Loading...

Novosti

Od 1934. godine 26. redžeb pod Hidžretskom kalendaru (dan uoči mubarek-noći Lejletu-l-mi'radž) obilježava se kao DAN VAKIFA - u sjećanje na isti datum 943. hidžretske, tj. 1537. godine po gregorijanskom kalendaru kada je najveći bosanski vakif Gazi Husrev-beg osnovao svoj znameniti vakuf, ali i sjećanje na sve vakife u Bosni i Hercegovini i njihova plemenita djela.

Dan vakifa, koji ove godine pada 23. aprila, prigoda je da se sjetimo i najvećeg gračaničkog vakifa: AHMED-PAŠE BUDIMLIJE.

Kao graditelj glavne gradske džamije, sahat-kule, hamama, mekteba i brojnih drugih javnih i urbanih sadržaja, Ahmed-paša je za Gračanicu nesumnjivo bio ono što je Gazi Husrev-beg za Sarajevo. A radi se ipak o zagonetnoj ličnosti, koja je u jednome vremenu i historijskom trenutku prisilno gurnuta u zaborav i potisnuta iz javne memorije ove sredine. Tu uspomenu je pokušao oživjeti Rusmir Djedović, serijom članaka u ratnome listu "Biljeg vremena". Ovom prigodom, prenosimo te članke o Ahmed-paši Budimliji - najvećem i najznačajnijem gračaničkom vakifu:
... Više...Manje...

U povodu obilježavanja 15. aprila, Dana armije, sutra u 20.00 sati u Dershani Osman-kapetanove medrese biće održana javna tribina "Kako smo pobijedili agresore". Uvodničar je general-major Fikret Muslimović, saradnik našeg Časopisa.

Dobrodošli!
... Više...Manje...

Bujrum..

„Gračanički glasnik“ kao dobar primjer savremenog pristupa izučavanju lokalne historije – jedna od tema Međunarodne naučne konferencije na Filozofskom fakultetu u Tuzli (održane 7. 4. 2017.)

Kao najvažniji događaj u okviru manifestacije Dani Filozofskog fakulteta u Tuzli, 7. aprila 2017. na tom fakultetu održana je Međunarodna naučna konferencija na temu „Savremeni izazovi i perspektive društvenih i humanističkih studija“. Na konferenciji je nakon plenarne, na devet odvojenih sesija (po naučnim disciplinama koje se izučavaju na fakultetu) prezentirano oko 140 naučnih i stručnih radova od preko 170 autora širokog spektra disciplina društvenih i humanističkih nauka iz Bosne i Hercegovine iz svih država prostora bivše Jugoslavije. Po broju prijavljenih radova to je najveća ikada na Univerzitetu u Tuzli održana naučna konferencija. Uz dobru organizaciju koju su ispoljili domaćini, prema ocjeni učesnika, Konferencija je ostvarila svoj glavni cilj: prezentacija dostignuća iz područja društvenih i humanističkih studija, međusobna razmjenu znanja, iskustava i ideja, intenziviranje saradnje između institucija i organizacija, te nalaženje zajedničkih rješenja za probleme sa kojima se susreće savremeno društvo.

U okviru 6. sesije „Historija“ tematizirano je pitanje „Savremeni pristupi historiografije Bosne i Hercegovine, sa posebnim osvrtom na lokalnu historiografiju, njene domete i perspektive.“ Od prezentiranih 7 naučnih radova (i 9 učesnika), ističemo rad prof. dr. Izeta Šabotića (Filozofski fakultet u Tuzli) pod naslovom „Modaliteti i savremeni pristup u izučavanju lokalne historije – na primjeru časopisa „Gračanički glasnik“ kao uvodnu temu za ovu sesiju. U svom prilogu prof. Šabotić je dao kratak osvrt na dostignuća ovog časopisa, koji izlazi u kontinuitetu od 1996. godine (dva broja godišnje), njegov doprinos historijskoj nauci i dobroj praksi u izučavanju kulturne historije manjih zajednica i područja. U tom smislu, autor je dao niz komplimenata uredništvu i redakciji, koja više od dvije decenije „nosi“ ovaj projekat. To se moglo čuti i u diskusiji i konačno u zaključcima ove sesije u kojim se „Gračanički glasnik“ ističe kao dobar primjer edukacije, informisanja i edukacije, ali i očuvanja i njegovanja kulturno-historijske baštine u lokalnim zajednicama
... Više...Manje...

