The tenth anniversary of the death of Alija Izetbegović
Editorial

Alija Izetbegović and the Struggle for a Unified Bosnia and Herzegovina
Gen. Fikret Muslimović

Some Memories on President Izetbegović
Nihad Halilbegović

The First Wartime visit of Alija Izetbegović to Gračanica (in November 1993)
Edin Šaković, prof.

President Izetbegovic and General Delic in the liberated Vis
Atif Kujundžić, knjiž.

Alija Izetbegović : “Our very survival is our victory“ – Selected Quotations

The First Partisan Advance into Gračanica August 31, 1943
Edin Šaković, prof.

The Consequences of the Rapid Urban Developement of Zenica During the Socialist Period on the Life of its Inhabitants
Mr. sc. Mirza Džananović

The Approval of the Funding for the Enlargement of the Osman-kapetan Madrasah in 1906. (A Contribution to the History of Islamic Education in Gračanica)
Mina Kujović, prof.

A Reminding of Ibrahim Sarajlić, the First Teacher of the Community Primary School in Zelinja Gornja near Gradačac in 1914
Mr. sc. Esad Sarajlić

A German Political and Military Analysis from October 1943
Edi Bokun

The Medieval Tombstones in Donje Srnice
Ago Mujkanović

The Mehmedović Family from Stubo – Gračanica
Mr. sc. Rusmir Djedović

The Construction of the Musical school in Gračanica
Miralem Mejremić, prof.

Native Land Figures: Šemse-hanuma Kurtagić
Edin Šaković, prof.

Fragments From the Sports History of Gračanica
Emir Tihić

Velid Beganović: A selection of poetry

Reviews and critiques

Pages of Gračanica Chronicle (from April 23 to November 1 of 2013.)
Doc. dr. Omer Hamzić

Glossary of New Authors

povodom

Deset godina od smrti Alije Izetbegovića

Redakcija

gg36 korice-printOve jeseni se navršava punih deset godina od smrti Alije Izetbegovića (1925.-2003.), predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Alija Izetbegović je ličnost bogate, zanimljive i osebujne biografije: pravnik, intelektalac i publicist, žrtva režimskog jednoumlja i politički osuđenik, osnivač i vođa stranke koja izrasta u pokret nacionalnog preporoda Bošnjaka, konačno – čovjek koji je, voljom naroda i građana, vodio našu zemlju i bošnjački narod kroz vrtlog urušavanja i raspada Jugoslavije, osamostaljena i proglašavanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, te odbrane i očuvanja opstojnosti ove zemlje, u demokratskom otporu velikodržavnim ideologijama i zlu koje su one nosile, zlu agresije, fašizma i genocida. U tom smislu, njegov historijski doprinos je nemjerljiv.

PDF članka

Alija Izetbegović u borbi za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu

Gen. Fikret Muslimović

(Prema analizi nekih od političkih stavova predsjednika Alije Izetbegovića)

Nažalost, čak i u sredinama na strani snaga odbrane BiH ima shvatanja da je bošnjačko političko vođstvo na čelu sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem radilo na podjeli Bosne i Hercegovine. Ta izrazito lažna teza, koja više koristi neprijateljima nego patriotima Bosne i Hercegovine, ušla je u propagandni rječnik nekih bošnjačkih političkih lidera, medija pod njihovom kontrolom i pojedinih intelektualaca koji kaljaju svoja naučna zvanja udovoljavajući problematičnim potrebama lidera nekih političkih stranaka…

PDF članka

Sjećanja na Predsjednika Izetbegovića

Nihad Halilbegović

Jedan sam od onih Gračanlija, koji su imali priliku lično se poznavati sa predsjednikom Izetbegovićem. Sa njime sam i intenzivno sarađivao, u onim najtežim danima, pred početak agresije na našu zemlju, kada smo poduzimali prve organizacione poslove i pripreme za odbranu, a i tokom samog razdoblja agresije, kao i kasnije, nakon rata. Ovom prilikom, na poziv Redakcije “Gračaničkog glasnika”, a u povodu obilježavanja desete godišnjice preseljenja Alije Izetbegovića na Ahiret, iznijet ću svoje sjećanje samo na nekoliko važnih historijskih događaja i epizoda u kojima je predsjednik Izetbegović odigrao ključnu ulogu – a što je do danas ostalo slabo poznato ili o čemu, pak, postoje neke neutemeljene ocjene – osobito kada je u pitanju 1991. godina i uopće period do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu.

