskoj listi su Fahrudin Radončić (SBB) i Martin Raguž (HDZ 1990). Po broju osvojenih glasova i mandata SDA je apsolutni pobjednik ovih izbora (u tabeli 1 prikazani su ostvareni rezultati sedam najjačih političkih stranaka u F BiH za sve nivoe glasanja)

Ovakav ishod izbora nisu očekivali samo nepopravljivi optimisti iz SDP BiH premda su im birači još na prošlim lokalnim izborima poručili da se počnu mijenjati iznutra da bi pristupili promjenama u zemlji. Naravno, ne treba kod svega toga zanemariti ni februarske proteste, poplave i dramatičnu situaciju u privredi i na socijalnom planu.

U svemu, BiH se u političkom pogledu, vratila na staru početnu šemu, koja neodoljivo podsjeća na 1990., ali i na političku konfiguraciju koja se uspostavljala prvih poratnih godina. I tada su, razumije se, svako na svom prostoru vedrile i oblačile SDA i HDZ, doduše u srpskom dijelu je bila SDS, koja će kasnije (i do današnjeg dana) u SNSD Milorada Dodika imati dostojnog i nacionalno “osvješćenijeg” protivnika.

U entitetu Republika Srpska, za predsjednika Republike ponovo je izabran Milorad Dodik.

Od 10 kantona u F BiH, SDA je pobjednik u 6, a HDZ u preostala 4. Kada je u pitanju općina, Gračanica, kako se vidi iz priloženih tabela i ovdje je apsolutni pobjednik izbora SDA, neočekivano dobro je prošla i DF, SBB itd. Kako se vidi iz tabele 2, na gradskom području Gračanice, koje čini blizu 30% birača, SDA je ostvarila svoj najbolji, a SDP najlošiji izborni rezultat još od prvih parlamentarnih izbora 1990. (vidi: tabela 2). Slična promjena dogodila se i u “vječno crvenoj” Tuzli. Vrijedi spomenuti da su iz Gračanice u Skupštinu TK “prošli” Vehid Osmanović (SDP), Mirza Omerdić (SDA) i Demir Beganović (DF), a u Skupštinu F BiH Mujo Hasić (SDP) i Muhamed Ibrahimović (SDA). U dodatku ovog priloga, pored spomenute dvije, donosimo još pet tabela (3, 4, 5, 6, 7) sa detaljnim podacima o izbornim rezultatima po svim naseljima općine i za sve nivoe glasanja, kao i zbirnu tabelu sa izvedenim prosječnim rezultatima. Kako tabele pokazuju, dok je u odnosu na prošle opće izbore (2010.) SDA znatno popravila rezultat (za 7,5% na nivou općine, a skoro 9% u Gračanici), SDP je izgubio više od polovine svog biračkog tijela, i tako sa superiorno vodeće pozicije “spao” na drugo mjesto, jedva 5% iznad trećeplasiranog DF (zahvaljujemo se prof. Hasanu Fehratoviću, na pomoći koju nam je pružio pri sređivanju i popuni ovih tabela).

Ovi izbori pokazali su niz manjkavosti u izbornom sistemu. Posljedica tih ozbiljnih nedostataka je fragmentacija političke scene na izuzetno mnogo političkih subjekata (zbog niskog izbornog praga) i apsurdan sistem preferencija po kojem jedni kandidati mandate dobijaju sa malim brojem glasova, dok ih drugi gube i sa deset puta više osvojenih glasova. Centralna izborna komisija je obećala da će pokrenuti izmjene ovih i drugih nelogičnosti u Izbornom zakonu.

I novi pobjednici koji vladaju ovom zemljom takoreći od 1990. (istina sa kraćim pauzama, koje je na svoj način “popunjavao” SDP), takođe su obećali promjene nabolje. To isto su, doduše, obećavali i ranije. Ali – sada ne može biti gore. A možda i može. Zato je izazov veći – odgovornost i rizik još veći.

(Napomena: podaci u tekstu i tabelama prema: “Utvrđeni rezultati Općih izbora 2014. g.”, Centralna izborna komisija, 27.10.1914.)