Zadnji brojevi

Broj 42/21

Povodom “Omladinskim snagama, radnijem brigadama...” (u povodu 70. godišnjice izgradnje omladinske pruge Brčko – Banovići i predstojeće 40. godišnjice omladinske radne akcije “Gračanica 77”, posljednje velike radne akcije na općini Gračanica) Dr. sc. Omer Hamzić U prvom dijelu ovog priloga autor je pokušao dokazati kako se na primjerima dobrovljnog omladinskog rada može oživjeti i njegovati kult rada među mladim ljudima bez kojeg ne može biti ni njihovog ličnog napretka, a ni napretka zajednice. U prilogu dominira mišljenje da je rad i radno angažovanje najbolje sredstvo za pravilno vaspitanje i pripremanje mladog čovjeka za život, što i jeste glavna pozitivna tekovina dobrovoljnog omladinskog rada u Socijalističkoj Jugoslaviji. Tu dimenziju omladinskih radnih akcija treba pozitivno valorizovati iako su bile faktor izgradnje i [...]

Broj 41/21

Povodom “Gračanički glasnik”–iskustva i rezultati jedne uspješne kulturne misije (Povodom 40. broja i 20 godina izlaženja) Prof. dr. Galib Šljivo U ovom prilogu autor je detaljnije ispitao ostvarenje misije ovog časopisa tokom protekle dvije decenije koliko je ovo glasilo prisutno na kulturnoj sceni, ne samo jedne lokalne zajednice, na koju upućuje njegov naslov, već na specifičan način i u širem području Bosne i Hercegovine. Autor ističe da je časopis, slijedeći dosljedno svoju programsku koncepciju, uspio u pogledu svog sadržaja očuvati ravnotežu (ali i međusobno dopunjavanje) između priloga, koji nose predznak “umjetnički” (književnost, slikarstvo, umjetnost) i autorskih priloga koji nose predznak “naučni” (historiografija, etnografija, narodna tradicija, duhovnost itd.). Kao historičar, u ovom prilogu, ipak, posebnu pažnju je posvetio pitanju doprinosa Časopisa [...]

Broj 40/20

ON THE OCCASION OF Precious contribution to the universal good (with two decades and 40 issues of “Gracanicki glasnik”) Amir Brka TOPICS The Dayton Peace Agreement and the Period of Transition Fikret Muslimović THE PAST The Administrative Territory of Municipality Gracanica from 1962 to 1992: Interethical Relations and Differences in Development Omer Hamzić SOURCES A Claim of a Muhajir from Eastern Bosnia in Gracanica in the Immediate Aftermath of the War (from 1945 to 1946) Edin Šaković Mehmed Spaho’s First Arrival to Gracanica, in December 23rd , 1922 Mina Kujović A Few Data on the National Gathering in Bukva Above Soko, in September 1942 Ago Mujkanović NATIVE REGION In the Wake of Old Caravan Road from Gracanica to Tuzla [...]

Iz Arhive

Broj 39/20

Povodom Riječ Redakcije: tri značajne obljetnice Iako po definiciji, izraženoj u samom naslovu, spada u regionalnu ili lokalnu periodiku, sa programskim usmjerenjem na jedan određen prostor, konceptualno i tematski Gračanički glasnik, već 20 godina svoju [...]

Broj 38/19

Floods and Landslides in Tuzla Canton 2014 Mr. sc. Zdenko Tadić Results of Parliamentary Elections 2014. Dr.sc. Omer Hamzić Legal Protection of Traditional Know-how Doc. dr. Ismet Alija, Haris Hasić, MA About Building of [...]

Broj 37/19

The 100th anniversary of the First World War - A view from the divided (Dayton) Bosnia and Herzegovina Doc. dr. Omer Hamzić “The Bosnian spring” – Two-three months later Zlatko Dukić, knjiž. The February [...]

Broj 36/18

The tenth anniversary of the death of Alija Izetbegović Editorial Alija Izetbegović and the Struggle for a Unified Bosnia and Herzegovina Gen. Fikret Muslimović Some Memories on President Izetbegović Nihad Halilbegović The First Wartime [...]

Broj 35/18

Fascism and antifascism in Bosnia and Herzegovina Gen. Fikret Muslimović Memories of the 16th Moslem firing brigade (on the occasion of 70th forming anniversary). Edin Šaković, prof. About the establishment of midday prayer (zuhr-salah) [...]