PDF članka

Prva ratna posjeta predsjednika Izetbegovića Gračanici (u novembru 1993.)

Edin Šaković, prof.

Tokom najtežih dana agresije i rata, Alija Izetbegović je, u svojstvu predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i vrhovnog komandanta Armije R BiH, dvaput boravio na području općine Gračanica. Prva njegova posjeta je bila u sklopu obilaska šireg područje slobodnog teritorija sjeveroistočne Bosne, odnosno Tuzlanskog okruga, u novembru 1993. godine, dok je druga uslijedila nepunih godinu dana kasnije, u povodu uspješnih borbi jedinica Operativne grupe 2 (OG-2) i oslobodilačko-odbrambenih akcija u rejonu Visa, najvišeg vrha planine Trebave. O tim posjetama danas svjedoče fotografije i video-snimci ratnih reportera, uz par članaka u tadašnjoj štampi, a živo je i sjećanje ljudi iz vojnih komandi i civilnih organa vlasti koji su Predsjednika tada dočekali.

PDF članka

Predsjednik Izetbegović i general Delić na oslobođenom Visu

Atif Kujundžić, knjiž.

Jedan ratni zapis

19. oktobra 1994. godine. Blistav jesenji dan. Iz Lukavca smo krenuli kroz izmaglicu, ali smo na pobrđu Sladne izašli u sunčev sjaj i nebesko plavetnilo. Put za Klokotnicu, prekinuli smo u Gračanici. Saznali smo da na oslobođeni Vis dolazi predsjednik Predsjedništva R BiH – Alija Izetbegović, a sa njim i komandant Štaba Vrhovne komande Armije R BiH, armijski general – Rasim Delić. Bilo je poželjno da Predsjednika i Komandanta dočeka i Komandant 117-e. Vratili smo se do Pašalića, a onda skrenuli u Babiće i došli na Vis.

PDF članka

Alija Izetbegović: “Sam naš opstanak je naša pobjeda”

(odabrani citati)

“Vjerujem da je Bog stvorio ljude slobodnim i jednakim, da ne postoje više i niže rase, ni dobri i zli narodi. Vjerujem da ljudi sa sobom donose jedan broj neotuđivih prava, da vlast nema ovlašćenja da ta prava uskraćuje, kao što ne vjerujem u neograničena prava većine, jer tiranija većine je tiranija kao i svaka druga. Vjerujem da je mjerilo slobode odnos prema manjinama, a sloboda mišljenja prije svega pravo da se drugačije misli… U tome je u najkraćem sadržano moje razumijevanje demokratije”

PDF članka

prošlost

O prvom ulasku partizana u Gračanicu (31. augusta 1943.)

Edin Šaković, prof.

Sažetak: Posljednjeg dana mjeseca augusta 1943. godine, partizanske jedinice su prvi put od početka rata zaposjele Gračanicu – bez veće borbe, razoružavši mjesnu posadu. Stanovnici ovoga grada su se tada po prvi put sreli sa pripadnicima NOVJ, koja je u to vrijeme, vodeći bespoštednu borbu protiv NDH, sila Osovine, ali i velikosrpskog četničkog pokreta, postajala sve značajniji vojnopolitički faktor na širim prostorima bivše Kraljevine Jugoslavije. Na osnovu izvorne građe različite provenijencije u ovom je radu dat prikaz onoga što se posljednjeg augustovskog dana 1943. dešavalo u Gračanici. S obzirom da se ovoga ljeta navršilo punih sedamdeset godina od tog značajnog historijskog događaja, koji u Gračanici ni na koji način nije obilježen, ovaj rad je posvećen i toj obljetnici.
Ključne riječi: Gračanica, NOVJ, 1. majevička brigada, NDH, Domdo pukovnija, oružništvo, Njemačko oružništvo.

