Loading...

Novosti

Jučer je u Kulturnom centru džemata Rašljeva održano prigodno predavanje na temu "Prošlost i kulturna baština našeg zavičaja", na kome su učestvovali dr. sc. Omer Hamzić, mr. sc. Rusmir Djedović i prof. Edin Šaković, MA.

Nakon pozdravnih riječi imama džemata Rašljeva, Ibrahim ef. Hadžiomerovića, te glavnog imama Medžlisa IZ Gračanica, Smaje ef. Mustafića, izlagači - osnivači i članovi redakcije "Gračaničkog glasnika" - prisutnim su džematlijama i mještanima govorili o različitim aspektima prošlosti i kulturnog naslijeđa širega područja Rašljeve. Prof. Edin Šaković je ukazao na stariju prošlost i nastanak same Rašljeve; mr. sc. Rusmir Djedović je govorio o materijalnom i duhovnom naslijeđu ovoga kraja (od dovišta Ratiš preko stare džamije do fenomena tzv. izvorne muzike), dok je dr. Omer Hamzić poseban naglasak stavio na jednog od znamenitih Rašljevčana, nekadašnjeg učitelja i društveno-političkog aktivistu Ibrahima Hasanbegovića.
... Više...Manje...

Zadnji brojevi

Broj 44/22

Urbana tradicija Gračanice Edin Šaković, MA REDAKCIJSKA NAPOMENA: Općinsko vijeće Gračanica je na svojoj 8. sjednici, održanoj u maju 2017. godine, usvojilo Odluka o proglašenju Grada Gračanice, nakon čega je upućena inicijativa Vladi Federacije BiH za pokretanje procedure u cilju dodjeljivanja statusa grada općini Gračanica. U inicijativi je istaknuto da su ispunjeni svi preduvjeti propisani Zakonom o principima lokalne samouprave Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 20. jula 2017. godine u Sarajevu, Vlada je podržala inicijativu za donošenje Zakona o Gradu Gračanica, uputivši odgovarajući prijedlog Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. U okviru spomenute inicijative, priloženo je i historijsko obrazloženje sa kratkim opisom viševjekovne urbane tradicije Gračanice. PDF članka Danko Grlić – devedeset i četiri godine [...]

Broj 43/22

Neka razmišljanja povodom 25. godina od održavanja referenduma i početka rata za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu Prof. dr. Omer Hamzić U prilogu se autor bavi teškim političkim raskolima u Bosni i Hercegovini oko njene poslijeratne konstitucije, neslaganjima oko interpretacije i obilježavanja Dana državnosti i Dana nezavisnosti BiH. U tom smislu ukratko daje historijsku vertikalu i pravnu utemeljenost Referenduma i međunarodnog priznanja nezavisnosti BiH, 1992., i istovremeno postavlja pitanje opstanka Republike srpske u uspostavljenom kapacitetu u Dejtonu, nakon presude za genocid 2007. godine. Na kraju, iznosi stav da je u februaru ove godine, Apelacija na presudu Haškog tribunala za genocid propala, krajnje bijedno i ponižavajuće, prije svega za bošnjačke žrtve (a onda i za državu), za što je, u [...]

Broj 42/21

Povodom “Omladinskim snagama, radnijem brigadama...” (u povodu 70. godišnjice izgradnje omladinske pruge Brčko – Banovići i predstojeće 40. godišnjice omladinske radne akcije “Gračanica 77”, posljednje velike radne akcije na općini Gračanica) Dr. sc. Omer Hamzić U prvom dijelu ovog priloga autor je pokušao dokazati kako se na primjerima dobrovljnog omladinskog rada može oživjeti i njegovati kult rada među mladim ljudima bez kojeg ne može biti ni njihovog ličnog napretka, a ni napretka zajednice. U prilogu dominira mišljenje da je rad i radno angažovanje najbolje sredstvo za pravilno vaspitanje i pripremanje mladog čovjeka za život, što i jeste glavna pozitivna tekovina dobrovoljnog omladinskog rada u Socijalističkoj Jugoslaviji. Tu dimenziju omladinskih radnih akcija treba pozitivno valorizovati iako su bile faktor izgradnje i [...]

Iz Arhive

Broj 17/9

povodom Optimalna organizacija teritorije i vlasti Bosne i Hercegovine Prof. dr. Omer Ibrahimagić Pogled na historijsku retrospektivu Bosne i Hercegovine pokazuje da je ona od srednjovjekovne države do danas, bila školski primjer decentralizirane države. U [...]