Broj 34/17

povodom Historijska svijest o Bosni i Bošnjacima – povodom popisa stanovištva u BiH, 2013. Prof. dr. Omer Ibrahimagić U posljednjih 20 godina posvetio sam se skoro isključivo istraživanju prošlosti naroda BiH i to u kontekstu [...]

O časopisu

Impresum

GRAČANIČKI GLASNIK Časopis za kulturnu historiju ISSN 1512-5556 (print); 1840-4022 (online) IZDAJE: Izdavačka kuća “Monos”, Gračanica ZA IZDAVAČA: Mirza Hamzić, dipl. ecc. REDAKCIJA: Dr. sc. Omer Hamzić (glavni i odgovorni urednik), mr. sc. Rusmir Djedović, (urednik u Redakciji), [...]

O časopisu

Časopis za kulturnu historiju „Gračanički glasnik“: u funkciji obnavljanja, promocije i prezentacije  kulturno-historijskog nasljeđa - materijalna i nematerijalna baština 1. Pokretanje  Časopisa Na inicijativu grupe entuzijasta, pripreme za utemeljenje i izdavanje Časopisa za kulturnu historiju [...]

Upute za autore

UPUTSTVA ZA SARADNIKE ČASOPISA Časopis za kulturnu historiju Gračanički glasnik u izdanju Izdavačke kuće “Monos” Gračanica objavljuje historiografske i druge radove iz oblasti društvenih nauka, književnosti, kulture i umjetnosti, prikaze i ocjene stručnih i ostalih [...]

CEEOL i narudžbe

CEEOL

Gračanički Glasnik je indeksiran u CEEOL (Central and Eastern European Online Library) bazi.  Indeksiranje u ovoj prestižnoj bazi podataka predstavlja veliki uspjeh za Časopis, jer ga to čini dostupnim širokoj međunarodnoj naučnoj zajednici.

Gračanički glasnik možete pogledati u CEEOL bazi putem >ovog linka<

Naručite štampano izdanje Gračaničkog glasnika.

Štampano izdanje Gračaničkog glasnika možete naručiti putem našeg formulara koji se nalazi na >ovom linku<.

Rekli su o Glasniku…

Gračanički glasnik je ono štivo koje nema rok trajanja, pa prema tome nikad ne zastarijeva. Riječ je o knjizi koju kolektivno pišu svi oni koji imaju podatke koje je neophodno saopštiti ili ugraditi kao trajno znanje o Gračanici i Bosni i Hercegovini. U slučaju Gračaničkog glasnika, radi se o više od tri stotine imena bogato informisanih saradnika, uglavnom stručnjaka različitih profila, koji svoju stručnost i znanje crpe iz građe koja je njima poznata i dostupna pa tako samo oni vladaju podacima koje smatraju nedostupnim drugima, i, onda, shodno tome, uspijevaju da ih ugrade u opšte znanje putem časopisa, što i jeste svrha i cilj časopisa za kulturnu historiju, tipa Gračanički glasnik.
Prof. dr. Galib Šljivo
Uz to što, dakle, predstavlja eksplicitan intelektualni proizvod, kome nema konkurencije u Tuzlanskom kantonu, a na prste jedne ruke se mogu izbrojati slični egzemplari u državi Bosni i Hercegovini, Gračanički glasnik je i uspješan realizator misije, koje, možda, nije posve i u cjelosti svjestan, ali je ni ne pobija: dokazuje da provincija predstavlja prioritetno mentalni, pa tek onda geografski, politički, kulturni, sportski itd. pojam. Jer, sve dok, blagougodno ušuškana, počiva u glavama, u svijesti i shvatanjima ljudi, provincija je suvereni gospodar i vrijednosni kriterij njihovog činjenja i, naročito, nečinjenja, zadovoljavanja malim, minimalnim, profanim, prizemnim, ograničenim, površnim, simplificiranim, nedorečenim… Ovaj časopis se, od početka, žilavo opire i efektno otima tom ograničenju i plodonosno na sasvim drugi (pravi) način afirmiše provinciju, pretvarajući se u proizvođača i tumača antiteze o njenom generalnom, prioritetno mentalnom značenju. Ne ograničava se, ničim i ni zbog koga, ne priznaje granice, otvoren je, slobodan i slobodouman…
Zlatko Dukić