PDF članka

Posljedice ubrzanog urbanističkog razvoja u životu stanovništva Zenice za vrijeme socijalizma

Mr. sc. Mirza Džananović

Abstrakt: Neposredno nakon Drugog svjetskog rata u Zenici dolazi do značajnog proširenja industrijskih kapaciteta, što izaziva ogroman priliv stanovnika iz svih krajeva Jugoslavije. Izgradnja smještajnih kapaciteta postaje ključno pitanje lokalnih vlasti, koje ne poklanjaju pažnju funkcionalnosti i udobnosti stambenih jedinica namijenjenih novim stanovnicima grada. U ovom radu analizirane su posljedice koje je intenzivna industrijalizacija i urbanizacija ostavila na socio-psihološki karakter stanovnika, na njihove životne navike, svakodnevne brige i radosti, sukobe i neslaganja, i sve ostale sitnice koje utiču na sveukupni život čovjeka.
Ključne riječi: Zenica, socijalistička urbanizacija, radnici, alkoholizam, kockari, društveni standard, kultura stanovanja

PDF članka

građa

Kako su odobrena vakufska sredstva za dogradnju Osman-kapetanove medrese, 1906. godine: prilog historiji islamskog školstva u Gračanici

Mina Kujović, prof.

Sažetak: Prilog se odnosi na 22. sjednicu Zemaljskog vakufskog povjerenstva/komisije održanu 17. maja 1906. godine, na kojoj je 20 članova Povjerenstva raspravljalo o ispravnosti utroška vakufskog novca što ga je gradska uprava Gračanice isplatila za oduzete vakufske dućane. Glavna je rasprava vođena oko toga da li se vakufske pare mogu utrošiti za proširenje Osman-kapetanove medrese, odnosno na vakufski objekt koji ne donosi novac. Povod raspravi bila je raspodjela 5000 kruna, koje je uplatila Gradska općina Gračanica kao nadoknadu za oduzeto vakufsko zemljište i porušene dućane, što je bilo neophodno radi proširenja gradske tržnice. Nakon dugotrajne rasprave, odlučeno je da se spomenuti novac upotrijebi na sljedeći način: za “raširenje” Osman-kapetanove medrese 2.000 kruna, za podizanje prvog kata na vakufskim magazama 1.500 kruna i za izgradnju prizemne zgrade na Mahmutovcu 1.500 kruna.
Ključne riječi:Osman-kapetanova medresa u Gračanici, proširenje medrese, 22. sjednica Zemaljskog vakufskog povjerenstva/komisije, Kotarski ured u Gračanici

PDF članka

Jedno podsjećanje na Ibrahima Sarajlića, prvog učitelja Narodne osnovne škole u Zelinji Gornjoj kod Gradačca, 1914. godine

Mr. sc. Esad Sarajlić

U povodu 100-godišnjice osnivanja škole

Ibrahim Sarajlić je rođen u Bihaću 14. 6. 1869. godine. Potiče iz trgovačke porodice. Otac mu se bavio trgovinom u Bihaću. Sticajem porodičnih prilika, iz Sarajeva, odakle je porijeklom, našao se u Bihaću, gdje se trajno nastanio. Osnovnu školu Ibrahim je završio u Bihaću, a učiteljsku u Sarajevu, januara 1898. godine. Spada u red prvih generacija učitelja Bošnjaka u BiH.

PDF članka

Jedna njemačka vojno-politička analiza iz oktobra 1943. godine

Edi Bokun

Nacionalni i konfesionalni odnosi u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH) predstavljaju veoma složeno pitanje, posebno kada se radi o međusobnom odnosu Bošnjaka i Hrvata, odnosno muslimana i katolika. Službena ideologija Ustaškog pokreta, kao vladajuće i jedine dopuštene političke organizacije u NDH, polazila je od ideje dr. Ante Starčevića o višekonfesionalnoj hrvatskoj naciji čiji sastavni dio čine i bosanskohercegovački muslimani.

PDF članka

zavičaj

Nekropola stećaka u Donjim Srnicama kod Gradačca

Ago Mujkanović

Sažetak: U radu se daju podaci o stećcima na lokalitetu Kamenovi u naselju Srnice Donje kod Gradačca, gdje je prije četiri decenije Šefik Bešlagić evidentirao dva stećka, jedan sarkofag (sljemenjak) i jedan sanduk. Terenskim obilaskom smo ustanovili da spomenuti stećci još uvijek postoje. Ovom prilikom donosimo njihov detaljniji opis, kartografski prikaz lokaliteta, te nekoliko fotografija iz kojih se vidi njihovo današnje stanje. Stećci su ugroženi širenjem naselja i zahtijevaju hitne mjere zaštite.
Ključne riječi: Srednjovjekovni stećci, Kamenovi, Mađarsko groblje, Srnice Donje, Gradačac, sarkofag, sljemenjak, zaštita.