Broj 16/8

povodom Jedan pogled na značaj, ostvarenje i aktuelnost deklaracije ZAVNOBIH-a o pravima građana Bosne i Hercegovine Salih Osmanbegović Ovo je referat koji je rahm. Salih Osmanbegović podnio na Okruglom stolu “ZAVNOBiH – Deklaracija o pravima [...]

Broj 15/8

povodom Povodom petnaestog broja Časopisa Gračanički glasnik i Pregleda biobibliografskih podataka zastupljenih autora Atif Kujundžić Imajući u vidu Pregled biobibliografskih podataka o autorima koje njihovim radovima okuplja u petnaest brojeva Časopis za kulturnu historiju GRAČANIČKI [...]

Broj 14/7

povodom Pokušaj promišljanja aktuelnog trenutka kulture Atif Kujundžić Razmišljanje o kulturi i razvoju, orijentacija na istraživanje u kulturnom prostoru i naziv publikacije svestrano su promišljeni. I naučno zasnovani. Jer, kultura je jedina opća historija čovječanstva [...]

Broj 13/7

povodom U bosanskom ratu (1992.-1995.) nije bilo pobjednika, poraženih je mnogo (Prije deset godina ovdje je počeo rat) Omer Hamzić Deset godina je prošlo od početka i 5,5 godina od završetka rata na ovim prostorima. [...]

Broj 12/6

povodom Povodom Rezolucije o obnovi kulturno-istorijskog naslijeđa (koju je usvojila Skupština Tuzlanskog kantona 5.9.2001. godine) Omer Hamzić Kulturno-istorijsko naslijeđe predstavlja ogledalo historije ovog podneblja u kojem se mogu vidjeti tragovi postojanja i načini opstanka povijesne [...]

O časopisu

CEEOL i narudžbe

CEEOL

Gračanički Glasnik je indeksiran u CEEOL (Central and Eastern European Online Library) bazi.  Indeksiranje u ovoj prestižnoj bazi podataka predstavlja veliki uspjeh za Časopis, jer ga to čini dostupnim širokoj međunarodnoj naučnoj zajednici.

Gračanički glasnik možete pogledati u CEEOL bazi putem >ovog linka<

Naručite štampano izdanje Gračaničkog glasnika.

Štampano izdanje Gračaničkog glasnika možete naručiti putem našeg formulara koji se nalazi na >ovom linku<.

Rekli su o Glasniku…

Gračanički glasnik je ono štivo koje nema rok trajanja, pa prema tome nikad ne zastarijeva. Riječ je o knjizi koju kolektivno pišu svi oni koji imaju podatke koje je neophodno saopštiti ili ugraditi kao trajno znanje o Gračanici i Bosni i Hercegovini. U slučaju Gračaničkog glasnika, radi se o više od tri stotine imena bogato informisanih saradnika, uglavnom stručnjaka različitih profila, koji svoju stručnost i znanje crpe iz građe koja je njima poznata i dostupna pa tako samo oni vladaju podacima koje smatraju nedostupnim drugima, i, onda, shodno tome, uspijevaju da ih ugrade u opšte znanje putem časopisa, što i jeste svrha i cilj časopisa za kulturnu historiju, tipa Gračanički glasnik.
Prof. dr. Galib Šljivo
Uz to što, dakle, predstavlja eksplicitan intelektualni proizvod, kome nema konkurencije u Tuzlanskom kantonu, a na prste jedne ruke se mogu izbrojati slični egzemplari u državi Bosni i Hercegovini, Gračanički glasnik je i uspješan realizator misije, koje, možda, nije posve i u cjelosti svjestan, ali je ni ne pobija: dokazuje da provincija predstavlja prioritetno mentalni, pa tek onda geografski, politički, kulturni, sportski itd. pojam. Jer, sve dok, blagougodno ušuškana, počiva u glavama, u svijesti i shvatanjima ljudi, provincija je suvereni gospodar i vrijednosni kriterij njihovog činjenja i, naročito, nečinjenja, zadovoljavanja malim, minimalnim, profanim, prizemnim, ograničenim, površnim, simplificiranim, nedorečenim… Ovaj časopis se, od početka, žilavo opire i efektno otima tom ograničenju i plodonosno na sasvim drugi (pravi) način afirmiše provinciju, pretvarajući se u proizvođača i tumača antiteze o njenom generalnom, prioritetno mentalnom značenju. Ne ograničava se, ničim i ni zbog koga, ne priznaje granice, otvoren je, slobodan i slobodouman…
Zlatko Dukić