PDF članka

Familija Mehmedović sa Stuba–Gračanica

Mr. sc. Rusmir Djedović

Sažetak: Ovaj kraći prilog govori o jednoj od manje poznatih familija iz gračaničke mahale Stubo. Radi se o familiji Mehmedović, zvanoj i Šetavići, čiji su zadnji muški potomci izumrli još početkom 20. stoljeća. Ovo prezime se preko ženskih potomaka čuvalo do sredine prošlog stoljeća, a do danas je samo u nekim sjećanjima i dokumentima.
Ključne riječi: Mahala Stubo, familija, Mehmedovići, zv. Šetavići, Terzići.

PDF članka

Nekoliko podataka o muzičkoj školi u Gračanici

Miralem Mejremić, prof.

(U povodu deset godina od pokretanja inicijative za izgradnju nove zgrade)

Paralelna škola za osnovno muzičko obrazovanje u Gračanici, utemeljena 1976. godine, predstavlja jednu od značajnijih ustanova u oblasti obrazovanja i kulture u Gračanici, koja danas radi u funkcionalnoj i savremeno opremljenoj zgradi, čija je izgradnja pokrenuta prije deset godina. Tim povodom, u ovom prilogu podsjećamo na historijat i značaj ove škole i donosimo podatke o izgradnji novog školskog objekta u kojem se danas izvodi nastava. U drugom dijelu skrećemo pažnju na određene probleme u organizaciji te nastave, ukazujemo na moguće puteve njihovog prevazilaženja i otvaramo pitanje opće perspektive ove značajne ustanove u Gračanici.

PDF članka

Likovi zavičaja: Šemse-hanuma Kurtagić

Edin Šaković, prof.

U dugoj i bogatoj povijesti Gračanice u različitim su se razdobljima, uvjetima i prilikama javljali mnogi ljudi, stanovnici ovoga grada, koji su na neki način prosvjetiteljski djelovali, nastojeći da suzbijaju neznanje, neobrazovanost i neosviještenost našega naroda, znajući da je sve to i sramota i grjehota – ili, kako se to stihom izrazio čuveni alim i pjesnik šejh Abdulvehab Ilhamija, u jednoj svojoj popularnoj kasidi: “džehel kufru to je brat”. Svjedoči to i činjenica da su na stotine, ako ne i hiljade vakifa po Bosni i Hercegovini osnivali i podizali mektebe, osnovne škole, zatim medrese, pa i različite specijalizirane obrazovne zavode, osnivali biblioteke, prepisivali i uvakufljavali knjige…

PDF članka

Fragmenti iz historije gračaničkog sporta

Emir Tihić

1. GRAČANIČKE SPORTSKE LEGENDE: HALID DURAKOVIĆ–DUDA (1943.-2013.)
I
Objavljujući moje tekstove u “Gračaničkom glasniku” i uređujući rubriku Fragmenti iz historije gračaničkog sporta, glavni i odgovorni urednik ovog časopisa, doc. dr. Omer Hamzić, dao mi je ideju da napravimo jednu seriju tekstova pod zajedničkim naslovom Gračaničke sportske legende. Prihvatajući tu ideju, odmah sam se našao u dilemi kako izvršiti izbor iz mnoštva sjajnih sportista, koje možemo “upisati” u sportske legende Gračanice. Bilo je mnoštvo izuzetnih pojedinaca koji su započinjali i završavali svoju sportsku karijeru u Gračanici, bilo je i onih koji su kasnije odlazili u druge klubove širom bivše Jugoslavije, postizali vrhunske rezultate, afirmisali sebe, ali i Gračanicu. Razmišljajući o tome, odlučio sam se da pišem o onim likovima kojih više nema među živima, kako bismo, putem ovog časopisa, ljubitelje sporta još jednom podsjetili na njihove velike zasluge za razvoj i afirmaciji gračaničkog sporta i na neki način, oteli ih od zaborava. U prethodnim brojevima već sam pisao o gračaničkoj rukometnoj legendi–rahmetli Halidu Žuniću i nogometnoj legendi–rahmetli Nesibu Ramašu–Bibetu.

PDF članka

riječ

Velid Beganović, Izbor iz poezije

Navike

A da se tražimo?
A da se malo po
cijelom svijetu tražimo?
Da prekratimo ovo čekanje
što i tebi i meni donosi
samo rutinska jutra,
hladnu, neispijenu kafu na
stolu, otečena stopala
od sjedenja – u predsoblju,
u tramvaju, na klupi
u parku, na visokoj
stolici u kafeu.

PDF članka

Osvrti, prikazi, recenzije

Ćiro Truhelka, Uspomene jednog pionira, Vrijeme, Zenica, 2012.

Pred nama se nalazi još jedna knjiga iz biblioteke “Bosanski portreti”, izdavačke kuće “Vrijeme” iz Zenice, koja je sebi za cilj postavila predstavljanje lika i djela ljudi koji su u različitim sferama i na različit način ostavili neizbrisiv trag u historiji Bosne i Hercegovine. Nakon životopisa Kulina bana, Maka Dizdara, Safeta Sušića, Ismeta Mujezinovića, Branka Ćopića i Mehmed-paše Sokolovića, personalizacija prošlosti Bosne i Hercegovine, odnosno predstavljanje pojedinih historijskih epoha i događaja kroz prizmu pojedinaca, nastavlja se, doduše nepotpunom, biografijom Ćire Truhelke, velikog i svestranog znanstvenog radnika i istraživača. Ono po čemu se ova knjiga razlikuje od ostalih, prethodno pomenutih, je da je ona, do sada, jedina autobiografska.

Omer Helić, Drafnićka džamija, “Grin” Gračanica 2013.

Ime Omera Helića dobro je poznato svima onima koji se u Gračanici na ovaj ili onaj način bave pisanom riječju ili su ljubitelji pisane riječi: jednostavno, ime ovog dugogodišnjeg lektora i korektora u gračaničkoj štampariji, odnosno firmi “Grin”, zabilježeno je na velikom broju knjiga, objavljenih u našem gradu. Ovoga puta, Omer Helić se prvi put potpisuje kao autor i to zanimljive monografije i hronike, koju posvećuje jednoj od šest postojećih gračaničkih džamija, odnosno jednoj od jedanaest tradicionalnih, koliko ih je Gračanica nekada imala.

Hasan Berberović, Listajući uspomene, Planjax, Tešanj, 2013.

Početkom jeseni, 2013. godine, u Gračanici je, uz bogat muzički program i gostovanje većeg broja poznatih interpretatora sevdalinke, promovirana nova knjiga Hasana Berberovića, iz Gračanice, pod naslovom “Listajući uspomene”, koja po svojoj tematici predstavlja zanimljiv spoj više različitih žanrova: autobiografije i biografije, memoaristike i historijske publicistike, porodične hronike i rodoslovlja. No, ova je knjiga, u prvom redu, rezultat težnje njenog autora, koji je puno toga doživio i mnogim stvarima svjedočio da zapiše ono što pamti, te da u pisanu riječ pretoči svoje uspomene, sjećanja i utiske.

Velid Beganović. Priručnik za levitiranje, Stolac: Slovo Gorčina, 2013.

U osnovi zbirke pjesama Priručnik za levitiranje, Velida Beganovića, nalazi se potraga za autentičnim prostorom smisla ili bolje kazano, ona jeste poetski dnevnik mapiranja vlastitog svijeta. Naspram reljefa savremenosti u kojem strše objekti potrošačkog univerzuma, fluorescentni oglašivači hedonističkog trenutka i sverazumljivi rekviziti medijske kulture – Beganovićeva poezija oslikava zaseban, samoskrojeni svijet, posredstvom kojeg se rekonstruira izgubljeni prostor neposrednosti.

PDF članka

listovi…

Listovi gračaničkog kalendara – od 23. 4. do 8. 11. 2013. godine

Doc. dr. Omer Hamzić

29. 4. 2013.
Sedma sjednica Općinskog vijeća Gračanica: o općinskim priznanjima (stara pjesma o devalvaciji i predlagača i prijedloga)

Odavno je to stvar sitnošićardžijske nagodbe lokalnih vladajućih političkih stranaka i političke trgovine najniže vrste koja je dovela do toga da je institucija “općinskih priznanja” postala kompromitirana do bola. Sve je zagadila politika, kao i mnogo važnije i ozbiljnije stvari u ovoj zemlji. Hele, Nacrt Odluke o dodjeli ovogodišnjih općinskih priznanja nije dobio potrebnu većinu glasova i podršku vijećnika tako da je, kako je izvijestio novinar Radio-Gračanice “ isti odbijen sa 15 glasova ZA, što nije bilo dovoljno. Na komisiji za Propise i statut je da poduzme naredne korake, iako njenom predsjedniku Hasanu Fehratoviću nije jasno šta i kako dalje.”

PDF članka

dodatak

Glosar novih autora

PDF članka